Evropska konvencija o ljudskim pravima

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Kako su se rađala ljudska prava?

Primjeri prava i institucija za zaštitu ljudskih prava opisanih u prethodnim poglavljima pokazali su da sva ta prava nisu iste prirode ni istog značenja. Štaviše, ona se stalno razvijaju.
Vidjeli smo da je Savjet Evrope usvojio više konvencija (ili povelja). Osim toga, Vijeće ministara je također usvojilo brojne deklaracije i preporuke o ljudskim pravima. Sigurno je da svi normativni akti nemaju istu pravnu težinu; neki od njih (konvencije) od velikog su značaja jer obavezuju države na poštivanje odredbi. Drugi (deklaracije), ako nemaju obavezujući karakter, još manje doprinose stvaranju običajnih normi iz kojih proističu opće obligacije.

Sastojci prava

Da bi se zaista poslužili temeljnim pravima važno je razumijeti od čega se ona sastoje. Da bi bilo potpuno pravo mora da ima:
• nosioca (onog kome je namjenjeno pravo, jasno određenog)
• sadržaj (ono što pravo štiti mora biti izričito naglašeno)
• način njegove primjene (jasno ukazati na koji način se prava mogu ostvarivati) npr. vrste i načini sankcija u slučaju narušavanja.
Kada je pravo formirano od ta tri elementa može biti smatrano za “potpuno”. To je naravno slučaj sa pravima uvrštenim u konvencije i sporazume koje određuju obaveze država. Proklamirana prava u rezolucijama i deklaracijama ne preciziraju mehanizam njihove primjene. . .