Demokratija kroz historiju - ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


POJAM I DEFINICIJA DEMOKRATIJE

a) Definicija demokratije

Definirati demokratiju vrlo je težak zadatak. Ona se kroz historiju razvijala, tako da danas ima više oblika, tu se govori o više tipova demokratije. Teoretičari, filozofi i sociolozi su iz različitih historijskih perioda različito definisali demokratiju. Međutim za sve njih definicija proistekla iz samog imena se može usvojiti kao zajednička. Npr. na grčkom demokratija znači ''vladavina naroda'' (grč. demos = narod). ''To je državna forma u kojoj vlast proizilazi iz naroda i narod je izravno ili neizravno izvršava.'' ''Također se može smatrati nespornim i to da je demokratija politički sistem gdje večina ili znatan dio građana ima slobode i prava političkog odlučivanja i postavljanja nadzora i pozivanja na odgovornost, nosilaca državne odgovornosti.''

b) Pojam i osnovne vrijednosti demokratije

Ono što bi se danas trebalo podrazumijevati pod pojmom demokratije, iz čega se sastoji njena bit, dosta je nejasno, uprkos vrlo raširenoj upotrebi pojma. Smatra se da je demokratije nešto što ima veze sa slobodom pojedinca i sa vladavinom naroda, ali nismo sigurni kako se ova predstava demokratije može ostvariti. Ono što se danas u sridu označava kao demokratija i demokratsko ima previše značenja koja se ponekad i kose. Navedena nejasnoća je dijelom povezana sa činjenicom da se jadan pored drugog koriste različiti interpretatori demoktije, i njihove definicije ne obračaju pažnju na činjenicu da oni potiču iz različitog doba i različitih društvenih uređenja. Te samim time ne prave razliku između jezgra demokratskog razmišljanja i njenog ostvarivanja u različitim vremenskim periodima i društvenim uređenjima.
Šta dakle demokratija ima sa formulom koja lijepo zvuči? Demokratija je vladavina naroda i vlast proizilazi iz naroda. A da li narod, iz kojeg vlast proizilazi, uopšte ima šansu da odluke donosi kompetentno? Ili definicija po kojoj je demokratija vladavina javnog mišljenja, treba da se formira u procesu racionalne diskusije? Da li su stavovi naroda ili javnog mišljenja razultat demokratije ili kako se često dešava u praksi, da su to objavljena mišljenja, komentari i saopštenja partije i saveza u medijima.
Jednaka sloboda za građane je stalan zahtjev demokratije. Od toga koliko je ovaj zahtjev omogućen i ispoštovan, zavisi koji stepen demokratije je ostvaren i da li je jedno društvo demokratsko ili ne. U demokratiji ljudi treba da budu slobodni, tj. da svoju ličnost obrazuju i razvijaju po svopstvenim odlukama ...