Ponuda, tražnja i elastičnost

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.

Ponuda i tražnja predstavljaju osnovne ekonomske pojmove, a njihov odnos i sve što iz tog odnosa proističe je kičma tržišne ekonomije. Tržišna privreda predstavlja ekonomski sistem u kome su cene po kojima se vrši razmena roba i usluga određene prometom koji je rezultat cene ponude, koju određuje prodavac, i odgovarajućim kupovnim cenama koje određuje kupac. Za tržište se može reći da je skup kupaca i prodavaca koji putem stvarnih i potencijalnih međusobnih delovanja određuju cenu proizvoda.

Tražnja je količina robe ili usluga za kojima postoji želja i mogućnost za kupovinu od strane potrošača. Mnogi žele Mercedes, na primer, ali ga samo neki mogu i kupiti.

Ponuda je količina robe ili usluga koji su proizvođači voljni da isporuče tržištu po određenoj ceni. Uopšteno govoreći, cena proističe iz odnosa ponude i tražnje. Prema osnovnim principima teorije tržišne ekonomije, upravo su ponuda i tražnja odgovorni za efikasno korišćenje oskudnih resursa. Ovi principi su pretočeni u zakone: zakon tražnje i zakon ponude.



Analiza ponude i tražnje


Svaka privreda mora da odabere dobra koja će da proizvodi, mora da odluči kako će ta dobra da proizvodi i za koga. U privredi većine zapadnih zemalja, i u nekim zemljama Istoka, sistem cena i tržište određuju većinu ekonomskih aktivnosti. Pomoću novca, tj. novčanih glasova potrošači odlučuju šta će da kupe. Oni koji imaju najviše novca odlučuju šta će da se proizvodi i kome će da pritiču ta dobra, a preduzeća proizvode ta dobra za kojima postoji tražnja.

Postavljaju se mnoga pitanja kako sistem novčanih glasova funkcioniše u tržišnoj privredi. ’’Na primer, zašto je zlato koje nije neophodno za život skupo, a voda koja je neophodna za život jeftinija? Ili zašto je zemljište u Beogradu veoma skupo, dok je u unutrašnjosti jeftino? Ili zašto je šezdesetih godina mali broj ljudi posedovao TV, a danas ga gotovo svaka porodica poseduje?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja pronalazimo u analizi ponude i tražnje. Ta teorija daje odgovor na pitanje kako potrošačke preferencije određuju tražnju za robama,dok su troškovi proizvodnje preduzeća, osnova za proizvodnju, odnosno ponudu roba. Pomoću tržišnog mehanizma ustanovljava se ravnoteža ponude i tražnje i formira cena. Osnovni model ponude i tražnje nam pomaže da shvatimo zašto i kako se menjaju cene i šta se dešava kada se država upliće na tržište. Model ponude i tražnje povezuje dva važna koncepta: krivu ponude (pokazuje odnos između cene dobra i ponuđene količine) i krivu tražnje (pokazuje odnos između cene dobra i tražene količine).’’

Tražnja

Tražnja predstavlja količinu robe koju su potrošači spremni da kupe. U ekonomskoj teoriji na potražnju utiču dva faktora: ukus potrošača i mogućnost da kupe proizvod. Ukus, koji predstavlja želju za posedovanjem robe, određuje spremnost da se kupi roba po određenoj ceni. Mogućnost da se kupi proizvod po određenoj ceni podrazumeva da kupac mora da ima odgovorajući iznos novca ili prihod kako bi kupio robu.

Oba faktora potražnje zavise od tržišne cene. Kada je tržišna cena proizvoda visoka, potražnja će biti niska. Kada je cena niska, potražnja je velika.

Pri vrlo niskim cenama, veliki broj potrošača moći će da kupi proizvod. Potražnja za proizvodom po manjoj ceni je ograničena ukusom i nije neograničena čak i kad bi cena bila jednaka nuli. Kako se cena povećava, za istu količinu novca biće prodato manje proizvoda.

Kada je cena proizvoda veoma visoka, potražnja će biti smanjena zato što će potrošač, iako ima želju da kupi proizvod, biti ograničen mogućnošću da plati.