Interna revizija

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.

Menadžment suvremenog gospodarskog društva suočen je s potrebom donošenja poslovnih odluka u vezi s ostvarenjem poslovnih ciljeva.
Nadzor nad poslovanjem poduzeća pored sustava internih kontrola, ogleda se i u formi nadzora koji se naziva interna revizija. Njen naziv upućuje na zaključak da se radi o službi u poduzeću koja je formirana sa posebnim zadacima i obvezama.
Interna revizija je nezavisno, objektivno uvjeravanje i konzultantska aktivnost kreirana s ciljem da se doda vrijednost i unaprijedi poslovanje organizacije. Ona pomaže organizaciji da ostvari svoje ciljeve osiguravajući sustavan, discipliniran pristup ocjeni i poboljšanju efikasnosti upravljanja rizikom, kontrolama i procesima upravljanja.
Interna revizija se uspostavlja i realizira kroz odjeljenja (jedinice) interne revizije.

Interna revizija (engl. internal auditing, njem. Innerbetriebliche rechnungsprüfung) je značajan dio cjelokupnog procesa revizije. Provode je organi onog poduzeća koje je objekt revizije i oni sami organiziraju i provode program interne revizije kao cjelovit test svih aspekata interne kontrole.

Najznačajniji poslovi interne revizije su ispitivanje organiziranosti, razvoj i poboljšanje djelotvornosti pojedinih poslovnih funkcija, ispitivanje načina donošenja poslovnih odluka, ispitivanje funkcioniranje informacijskog sustava i drugi poslovi kojima se ispituje i ocjenjuje poslovanje poduzeća. Zbog toga se interna revizija često naziva produženom rukom poslovodstva.

Interna revizija predstavlja naknadnu SUB kontrolu poslovnih transakcija uključujući kontrolu kontrole. Zakonom o preduzećima propisano je da se revizija računovodstvenih izvještaja obavlja sukladno zakonom i da poduzeće može ustanoviti internu reviziju. Sva pravna lica su obavezna sukladno Zakonu o reviziji računovodstvenih iskaza, da svake godine angažiraju revizora i izvrše reviziju računovodstvenih izvještaja.

Zakon o poduzećima, međutim, internu reviziju predviđa samo kao mogućnost, a ne i kao obvezu. Interna revizija predstavlja aktivnost u funkciji povećanja efikasnosti poslovanja. Čak i da nema te zakonske odredbe, menadžment bi mogao da je uvede bez ikakvih smetnji. Od tempa kojim se bude odvijala vlasnička transformacija poduzeća i uspostavljala odgovornost menadžmenta prema vlasnicima poduzeća za ostvarivanje postavljenih pitanja, će ovisiti obuhvatnost interne revizije. tj.. kad vlasnici budu vršili pritisak na menadžment da ostvari očekivane rezultate, uključujući i otkaze zbog neuspjeha, menadžment će biti prisiljen da traži rješenje koje će mu omogućiti da ostvari referentnije rezultate, a takvo rješenje je sigurno uvođenje interne revizije.


Na razvoj revizije koja se izvodi unutar poduzeća (interna revizija), utjecali su brojni faktori. Prije svega se misli na:
• razvoj poduzeća,
• izmjena njegove organizacijske strukture,
• različiti vlasnici kapitala, posebno sa pojavom dioničkog kapitala i
• odgovornosti menadžera za poslovanje i razvitak poduzeća.

Najveću potrebu za osnivanjem internih revizija imaju ona poduzeća koja su organizirana kao dionička društva, komanditna društva i korporacije. Najvažnija područja ispitivanja su: poslovna politika, poslovno odlučivanje, financijsko poslovanje, prikupljanje, obrada i distribucija informacija i poslovodstvo.

Interna revizija razvila se dosta davno. Teoretičari revizije vide njene korijene još u staroj Grčkoj u poslu "logista" koji su kontrolirali rad verovnika. Zatim se kao kolijevka moderne interne revizije spominje Italija. Temelj za takvo stajalište gradi se na otkrivenim knjigovodstvenim dokumentima iz 831. godine i dokumenta iz 1225. i ispitivanja knjiga blagajne Pape Nikolaus trećeg od strane njegovih revizora. Moderna interna revizija razvija se od 1864. godine kada je u SAD organiziran prvi odjel za internu reviziju. Nešto kasnije 1875. godine tvrtka "Krup" je formirala vlastit odjel interne revizije. Razvoj interne revizije posebno je izražen u tridesetim godinama ovog stoljeća, tj., u razdoblju prosperiteta nakon velike ekonomske krize. U SAD 1941. godine osnovan je Institut za internu reviziju. Ovaj institut je svojim radom pobudio izuzetno zanimanje za internu reviziju. Veliki broj stručnjaka a kasnije i poduzeća učlanio se u njega. Tako je nakon 25 godina rada Institut imao 4.200 članova iz SAD, preko 360 iz Kanade 0,750 iz Europe i dr.. Institut izdaje stručni časopis - "Interni revizor" i drugu stručnu literaturu.

Pod utjecajem ovog Instituta u mnogim drugim zemljama razvila se interna revizija, a on je imao i najveći utjecaj na jedinstven razvitak pa čak i organizaciju interne revizije. Kakav značaj tvrtke daju internoj reviziji najbolje ilustrira podatak da General Electric Company u SAD ima oko 120 internih revizora, a Crysler Corporation oko 100. Interni revizori se bave razvojem metodologije nadzora, općom koordinacijom rada, planiranjem revizije u tvrtkama, ispitivanjem proizvodnje, prodajnih kanala, financija, poslovodstva i dr.. Za razliku od poduzeća u tržišnoj ekonomiji u zemljama koje su izgrađivali socijalistički sustav društvenih odnosa interna revizija nije uopće razvijena.

U našim poduzećima ustanovljene su stručne interne kontrole, a jedno vrijeme i samoupravne radničke kontrole. Ove posljednje niti su imale razvijenu metodologiju rada niti su