Ii bankarska kamata

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
mat.dipl5 Nije na vezi
Member
***

Poruka: 245
Pridružen: Sep 2010
Poruka: #1
Ii bankarska kamata
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


1 Pojam kamatne stope

U ekonomiji se pominje veliki broj definicija,koje ne određuju jasno pojam kamatn stope,međutim jedno je sigurno kamatne stope koje banke primenjuju na kredite odnosno na depozite u osnovi se formiraju na finansijskom tržištu. Nominalna ekamatna stopa sadrži dve osnovne komponente: realnu kamatnu stopu i stopu inflacije. Banke prilikom formiranja kamatnih stopa na zajmove uračunavaju i dodatnu maržu keja predstavlja individualizaciju stepena rizika za konkretne dužnike. Ova poslednja komponenta kreditne kamatne stope služi za formiranje rezervi iz kojih se pokrivaju gubici po zajmovima. Ukoliko je kod konkretnog zajma kreditni rizik veći, mora se zaračunati povećani dodatak u okviru kamatne stope za pokrivanje povećanog rizika. Razume se da banka unapred ne zna koji zajam neće biti vraćen na vreme, jer kad bi znala, ona taj zajam ne bi ni odobrila. Međutim, na bazi zakona velikih brojeva, banka može sa visokim stepenom verovatnoće da unapred sagleda stepen kreditnog rizika (default risk) kod raznih kreditnih plasmana. Na prvoklasne dužnike primenjuje se najniža kamatna stopa koja se obično naziva primarnom kamatnom stopom (prime rate). Ona sadrži ponderisanu cenu izvora sredstava, troškove administracije kredita i prihvatljivu stopu profita banke. Na ovu primarnu kamatnu stopu zaračunava se dodatak koji pokriva stepen kreditnog rizika za razne* konkretne tražioce kredita.

1.1 Fiksne i fleksibilne kamate

Glavna opcija u politici kamatnih stopa banaka sastoji se u izboru između fiksnih i fleksibilnih (varijabilnih) kamatnih stopa. Fiksne kamatne stope predstavljaju tradicionalnu politiku kamatnih stopa banaka koja je bila široko primenjivana u uslovima stabilnosti nacionalnih valuta. Sada se fiksne kamatne stope uglavnom koriste kod kratkoročnih kredita, dok se kod dugoročnih kredita pretežno koriste fleksibilne kamatne stope. To se može objasniti pre svega formiranjem većih stopa inflacije koje dovode i do veće varijabilnosti stopa inflacije u vremenskom horizontu. Sem toga, postoji povećana osetljivost kako banaka tako i dužnika na kamatni rizik koji je povezan sa promenama kamatnih stopa. I najzad, postoji tendencija da banke pomeraju strukturu svojih zajmovnih plasmana u pravcu dugoročnih zajmova koji sadrže povećani kreditni i kamatni rizik. Svi ti razlozi deluju u pravcu sve većeg prihvatanja fleksibilnih (plivajućih) kamatnih stopa. Pri tome banke prihvataju promene kamatnih stopa nastale na finansijskom tržištu. Za banke se ovde postavljaju dva pitanja. Prvo pitanje odnosi se na izbor referentne kamatne stope koja služi kao osnova za formiranje individualiziranih kreditnih kamatnih stopa na razne zajmove, imajući u vidu individualizaciju kreditnog rizika. U tom smislu formira se bazična kamatna stopa kao generalna cena finansijskih resursa banaka. Najpoznatija takva stopa je LIBOR (London Interbank Offered Rate) koja se najviše koristi kao cena sredstava za banke u zemljama koje imaju otvorena finansijska tržišta. Postoji mogućnost kohšćenja i drugih referentnih odnosno bazičnih kamatnih stopa, npr. visina kamatne stope na državne blagajničke zapise ili visina kamatne stope na međubankarskom tržištu primarnog novca. Drugo pitanje u vezi sa kamatnom politikom jeste frekvencija ponovnog određivanja kamatnih stopa polazeći od referentne kamante stope. Naime, promena referentne kamatne stope ima različite efekte na formiranje nivoa fleksibilnih kamatnih stopa po kreditnim aranžmanima u zavisnosti od toga da li se rekalkulacija vrši npr. mesečno, tromesečno ili polugodišnje. Stabilnost finansijskih odnosa po kreditnim aranžmanima između dužnika i

Sadržaj:

1 Pojam kamatne stope - 2 -
1.1 Fiksne i fleksibilne kamate - 3 -
2 Politika kamatnih stopa - 4 -
2.1 Koncept politike kamata - 5 -
2.2 Devizna klauzula - 6 -
3 Kolika je kamatna stopa u Srbiji? - 7 -
3.1 Keš krediti - 8 -
LITERATURA - 9 -


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
12:31 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Bankarska garancija mat.dipl5 0 6,556 09-09-2010 09:55 AM
zadnja poruka: mat.dipl5
  Bankarska garancija kao instrument medjunarodnog prometa mat.dipl5 0 18,804 09-09-2010 09:49 AM
zadnja poruka: mat.dipl5

Skoči na forum: