Devizno tržište,kurs I kursna politika Republike Hrvatske

SADRŽAJ:

1. UVOD 1
2. DEVIZNO TRŽIŠTE 2
2.1. Pojam i obilježja deviznog tržišta 2
2.2. Sudionici na deviznom tržištu 5
3.DEVIZNI SUSTAV I DEVIZNI TEČAJEVI 9
3.1. Sustav fiksnog deviznog tečaja 10
3.1.1. Klasični zlatni standard 11
3.1.2. Zlatno – devizni standard (1925. – 1931.) 12
3.1.3. Sustav iz Bretton Woods-a (1946. – 1971.) 12
3.2. Sustav fluktuirajučih tečajeva 13
3.3. Što je bolje – fiksni ili fluktuirajuči devizni tečaj? 15
3.4. Utvrživanje deviznog tečaja 16
4. HRVATSKA NACIONALNA VALUTA 17
4.1. Formiranje tečaja kune 17
4.2 Odnos kune i eura 18
5. POSLOVI NA DEVIZNOM TRŽIŠTU 19
6. DEVIZNI RIZIKI I OSIGURANJE OD DVIZNOG RIZIKA 22
7. ZAKLJUČAK 24
Izvori 25



1. UVOD

Danas sve prisutnija globalizacija najbolje je vidljiva kada je riječ o suvremenom deviznom tržištu. U prilog tome ide, u prvom redu, način na koje suvremeno devizno tržište funkcionira. Funkcioniranje deviznog tržišta moguće je zahvaljujući visokoj razini tehničkog i tehnološkog razvoja te sofisticiranoj komunikacijskoj tehnologiji. Tehnički i tehnološki razvoj omogućio je globalno povezivanje državnih ekonomija do stupnja na kojem skoro da i nema gospodarskog subjekta koji se ne pojavljuje na pojedinom deviznom tržištu i time postaje dio svekolikog deviznog tržišta.

Pokušati ću ovim diplomskim radom predstaviti devizno tržište i njegovu ulogu u poslovanju poduzeća, pa samim time i njegovu ulogu u razvoju gospodarstva.
Cilj mog diplomskog rada je pored pregleda najznačajnijih teorija glede deviznog tržišta i deviznog tečaja dati i prikaz dostignuća u teoriji te mogućih smjernica djelovanja u području analize i upravljanja deviznim rizicima. Naglasak je posebice dan na prognoziranje deviznih tečajeva kao okosnice upravljanja deviznim rizicima, odnosno klasifikaciju ključnih teorija koje tretiraju ovu tematiku sa svrhom moguće praktične koristi.

Diplomski rad je podijeljen u 6 poglavlja:
Drugo poglavlje pojmovno određuje devizno tržište. Pri tome je ukazano na sudionike na deviznom tržištu.
U trećem poglavlju je dan pojam deviznog sustava i deviznih tečajeva, vrste deviznih tečajeva te teorije deviznih tečajeva.
Kroz četvrto poglavlje proteže se pojam hrvatske nacionalne valute, kune, orijentirano na formiranje tečaja i odnos kune i eura.
Peto poglavlje upoznaje nas sa poslovima koje se obavljaju na deviznom tržištu.
Šesto poglavlje posvećeno je deviznom riziku na hrvatskom tržištu. Svijest hrvatksih poslovnih subjekata o tečajnom riziku još nije razvijena ili je stvar u nedovoljnoj paleti izvoda koju banke nude i pod kojim uvjetima.



2. DEVIZNO TRŽIŠTE

2.1. Pojam i obilježja deviznog tržišta

Kad govorimo o razlikama između vanjske i unutarnje trgovine, jedna od osnovnih je postojanje različitih valuta. Svaka se transakcija u vanjskoj trgovini u pravilu sastoji od dvije kupnje(prodaje); kupnje(prodaje) robe ili usluge i kupnje(prodaje) strane valute kojom će se uvoz platiti. Zato se u međunarodnoj razmjeni trguje ne samo robama i uslugama, nego i stranim valutama.

Trgovanje deviznim valutama obavlja se na deviznim tržištima.
Devizno tržište je dio ukupnog tržišta na kojemu se prema određenim pravilima trguje devizama, odnosno razmjenjuju se nacionalne valute po deviznom tečaju formiranom na osnovi njihove ponude i potražnje. Granice fluktuiranja odnosnih tečajeva određene su intervencijama centralnih banaka Hrvatska narodna banka tako je zadužena za održavanje stablinog tečaja kune te direktnim intervencijama drži kunu od njezinog uvođenja stablinom. Tečaj kune se prema njemačkoj marki odnosno euru kretao u razdoblju od njezina uvođenja 1994. godine do danas u rasponu od plus / minus 6% oko prosječnog tečaja ostvarenog u tom razdoblju.

Devizno tržište sastoji se od mreže komercijalnih banaka koje trguju devizama, a nalaze se u različitim zemljama i gradovima. To je OTC tržište na kojem se trže prije svega bankovni depoziti denominirani u različitim valutama. Devizno tržište nema dakle jednu određenu geografsku lokaciju, nema posebnu organizacijsku strukturu, nema radnog vremena i nije ograničeno na jedno mjesto ili na jednu zemlju. U velikim gradovima kao što su New York, London, Zurich, Frankfurt i dr. u kojima su locirane velike banke i gdje su najveća financijska središta nalaze se i najveća devizna tržišta.


Za neku valutu, recimo USA dolar, devizno tržište sastoji se od svih banaka na kojima se dolar kupuje i prodaje, neovisno o tome gdje se one nalaze. Zbog toga je devizno tržište globalno, a traje 24 sata dnevno. Naime, kad se zatvaraju banke u Japanu, otvaraju se u Europi, zatim u Americi te su banke, a i središta u kojima su one locirane međusobno dobro povezane telekomunikacijskim i satelitskim vezama nazvanim SWIFT (Society for Worldwide International Financial Communications) tako da je međusobna informiranost jako dobra.

SWIFT je utemeljen prije 30 godina kako bi automatizirao financijske transakcije i standardizirao elktornsku financijsku komunikaciju. SWIFT predstavlja na deviznom tržištu tri stvari:
1. zajednicu financijskih institucija, jer ovo je komunikacijsko sredstvo banaka za obavljanje deviznog platnog prometa
2. mreža i platforma za komunikaciju
3. «organizaciju standarda», što zanči da se svaka devizna transakcija unosi u točno propisane obrazce koji su formatirani za brže i transparentnije obavljanje posla. Standarde obrazaca i razvoj mogućnosti odrežuje institucija SWIFT u suradni s svjtskim bankama koje su njezine članice.

Devizno tržište se može razvrstati s obzirom na različite kriterije kako slijedi:
1. s obzirom na materijalnost:
- supstancijalna sredstva plaćanja (zlato, zlatne poluge),
- fiducijarna sredstva plaćanja (novčanice koje nisu konvertibilne)
2. s obzirom na oblik:
- potraživanja lako prenosiva s jednog posrednika na drugog (novčanice, čekovi, mjenice, vrijednosni papiri)
- potraživanja koja nisu lako prenosiva
3. s obzirom na ročnost potraživanja:
- potraživanja po viđenju (a' vista)
- potraživanja na rok (terminska potraživanja)

Nacionalni se novac javlja u inozemstvu u dva oblika;
- u obliku deviza (foreign exchange)
- u obliku efektivnog novca ili valute (foreign currency).

Devize su sredstvo međunarodnih plaćanja i predstavljaju potraživanja od neke druge zemlje koja glase na stranu valutu stečenu po bilo kojoj osnovi i bez obzira na način raspolaganja.
Devize mogu biti u obliku prenosivih tražbina kod inozemnih banaka i financijskih organizacija, u obliku prenosivih inozemnih vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu (mjenice, čekovi, obveznice i si.), u obliku obračunskih jedinica, specijalnih prava vučenja (SPV) i inozemnog gotovog novca i u obliku elektronskih izvještaja o međunarodnim dugovanjima i potraživanjima.
U objašnjenju deviznog tržišta potrebno je ukazati na pojam "valuta". Valuta je novčani sustav jedne zemlje i novčana jedinica neke zemlje.
U obliku je gotovog novca (novčanice, banknote, metalnog novca i žiralnog novca). Na deviznom tržištu trguje se devizama, odnosno razmjenjuju se nacionalne valute po deviznom tečaju formiranom na osnovi njihove ponude i potražnje. Odnosi deviznih tečajeva imaju utjecaj na gospodarku situaciju cijele zemlje, a odraz su više nego jednog faktora. Danas formiranje deviznog tečaja ovisi o ponudi i potražnji za tom valutom, a ponuda i potražnja za valutom pod utjecajem su niza faktora, od gospodarskog, političkog i tako cijelog niza stanja u zemlji nacionalne valute. Kasnije ću se osvrnuti na prve sustave formiranja deviznih tečaje i situaciju danas.