Impresionizam

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Impresionizam
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz likovne kulture.

Impresionizam je umetnički pokret u književnosti, muzici i slikarstvu nastao krajem 19. veku u težnji da u umetničko stvaranje unesu lična raspoloženja s obzirom na formu izlaganja i izražaja. Zasniva se na realističkom i naturalističkom promatranju prirode. Nastaje u francuskom slikarstvu između 1860. i 1870. godine, a njegovu pojavu najavljuju englezi John Constable i J.M.W. Turner sa francuskim slikarom Gustave Courbet. Najznačajniji predstavnici a ujedno i osnivači Impresionizma su francuski slikari, Claude Monet, Eduard Manet, Pissaro, Alfred Sisley, Edgar Degas i Auguste Renoir. Njemački Impresionizam predstavljaju Trübner, Liebermann, Corinth i Slevogt. Impresionizam uspostavlja nov odnos prema svetu. Slikari se više ne zadovoljavaju preobražavanjem, razvijanjem tradicionalnih formula, kao što su to činili romantičari, već tragaju za novim načinom vizuelnog izraza. Mrlje čiste boje počinju da brišu uobičajeni izgled predmeta. Od impresionizma počinje eksperimentisanje sa predmetom, koji se nastavlja do naših dana. Najdosledniji impresionista je francuski slikar Klod Mone. Po njegovoj slici Impresija, Rađanje sunca, celi pravac je dobio ime. Francuski slikar Ogist Renoar se, takođe vezuje za impresionizam, mada veliki broj njegovih slika ne pripada ovom pravcu. U skulpturi impresionizam je došao do izraza u delima Ogista Rodena. Iako su mu uzori bili Fidija i Mikelanđelo. Roden je manje obrađiivao kamen a više radio u bronzi gipsu.
Impresionisti napuštaju atelje da bi slikali "pod vedrim nebom". Obala rijeke Sena-e i obala Canal-a sa šumom Fontainebleu, bili su glavni motivi tog novog slikarstva koje je predstavljalo prirodu preko subjektivne impresije. Impresionisti oslobađaju materiju težine i čvrstine i transformišu energiju čiste svetlosti u razigrane vesele i senzualne pokrete boja. Najvažniji kriterijum ovog umjetničkog smra se je u prikazivanju predmeta i prirode preko kolorističke analize, sugerisane od strane sunca, svetlosti i vazduha. Iz tog razloga se gube lokalne boje, i na njihovom mjestu se pojavljuju tačke boja, koje se rekomponuju u samom oku posmatrača. Perspektiva se ne formuliše preko površinske dispozicije na platnu, nego nastaje koloritom i potezima kista na šta utiču promene atmosfere. Disolucija svijetlosti na tačke i kratke poteze kistom, sledila je zakon hromatskog simultaneog kontrasta, kojim se alteracija boja koje se nalaze jedna do druge dešava iz razloga zakona komplementarnosti.Polazeći od takvog tretiranja boje, koji se iz početka nije dogmatski primenjivao, neoimpresionisti, čiji su glavni predstavnici Georges Seurat i Paul Signac, su evolucionisali ka pointillisme, koristeći naučnu analizu boje.Cilj impresionizma je stvaranje perfekcionisane iluzije izgleda prirode, gde sve, pa čak i prolazni efekat atmosfere nad svetlošću može biti predstavljen. Prikazivanje atmosfere i predstavljanje subjektivne impresije kao duhovni podsticaj, određuju stilistički karakter ovog smera.

-INOVATORI U FRANCUSKOJ-

Francuski umetnici su tragali za novim slikarskim izrazima.Sa omalažavanjem su dobili naziv impresionisti, po Moneovom planu IMPESIJA ili rađanje sunca. Služeći se hromatskim efektima,težili su stvaranju vizuelnih utisaka koje je na njih ostavljala realnost. Najveći predstavnici impresionističkog pravca bili su: Klod Mone (1830-190), Pjer Ogist Renoar( 1841- 1919), Kamij Pisaro(1830-1903), Edgar Dega (1834-1917), Alfred Sisle (1839-1899), Berta Morizo (1841-1895), i pomalo po strani začetnik i simpatizer pravca Eduar Mane.

Impresionizam u slikarstvu

Impresionizam u slikarstvu posledica je zajedničkih ideja nekih umetnika u određenom trenutku francuske istorije, kad je ukupna klima odgovarala proširenju novog stila u slikarstvu. Prvi znakovi njegova pojavljivanja uočavaju se početkom 60-ih godina veka, ali zajednička svest nije bila jasno izražena sve do razdoblja između 1867. i 1869. Pokretačka snaga impresionizma bila je želja umjetnika da slikarstvu pristupe na sasvim suprotan način od onoga koji je bio prihvaćen u službenim, nedodirljivim krugovima pariske institucije, Salona.
Umetnici koji su se veoma razlikovali po svojim osobnostima, dolazili su iz različitih škola, svaki posebno, i to prilično nagonski, krenuli putem novog stila. Teme, tehnike i umetnički jezik njihovih dela bila su obeležja koja su impresioni-zam jasno izdvojila iz tradicionalnog sveta akademske umjetnosti.Krajem 60-ih godina 19. veka tri su umetnika (Monet, Renoir i Pissarro) odlazila na obale reka Seine i Oise i slikati prirodu. Zanimao ih je odraz svetlosti u reci. Svoje su palete učinili svetlijima i različite su sene podelili, nesvesni da primjenjuju teoriju komplementarnih boja.Nema nekog datuma koji bi označio nastanak impresionističkog pokreta, iako je godina 1869. nesumnjivo bila značajna. Te su godine i Monet i Renoir naslikali La Grenouillère, kafanu na otvorenom i kupalište u blizini Bougivala. Ta se njihova dela danas smatraju prekretnicom ranog impresionizma.Ono što je sigurno jest da impresionizam obuhvata kratko razdoblje u istoriji umetnosti. I pored svog kratkog veku, ostvarenja umetnika u tih nekoliko godina jako su važna. Impresionističke slike u početku nisu naišle na odobravanje. Konzervativna pariska publika smatrala ih je nedovršenima, poput improviziranih skica. Na velikim platnima impresionisti su prikazivali slikovite i sentimentalne motive. Zbog toga je u tim prizorima bilo teško pronaći ikakvu pravu poruku. U početku impresioniste nisu prihvaćali ni kritičari umetnosti. Budući da ih je Salon odbio, 1874. imali su prvu službenu izložbu. Kritičar i novinar Leroy ih je podrugljivo nazvao "impresionistima" prema izloženoj Monetovoj slici Impresija, izlazak sunca.Slikari impresionisti prirodi su pristupali na drukčiji način od svojih prethodnika. Njihov novi jezik nije samo promenio tradicionalne konvencije, već je preokrenuo i sam način na koji se gledalo na svijet. Umetnici nisu beležili prirodu kao statičnu i neprome- njivu, već su na platno prenosili njezino stalno kretanje i pulsiranje. Impresionistima je slikarstvo postala frenetična aktivnost jer je brzina izvođenja zahtevala sve ubrzaniji ritam rada.
Oni su hvatali uzdahe povetarca, stalno promenjivo nebo i neuhvatljive efekte svetlosti koja se odražava na vodi. S pojavom impresionizma, prikazivanje istorijskih tema izgubilo je svoj primat. Ovim umetnicima priroda je bila prava gospodarica: uranjali su u nju i u vizuelno iskustvo koje im je pružala. S hiljadama prelaza boje i vštinom senčanja i toniranja, impresionisti su naslikali ono što se po definiciji nije moglo naslikati, jednostavno zato što se fizički nije moglo videti, naprimer, kvlitet vazdzha, njegovu vlagu ili svežinu. Impresionisti su smatrali da u umetnosti treba uživati svim čulima i više su se bavili prisutnošću dubokih podražaja nago hladnom realnošću prizora. Zbog toga je psihološka percepcija postala važnijom od "stvarne" teme, a sadržaj je zamijenjen vizualnim "impresijama" svega što su čula mogla percipirati. Prikaz je izgubio prirodne tragove, koji su na kraju pokreta romantizma držali usidrenog u stvarnosti. Na njegovo mesto došao je Monetov Izlazak sunca koji više nije bio izlazak sunca, nego nešto sasvim drugo: "impresija" izlaska sunca.

Predstavnici impresionizma u slikarstvu

-EDUAR MANE-


Rođen je u Parizu, 23. januara 1832. Bio je sin visokog zvaničnika francuske Vlade. Kako bi izbegao studije prava po očevoj želji, pobegao je na more. Studirao je u Parizu kao učenik francuskog akademskog slikara Tomasa Kutura, i zatim posetio Nemačku, Italiju, Holandiju, Španiju i proučavao slike starih majstora. Holandski slikar Frans Hals, španski Dijego Velaskez i Francisko de Goja imali su presudnog uticaja na njegov stil. Mane je počeo da slika svakodnevne subjekte, žanrovski, kao što su bili portreti starih prosjaka, uličnih mangupa, ljudi u kafeima, ili scene španskih koridskih borbi. Usvojio je direktnu, smelu slikarsku tehniku u svom realističnom tretmanu materije subjekta. Godine 1863. njegova čuvena slika "Doručak na travi" (danas se nalazi u muzeju D'Orso u Parizu), prikazana je u "Salonu odbačenih", novom izložbenom prostoru koji je otvorio Napoleon III, kao odgovor na protest umetnika koji su odbijeni u zvaničnom Salonu. Ovo Maneovo platno koje portretiše piknik u šumi koje uključuje i nagu žensku figuru u sedećem položaju u društvu dva obučena muškarca, privuklo je momentalno ogromnu pažnju, ali je bukvalno bilo diskreditovano od strane kritike. Mane biva proglašen od strane mladih umetnika vođom, i postaje centralna figura u sporu između akademskog slikarstva sa jedne, i buntovničke umetničke grupe iz tog vremena, sa druge strane. Mane ipak postaje priznat od strane zvaničnog Salona 1864. godine, koji mu priznaje dve slike, i 1865. godine on izlaže "Olimpiju", portret nage žene baziran na Ticijanovoj prikazi Venere. Ova slika ponovo izaziva veliku pažnju, i protest akademskih krugova zbog takozvanog "neortodoksnog realizma".


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
08:39 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Impresionizam Vesnica 0 7,223 21-05-2010 02:24 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Impresionizam u francuskom slikarstvu Vesnica 0 4,258 21-05-2010 02:09 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: