Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Makroekonomija potiče od grčkih reči macros (veliki) i oikonomia (privreda), što znači da proučava ekonomske agregatne veličine. To znači da proučava privredu u cjelini i sveukopne mogućnosti ekonomije, i unutar toga pojave kao što su: inflacija, nezaposlenost, poslovni ciklusi, te ekonomija države i svetska ekonomija itd.
Od nastanka makroekonomike ('30-ih) država je upotrebljavala oporezivanja i trošenja i monetarnu plitiku (koja utieče na kamatu i kredite) da bi poticala dugoročni EKONOMSKI RAST i produktivnost. Koristeći fiskalnu i monetarnu politiku država može uticati na razinu ukupnog trošenja, stopu rasta proizvodnje, razinu zaposlenosti i nezaposlenosti, te na razinu cena i stopu inflacije, tj. osigurati rast i stabilnost.
Od nastanka makroekonomije, glavne debate se vode oko fleksibilnosti cena i plata, tj. da li ekonomske politike uopšte imaju svrhu. Po klasičnoj školi, prema kojoj su cene i plate fleksibilne, promene agregatne tražnje uticaće samo na nivo cena, a nivo GDP-a biće određen uspostavljanjem ravnoteže na tržištu rada uz punu zaposlenost, tj. biće određena proizvodnom funkcijom. Ova pretpostavka je tridesetih godina prošlog veka, u doba velike depresije, bila osporena uvođenjem ideje da i fiskalna politika, politika prihoda i rashoda države, i monetarna politika imaju značajan uticaj na agregatnu tražnju.
POTROŠNJA KAO AKTIVNOST U MAKROEKONOMIJI
Potrošnja kao aktivnost ogleda se u upotrebi proizvoda i usluga u cilju zadovoljenja pojedinacnih ili kolektivnih potreba.
Potrošnja proizvoda i usluga definiše se kao upotreba istih od strane institucionalnih jedinica (domacinstava, državnih organa, ili neprofitnih organizacija) u cilju zadovoljenja direktnih individualnih potreba ili kolektivnih potreba.
Potrošnja u cilju zadovoljenja direktnih individualnih potreba ostvaruje se od strane domacinstava i služi za zadovoljenje potreba clanova domacinstava. Proizvodi i usluge koji se troše u domacinstvima mogu biti nabavljeni na tržištu, proizvedeni za sopstvene upotrebe i dobijeni u vidu transfera od državnih organa ili neprofitnih organizacija.
Kolektivnu potrošnju cine proizvodi i usluge koji se obezbjeduju za sve clanove društva.
Proizvodi i usluge kolektivne potrošnje se troše od strane pojedinacnih institucionalnih jedinica ili grupa institucionalnih jedinica koje cine dio društva.
Ostvareni Bruto domaci proizvod u jednoj privredi, posmatrano sa rashodne strane,
jednak je:
BDP = C + I + G + E – U
gdje je:
C - tekuca Potrošnja domacinstava
I – investicije (bruto)
G – Potrošnja države
E – izvoz proizvoda i usluga
U – uvoz proizvoda i usluga
KEJNSOVA MAKROEKONOMSKA ANALIZA
Kejnsova knjiga “Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca“, objavljena je 1936. godine. Izlazak ove knjige predstavlja početak nove etape u razvoju ekonomske misli. Početak te nove etape obično se naziva „kejnsijanska revolucija“. Diskusije koje je ta knjiga izazvala literatura, naročito anglosaksonska, jedva da imaju presedana u istoriji ekonomske misli. Ona što je sam Kejns pisao o uspehu Rikarda u odnosu na Maltusa, može dobrim delom da se primeni na njega u odnosu na prethodnu, marginalističku ekonomsku misao. Kejnsova makroekonomska analiza, analiza makroekonomskih agregata, potiskuje mikroekonomsku analizu.