Internet

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Internet
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.

Internet omogucuje komunikacuiju izmedju milion kompjutera širom svijeta. Informacija se potrazuje od strane klijenta koji šalje upite na poslužitelja koji sadrzi informacije i koji gradi poslovne aplikacije koje vrše usluge na određene upite. Kao takav, Internet je ogroman klijent/server sistem. Krajem 2000 Nua udruženje je utvrdilo da postiji preko 450 miliona korisnika koji koriste preko 30 miliona Internet stranica gradjenih na poslužiteljima širom svijeta. Računari klijenata uključujući kućna i poslovna računala su povezana preko Internet servis provajdera (ISPa) koji su opet povezani sa vecim ISPom koji imaju povezanost sa vladom i internacionalnim infrastrukturama.

Klijent/poslužitelj
Ova arhitektura se sastoji od klijentskih kompjutera u vidu kompjuterskih resursa kao što su baze podataka koje su spremljene na puno snažnijim kompjuterskim poslužiteljima (serverima).

Intenet servis provajder (ISP)
Provajder uključuje kućnog ili poslovnog korisnika koji ima Internet konekciju. Mogu isto tako graditi web bazirane aplikacije.

Backbones
High – speed komunikaciske mreže se koriste kako bi se internetom povezale druge zemlje.

Govori se o procesu kako web pretraživači komuniciraju sa web posluziteljima. Upit od strane računara klijenta se izvršava kada korisnik unese web adresu, klikne na hiper link ili popuni online formu kao što je „traži“.
Upit se tada šalje ISPu i putuje kroz internet do odredišnog poslužitelja koristeći mehanizme prijevoda u sekcijama na protokolu. Poslužitelj tada odgovara na upit dostavljanjem web stranice ako je fiksna odnosno statična web stranica, odnosno ako je potrebna referenca do baze podataka, kao npr. upit za infrmaciju proizvoda se traži na bazi podataka poslužitelja i onda se vraća potrošaču kao dinamično kreirana web stranica. Upiti za informacije na svim stranicama su smještene na transakcionom log fajlu, koji snima upit, vrijeme kada je nastao, svrhu upita i poziv na stranicu. Ova informacnija može biti analizirana koristeći log fajl analizator koji se razlikuje po tehnici pristupa od web pretražitelja da web pretražitelja.

Statična web stranica
To je ne promjenjiva stranica na web poslužitelju.

Dinamična web stranica
Stranica koja se direktno kreira preko upita klijenta.

Transakcioni log fajl
To je web poslužitelj koji snima sve upite na stranicu.

Log fajl analizator
Softver koji sakuplja i izvještava informacije u transakcionim log fajlovima.

Standardi web stranica

Informacije, grafikoni, interaktivni elementi koji uljepšavaju i uređuju stranicu skupa se nazivaju sadržaj stranice. Različiti standardi postoje za tekst, sliku i multimediju. Kaze se da je „sadržaj kralj“ kada se govori o WWW od kada je iskustvo korisnika pokazalo da ih više privlači bolje uređene stranice. Sadrzaj je dizajn, text, grafička informacija koja čini web stranicu.
Dobar sadržaj je ključni faktor privlačenja potrošača na web stranicu i potiče ih na interes i ponovno posjećivanje te stranice.

Tekst informacija – HTML (Hyper Text Markup Language)

Web stranica ima text koji ima puno opcija obrade teksta koji su sadržani na word procesoru. U njih se ubrajaju: izmjena fonta, izgled (podebljano, koso i podvučeno) i unošenje podataka u tabelu, formatiranje je moguce otkad je web pretraživač preuzeo sve formate zapisane u instrukcijama koje su sadržane u fajlu koji čini jednu stranicu. Uobičajeno se piše HTML jezikom. HTML je internacionalni standard za WWW (i izdan na http://www.w3.org), kako bi oni uspjeli da na svakom pretraživaču stranica bude isto prikazana.

HTML (Hyper Text Markup Language)

HTML je standardni format koji se koristi za izrađivanje i izgled stranice. HTML fajlovi obično imaju ekstenziju .html ili .htm. HTML kod se koristi za konstrukciju stranica koje imaju kodirane zapise kao što su <TITLE> kako bi objasnili pretraživaču šta teba reći. <TITLE> zapis označava šta će se prikazati na vrhu jedne stranice web pretraživača. Svaki početni zapis ima i svoj odrđeni završni zapis koji se obično označava „/“, npr <B> plastics </B> da bi se podebljala riječ plastics.

Text informacija i podaci – XML (Extensible Markup Language)


Kada je rana vezija HTML dizajnirana od strane Tim Berners Lee-a u Cernu, ona je bazirana na postojećem standardu za reprezentaciju dokumenata. Taj standard je bio SGML – Standard Generalized Markup Language koja je prihvaćena od ISO 1986. SGML korsiti zapise kako bi indentificirao različite elemente dokumenta kao što su title, odlomak. HTML koristi slične onznake, npr. zapis za title je <TITLE>. HTML sadrži moćan standarni način prezentiranja podataka koji je bio lagan za naučiti jer je bio ko nacrtan. Imao je mogućnost da opiše podatak na web stranicama. Metadata jezik prenosi podatke o podacima sadržanim na web stranicama koje su puno moćnije. Ovi nedostatci su bili utvrđeni i inicijativno je nastao prvi XML (Extensible Markup Language) koordinirano od strane WWWa u februaru 1998. Ovo je također bazirano na SGML.
Ključna riječ koja opisuje XML „Extensible“ – nadogradiv. Znači da novi markup zapisi mogu biti kreirani kako bi ubrzali potražnju ili razmjenu informacija. Npr. informacije o proizvodima na web stranicama mogu se koristiti XML zapisima <Name>, <Description>, <Colour>, <Price>. Zapisi mogu efektino djeovati kao standardni sastav jedne baze podataka tako da podaci mogu biti razmjenjeni po B2B razmjeni. Važnost XMLa je uvjetovana njegovom povezivanju Microsofta u njihov Biztalk poslužitelj za b2B integraciju i kreaciju ebXML (electronic buisness XML) standarda od rivala Sun Microsistems-a. To je glavni standard za razmjenu podataka za ComercOne B2B tržište i industrijske standarde, npr. razmjena informacija između kompanija hemijske industrije. U budućnosti će XML postati povećano važan za pronalazak poketne snage. XML standard za razmjenu struktuiranih podataka ali ne sličnih HTMLu koji su čisto prezentacijski.

Grafičke slike (GIF i JPEG fajl)

Grafici izrađeni od grafičkih dizajnera ili slike uhvaćene digitalnim kamerama mogu se ubaciti na web stranice kao slike. GIF (Graphics Inerchange Format) i JPEG (Joint Photographics Experts Group) su dva standardna foramata koji se koriste za prezentaciju slika na web stranici. GIF fajlovi su ograničeni sa 256 boja i najbolje si za male jednostavne grafike, dok JPEG su najbolje za korištenje gdje je važna kvaliteta kao što je to kod fotografija. Oba formata koriste tehnologiju kompresije za minimiziranje fajlova.

GIF (Graphics Inerchange Format)
Grafički format i kompresioni algoritam najbolji za jednostavne slike.
JPEG (Joint Photographics Experts Group)
Grafički format i kompresioni algoritam najbolji za fotografije.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
11:53 AM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Internet aukcije derrick 0 1,384 08-09-2013 01:56 AM
zadnja poruka: derrick
  Internet kampanja derrick 0 1,211 08-09-2013 01:54 AM
zadnja poruka: derrick
  Priključivanje na internet Maja 0 1,004 22-08-2012 01:57 PM
zadnja poruka: Maja
  Virtual Internet Banks Maja 0 946 22-08-2012 01:48 PM
zadnja poruka: Maja
  Internet pojam i razvoj - hr Maja 0 1,716 08-03-2012 02:02 PM
zadnja poruka: Maja

Skoči na forum: