Burze i Njujorska berza

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Burze i Njujorska berza
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz berzanskog poslovanja.

Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica, tržište kapitala i devizno tržište mehanizmi su transfera novčanih viškova i njihova racionalnog usmjeravanja na ona mjesta i projekte koji će ostvariti optimalne rezultate za investitora i za ostale sudionike na financijskom tržištu i društvenu zajednicu u cjelini. Stoga je izgradnja modernog i cjelokupnog financijskog tržišta jedan od temeljnih uvjeta transformacije gospodarstva u moderno tržišno gospodarstvo.

Kod nas do sada u razdoblju državnog etatizma i radničkog samoupravljanja problemima vrijednosnica s uključenim raznovrsnim potraživanjima i financijskom tržištu kao sustavu nije pridavano veće značenje. Osnovni mehanizmi funkcioniranja proste i proširene društvene reprodukcije učinili su zanimanje za vrijednosnice ili pokušaj primjene za vrijednosnice i njihovo tržište potpuno suvišnim.

Promjene u političko-ekonomskom okruženju donose i nužne promjene u gospodarskom i financijskom sustavu. Te promjene ne bi smjele biti djelomične kao što su česte bile dosadašnje reorganizacije. Prisiljeni smo primjenjivati u nas novi, gotovo nepoznati i u praksi potpuno zanemarivani sustav financiranja i poslovanja.
Financijsko tržište jedno je od osnovnih preduvjeta za uspješno funkcioniranje svake tržišne privrede. Razmjene novčanih viškova i manjkova, tj. novca, deviza i kapitala obavlja se na financijskom tržištu koje se dijeli na:
a) tržište novca
b) tržište deviza
c) tržiste kapitala

ad. a) Tržište novca je tržište bankovnih likvidnih rezervi i kratkoročnih vrijednosnih papira s rokom dospijeća, u načelu do godinu dana, a cilj mu je osiguranje trajne dnevne likvidnosti banaka i osiguranje tekućeg plaćanja njihovih komitenata. Na ovome se tržištu, koje nema formalne organizacije posluje „na riječ“, putem telekomunikacijskih veza.

ad. b) Na deviznom tržištu ostvaruju se promet i transfer nacionalnim valutama odnosno devizama i to po cijeni odnosno po deviznom tečaju koji se formira na osnovi ponude i potražnje deviza, a granice su fluktuiranja dotičnih tečajeva određene intervencijama centralnih banaka, radi održavanja stabilnosti deviznog tečaja, monetarne politike i ukupnog tržišta. Devizno tržište je međunarodno tržište, povezano telekomunikacijskim vezama, na kojem se neprekidno posluje kao na tržištima preko šaltera.

ad. c) tržište kapitala predstavlja skup financijskih institucija koji usmjeruju ponudu i potražnju dugoročnih financijskih transakcija novcem i vrijednosnim papirima. Između tržišta novca i tržišta kapitala ne postoji oštro razgraničenje. Tržište kapitala dijeli se na : tržište dugoročnih kredita i na tržište dugoročnih vrijednosnih papira ili tržište kapitala u užem smislu.

Tržište dugoročnih vrijednosnih papira dijeli se na:
1) primarno tržište kapitala, na kojem se vrijednosni papiri po prvi puta nude potencijalnim investitorima,
2) sekundarno tržište kapitala na kojem se promeću već postojeći vrijednosni papiri.
Sekundarno tržište vrijednosnih papira može biti spontano i organizirano tržište kapitala. Organizirano tržište kapitala može biti strogo formalizirano, u to spadaju burze ili efektne burze ili burze vrijednosnih papira i manje formalizirano u koje spada tržište preko šaltera („over- the country-market“ - „OTC“). OTC tržište u većoj mjeri predstavlja način poslovanja nego mjesto trgovanja. Ono predstavlja i konkurenciju investicijskim bankarima i burzama jer OTC dileri mogu djelovati na primarnom i sekundarnom tržištu. Ovo se tržište često puta naziva i „trećim tržištem kapitala“.

Brokeri-dileri koji trguju OTC vrijednosnim papirima povezani su internacionalnom mrežom telefonskih linija i kompjuterskim sustavima, putem kojih rade izravno jedan s drugim i sa svojim komitentima. Ti razvijeni telekomunikacijski sustavi omogućuju investitorima da odaberu najpovoljniju ponudu koju ima nude konkurentni stvaraoci tržišta, umjesto da budu usmjereni na trgovinu preko monopolnog stvaraoca tržišta. Vrijednosni papiri kojima se trguje na OTC tržištu kreću se od ranga neriskantnih državnih obveznica do običnih dionica, kojima se najviše špekulira. Povijesno gledano, OTC tržišta su mnogo važnija kao tržišta obveznica nego kao tržišta dionica.

Jedna od najvažnijih uloga tržišta kapitala je u vođenju takve aktivne trgovine da investitori u svakom trenutku mogu kupiti ili prodati vrijednosne papire po cijenama koje se malo razlikuju od njihove prvobitne kupovne cijene. Stalnost takve trgovine povećava cirkulaciju vrijednosnih papira kojima se trguje.
Postojanje tržišta kapitala olakšava i proces utvrđivanja cijena vrijednosnih papira. Visina cijena određena je zakonima ponude i potražnje. Kada se tržišna vrijednost vrijednosnih papira javno oglašava, te informacije pomažu i državi da mnogo uspješnije ustanovi svoje financijske resurse.

Tržišta kapitala posredno potiču nova ulaganja. U onoj mjeri u kojoj se relativno lakše trguje vrijednosnim papirima na tekućem sekundarnom tržištu, investitori i osobe koje kupuju vrijednosne papire bit će spremniji svoja slobodna novčana sredstva ulagati u vrijednosne papire i tako financirati ekonomski razvoj određenih poduzeća. S određene distance gledano sva tržišta kapitala predstavljaju svojevrsne samoregulirajuće financijske organizacije. Tržište kapitala samo „nadgleda“ integritet svojih članova i radnika. Putem neprekidne unutarnje revizije oni štite od nepoštene trgovine i razmjene. Oni koji stvaraju tržište spremni su platiti i cijenu provođenja revizije i isključiti nepoštene članove jer im je poznato da opstanak njihova tržišta ovisi o njegovoj dobroj poslovnoj reputaciji i ugledu.

Najvažniji se propisi emitenata javljaju u slučaju javne ponude vrijednosnih papira na organiziranom tržištu kapitala. U tom smislu postoje razne zakonske institucije koje ostvaruju društvenu kontrolu prometa vrijednosnih papira i reguliraju njihovu registraciju. Jedna je od najpoznatijih u SAD-u pod nazivom SEC „Securities and Exchange Comission“, a osnovana je 1933. godine.

Propisi imaju cilj zaštititi investitora, pa između ostaloga obvezuju na objavljivanje svih vitalnih činjenica koje se odnose na nove emisije, te na objavljivanje barem minimuma informacija, koje nakon kupnje, emitenti moraju dostavljati vlasnicima vrijednosnih papira. Propisi štite investitore i u slučaju kad su investicijski bankari, u ulozi komisionara, iz bilo kojeg razloga skloniji emitentu, ili kad ne preuzimaju potpunu odgovornost za zaštitu interesa investitora. Propisi, nadalje, određuju da brokeri, kao agenti koji izvršavaju naloge za drugoga, a za to primaju proviziju, te dileri, koji posluju u svoje ime i za svoj račun, moraju imati dopuštenje od države za obavljanje transakcija


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
06-07-2010 09:39 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Beogradska berza - ekonomija Vesnica 0 2,649 06-07-2010 09:54 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Njujorska berza - nastanak, razvoj i funkcije Vesnica 0 3,299 06-07-2010 09:47 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Beogradska berza - nekad i sad Vesnica 0 2,595 06-07-2010 09:44 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Beogradska berza - bankarstvo Vesnica 0 3,025 06-07-2010 09:22 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Berza i berzanski posrednici Vesnica 0 2,597 05-07-2010 10:02 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: