Europska unija

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Europska unija
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz geografije.

Europska unija je jedna od važnijih aktualnih tema s kojom se suočavajaju sve Europske zemlje, pa tako i RH. Zanimalo me što je to Europska unija, kada je nastala, koji su razlozi stvaranja Europske unije, koji su mehanizmi i principi njezina funkcioniranja. Zašto ta organizacija svaki dan ima sve veću ulogu u Europi i svijetu, kakvi su odnosi Hrvatske i Europske unije i koje su mogučnosti ulaska Hrvatske u Uniju.
Unija je nastala radi unapređivanja, međusobne suradnje, te povezivanja svih država članica, na svim poljima nakon svih tih razarajučih ratova.
Ona je simbol demokratskih načela i vrijednosti novoga zajedništva, stoga je razumljivo da jačanje političkih, posebice gospodarskih odnosa sa unijom postao cilj gotovo svih Europskih zemlja ne članica Europske unije. Ulazak u uniju omogučen je svakoj Europskoj državi koja ispuni predviđene kriterije, pa tako i Hrvatskoj. Ulazak u punopravno članstvo EU primarni je interes Hrvatske politike, kako graditi odnose sa Europskim integracijama, kakva su iskustva ostalih, nama sličnih država i koji su putevi ulaska u uniju. Koje su prednosti Hrvatske, a koji nedostatci ulaska u uniju uspoređujući sa ostalim državama koje su zainteresirane za punopravno članstvo u uniji.
Prednosti Hrvatske su iznimno povoljan geografski položaj na dodiru srednje, južne i jugoistočne Europe, te kulturno-civilizacijska povezanost sa Europom. Da bi Hrvatska ostvarila postavljeni cilj morati će uložiti puno truda i napora u promjeni zakonodavstva ali i u zadovoljavanju niza pravnih, političkih i gospodarskih uvijeta. To je proces u kojem će važnu ulogu odigrati i građani RH. Od posebne važnosti za Hrvatsku je poboljšanje odnosa sa susjednim državama, također je važna politika zaštite okoliša, kao i sloboda medija.
Uspiješno provođenje gospodarskih i političkih reformi je kriterij po kojem će se EU odnositi prema zemljama ne članicama.
Ulazak RH u Europske integracije, nije laka zadaća i potrebno je vremena kako bi se to ostvarilo.

POVIJEST EUROPSKE UNIJE

Pitanje ujedinjenja Europe bilo je poticano mnogo puta i ima dugu povijest. Političko i ekonomsko ujedinjavanje Europe bio je cilj mnogih vladara koji su nastojali izgraditi i održati Europsko kontinentalno carstvo. Altiero Spinelli i Jean Monet smatraju se idejnim začetnicima Schumanova plana koji je doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC).
Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku ECSC-a iz 1951, sljede Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEC) i Europske zajednice za atomsku energiju (EUROATOM). Iako su to različite organizacije nazvane su zajedničkim imenom Europska zajednica.
Ideja nove integrirane Europe razvila se iz dviju struja federalističke i funkcionalističke. Ove se dvije ideje postupno približavaju i poprimaju jedinstven pristup po kojem se vrši prijenos suverenih prava s nacionalnih na nad nacionalna tijela. Danas takve ideje ujedinjuje uvjerenje da uz nacionalne i nad nacionalne vlasti moraju postojati nezavisne, demokratske institucije nadležne za donošenje odluka o onim područjima u kojima je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake zemlje pojedinačno, a to su:
-jedinstveno tržište
-monetarni sustav
-ekonomsko i društveno povezivanje
-zapošljavanje
-zaštita okoliša
-vanjska politika i obrana
-stvaranje mira i stabilnosti
Rimski ugovori su izmjenjeni Jedinstvenim europskim aktom (SEA) 1986. godine i ugovorom iz Maastrichta 1992, te konačno ugovorom iz Amsterdama iz 1997 godine. Dok je ugovor o EU potpisan u Maastrichtu 1992. a stupio na snagu 1.10.1993.
U samom začetku Zajednica je bila ograničena na stvaranje zajedničkog tržišta za ugljen i čelik za šest država osnivača (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luxembourg i Nizozemska). U poslijeratnom razdoblju, svrha zajednice bila je očuvanje mira, budući da je uspjela zajedno okupiti i pobjednike i gubitnike europskog rata unutar jedne institucionalne strukture koja im je omogućila da surađuju kao ravnopravni partneri.

Uspjeh šestočlane zajednice potaknuo je Dansku, Irsku i Veliku Britaniju da podnesu molbe za pristup Zajednici. Prvo proširenje Zajednice ostvareno je tek 1972. godine, nakon mukotrpnih pregovora i odbijanja Francuske koja je za vrijeme vladavine generala de Gaulla dva puta (1961. i 1967. godine) koristila svoje pravo veta da spriječi priključenje Velike Britanije Zajednici. Ovim proširenjem Zajednice od 6 na 9 članova, proširuje se i njezino djelovanje na područja socijalne i regionalne politike, kao i na zaštitu okoliša.

Potreba za usklađivanjem ekonomske i monetarne politike postala je očita početkom sedamdesetih godina kada su SAD suspendirale konvertibilnost dolara. Diljem cijelog svijeta započelo je razdoblje velike monetarne nestabilnosti, koja su dodatno otežale naftne krize 1973. i 1979. godine. Pokretanje Europskog monetarnog sustava u 1979. godini znatno je stabiliziralo valutne tečajeve i potaknulo zemlje članice da provode politiku štednje, istodobno održavajući veze međusobne ispomoći i discipline u otvorenom ekonomskom prostoru.

Zajednici su se pridružile i južne europske zemlje: 1981. Grčka, a 1986. Španjolska i Portugal. Ovo je proširenje nametalo neodložnu provedbu strukturnih programa s ciljem smanjenja razvojnih razlika unutar Zajednice. Tijekom ovog razdoblja Zajednica je počela igrati važniju ulogu na međunarodnom planu i potpisala nove sporazume sa zemljama južnog Mediterana i Afrike, Karipskog prostora i Pacifika koje su uz Zajednicu bile vezane temeljem 4 sukcesivne Konvencije iz Lomea (1975., 1979., 1984. i 1989).

Europesimizam« koji se pojavio početkom osamdesetih godina, pothranjivan posljedicama svjetske ekonomske krize i teških nesuglasica oko raspodjele financijskih troškova Unije, od 1985. godine ustupa mjesto novoj nadi o ponovnom oživljavanju europske dinamike. Temeljem Bijele knjige koju je 1985. godine predstavila Komisija EZ pod predsjedništvom Jacquesa Delorsa, definirana su načela o uspostavljanju velikog unutarnjeg tržišta najkasnije do siječnja 1993. godine, datuma koji je trebao mobilizirati sve snage. Jedinstveni europski akt, potpisan 18. veljače 1986. godine i na snazi od 1. srpnja 1987. godine, potvrdio je ovaj ambiciozan cilj i uveo nove zakonske propise za njegovo ostvarenje.

Tri nove zemlje su 1. siječnja 1995. godine pristupile Europskoj uniji: Austrija, Finska i Švedska. Danas se Unija suočava sa dva glavna izazova:
- uspjeti u uključivanju 10 zemalja srednje i istočne Europe i Cipra u Uniju. Sa ovim je zemljama 13. prosinca 1997. godine Europsko vijeće odlučilo započeti pregovore o članstvu u Uniji za proljeće 1998. godine;
- istražiti dinamiku monetarne unije koja bi, temeljem stvaranja eura 2. svibnja 1998. godine, trebala omogućiti gospodarstvu zemalja članica bolju konvergenciju i uvjete za stalni i trajni porast stope zaposlenosti.

Ono što razlikuje Europsku uniju od drugih tradicionalnih međunarodnih organizacija je njezina jedinstvena institucionalna struktura. Zemlje koje su prihvatile europske ugovore potvrdile su svoju spremnost da dio svojih suverenih prava ustupe neovisnim institucijama koje istodobno predstavljaju nacionalne interese, kao i interese Unije. Te institucije međusobno su povezane odnosima komplementarnosti temeljem kojih se donose odluke.

VIJEĆE MINISTARA (the Council of the European Union).
Ono okuplja ministre vanjskih poslova 15 zemalja članica, čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja temeljem dnevnog reda (npr.: vijeće ministara vanjskih poslova, poljoprivrede, ekonomije, prometa, okoliša itd.).

EUROPSKO VIJEĆE (European Council)
- (razlikuje se od Vijeća Europe - Council of Europe) proizišlo je iz prakse uvedene 1974. godine, da se čelnici država ili vlada i njihovi ministri redovito sastaju na zajedničkim zasjedanjima. Ova je praksa ugovorom fiksirana 1987. godine Jedinstvenim europskim aktom. Od tada se Vijeće sastaje najmanje dva puta godišnje, zajedno s predsjednikom Komisije Europske unije, koji je ravnopravan član Vijeća s pravom glasa. Predsjednik Europskog parlamenta obraća se sudionicima svakog zasjedanja Europskog vijeća. U prvo vrijeme, zamisao je bila da se formaliziraju zasjedanja na vrhu koja su se povremeno održavala od 1961. a na inicijativu jedne od država članica.

EUROPSKI PARLAMENT (European Parliament)
-je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora, koje sudjeluje u donošenju


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
16-05-2010 07:50 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Evropska unija - geografija zekan 0 2,993 08-09-2010 09:38 PM
zadnja poruka: zekan
  Evropska unija Vesnica 0 2,148 17-05-2010 12:25 AM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: