ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Maturski radovi (/Forum-maturski-radovi) +--- Tema: ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ (/Thread-anti%C4%8Dki-gradovi-u-hrvatskoj)

ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ - derrick - 25-08-2009 07:35 PM ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ Mirjana Sanader - kolonizacija Grka u 2/2 8.st.pr.Kr. (bolji uvjeti života, više plodne zemlje i obilje rude) - krajem 6.st. dolaze do španjolske na Z, Crnog mora i Cipra na I. - na istočnoj obali Jadrana nešto kasnije, ali postoje i nalazi korintske keramike iz 7.st.pr.Kr. - Pisani dokumenti Homerova Odiseja ñ Kalipsin otok Ogigija = Mljet Grčki dramatičar Eshil ñ 6/5.st.Pr.Kr. u Okovani Prometej o Jadranskoj obali Aledžandrijska geografija u Jadran smjestila Argonaute - tek od 6.st.pr.Kr možemo govoriti o pravoj grčkoj kolonizaciji na istočnoj jadranskoj obali, kada su Kniđani na otoku Korčuli osnovali koloniju - u vrijeme vladanja Dionijzija I. Iz Sirakuze u 4.st.Pr.Kr., navodno on osniva na Visu koloniju imenom Issa; ali Diodorova biblioteka spominje kako on osniva koloniju imenom Lis (Lissos) ??? - Issa doživljava najveći procvat u 3.st.pr.Kr. i sama osniva kolonije na Korčuli i na obali (u Trogiru, Stobreču i Solinu) - Gradovi se grade planski (arhitekt Hipodam osmislio je rodni Milet 466.g.; agora-trg, stoa-trijem) - Zašto se Grci ranije ne naseljavaju na ovim prostorima? Zbog nedostatka obradivih površina i nedostatka rude, ali i zbog neprijateljsko nastrojenih domorodaca Ilira - Najraniji spomen Ilira kod Hekateja - Najviše o njima piše Pseudo Skilak u Periplu oko 330.g.pr.Kr. i u Periegezi Pseudo Skimna iz 2.st.pr.Kr. - Ilirska su plemena u J Jadranu od kraja 5.st.pr.Kr počela stvarati snažno kraljevstvo koje je trajalo do 168.g.pr.Kr. kada su Rimljani porazili Gencija, ilirskoga kralja - Ilire Grci zovu Illyris, a Rimljani Iliriju Illyricum - Najstarija pomorska bitka između Grka iz Fara (Pharos) i Ilira s kopna - Ilirsko gusarenje najprofitabilnija grana gospodarstva - Prvi zabilježeni sukob između Rimljana i Ilira zbio se 221.g.pr.Kr. = 1. rat protiv Histra (piše Orozije i govori kako Rimljani poznaju obale Jadrana) - 229.g.Pr.Kr. Rimljani se upliću u sukob s ilirskom kraljicom Teutom, a tada pa i kasnije (168.g. porazom Gencija) Rimljani uspostavljaju protektorat nad otocima i obalom ñ to je rimski prodor prema istoku intenziviran nakon 181.g. ili osnivanja Akvileje (važno trgovačko središte i sjecište) - Livije piše o ratu 178/177.g. protiv Histra i kralja Epulona - Pohodi u unutrašnjost Ilirika započinju 1.delmatskim ratom, a pod vodstvom Gaja Marcija Figula 156.g.pr.Kr. a Narona mu služi kao uporište - Kornelije Scipion Nazika 155.g. razara gl. Uporište Delmata Delminij - Servije Fulvije Flak ratuje uspješno 135.g. protiv Ardijejaca i Plereja - 119.g.Pr.Kr. zabilježeni su ratovi Lucija Cecile Metela protiv Japoda i opsada Segestike, a tada se 1. put spominje i grad Salona gdje Metel boravi, a 117.g. pobijedio je u bitci protiv Delmata - po Mommsenu za Sule osnovana je navodno provincija Ilirik; ali Ilirikom se kao posebnom provincijom vladalo kada ju je Cezar dao Publiju Vatiniju na upravljanje 45/44.g.pr.Kr. sa sjedištem u Naroni; tada je mogla biti osnovana i Pula, a uz Naronu, Salonu, te Zadar jedan je od najstarijih gradova na Istočnoj obali Jadrana. - 35.g.pr.Kr. Oktavijan osigurava sjevernu granicu Italije, pa baca oko i na Ilirik, gdje ratuje i biva ranjen - dospijeva do Save, pa i njezinog ušća u Dunav (po Kasiju Dionu) Siscia postaje rimska uporišna točka - 12-11.g.pr,Kr vodio je Tiberije Prvi panonski rat, a nova je S granica sada bila Drava, a istočna Dunav = do tada je Ilirik bio tek senatorska provincija ,a sada se predaje caru = tada se provincija vjerojatno podijelila na superior provincia Illyricum i inferior provincia Illyricum - 6-9.g.n.e. 2.panonski ustanak ; to je vjerojatno vrijeme gada Gornji Ilirik postaje provincija Dalmacija, a Donji Panonija; gospodarstvo počinje napredovati i ustaljuje se mir, st. Se romanizira, a vrlo brzo i kristijanizira - u miru se živi sve do kraja 4.st.n.e. a gotska plemena 395.g. prvi put su doprla do Salone; najkasnije do 456.g. Panonija je u rukama Gota, a nešto kasnije i Dalmacija; dolaze zatim Avari i Slaveni , a tek u 7.st. Hrvati ANDAUTONIJA ñ š»ITARJEVO Sjeverno od rijeke Save ( Savus flumen) Rimljani su osnovali dvije panonske provincije Pannonia Superior i Pannonia Inferior, prostirale su se do Dunava (Danubius flumen) na SI, do provincije Nrik na SZ, do Italije na JZ i provincije Dalmacije na J. - u dijelu gornje Panonije (Superior) gdje je obitavalo pleme Andautonaca sagradili su u 1.st. grad Andautoniju - navodno su tamo rimski vojnici prvo sagradili vojni logor, ali arheologija još to nije potvrdila - grad je bio smješten na desnoj obali Save oko 12 km. Od Zagreba danas; tim je prostorom prolazila u antici cesta iz Akvileje prema Sirmiju, a u blizini se vjerojatno nalazio i most kojim se prelazila rijeka - u vrijeme vladavine Flavijevaca 70.g. dobio je grad samostalnu gradsku upravu municipium ; navodno je i Andautonija imala luku na Savi - u izvorima se spominje kod Ptolomeja i u antičkim itinerarima (Itinerarium Antonini Augusti), dugo se tražilo njezino mejsto, za to je zaslužan književnik i filolog Matija Petar Katančić (Specimen philologie et geographiae Pannoniorum, 1795); tek 1934.g. pronalaskom miljokaza cara Maksimina kreću istraživanja - grad prestaje funkcionirati krajem 4 st. - Terme iz 2.st.sagrađene su na temelju nekadašnje nekropole, a one su se nekada gradile van grada, a ona je kasnije premještena južnije + još jedno groblje istočno od grada - Iz najranije faze očuvan kanal za otpadne vode; česte poplave = puno slojeva šljunka - Kuće unutar bedema pravilno raspoređene i pravilne ulice pod kutem - Terme iz 2.st. obnavljaju se u 3.st. sa trijemovima na ulici; - U okolici Zagreba postoje i manja naselja ili ville rusticae - Najznačajniji kameni spomenik je s kraja 1.st. a u čast namjesnika provincije Panonije Luvija Funisulana - U 3.st. podignut je i kip caru Deciju i njegovoj ženi Hereniji Etruscili (ostale sam baze s natpisima) - St. šuju Jupitera, Dioniza, Pana i Viktoriju; riječno božanstvo Savus lokalno je božanstvo prilagođeno novoj kulturi (pronađen žrtvenik) - Reljef božice Nemeze + mač, štit, bič, trozub, palmina grančica i zapaljena baklja + natpis, a posveto ga je bivši vojnik Julije Viktorin (reljef svjedoči kako je grad bio municipium) ALJUAE IASAE - VARAéDINSKE TOPLICE Mjesto sa 2 izvora termalne vode u Hrvatskom Zagorju između rijeke Bednje i Topličke gore. Antičko naselje može se datirati od 1. ñ kraja 4.st. - naselje je ime dobilo po plemenu Jasa koje je tu obitavalo; mjesto je administrativno propadalo petovianskoj općini (danas Ptuj) koja je kasnije pod Trajanom postala kolonija - već u prvoj polovini 1.st. Rimljani grade kupalište, s javnim zgradama, a sve se to više puta obnavljalo i proširivalo - najbolje su očuvani oni objekti iz konstantinovog razdoblja 306 ñ 337.g.; o tome svjedoči natpisna ploča koja kaže da je Konstantin dao obnoviti sve trijemove i ukrase - otkriveni su kupališni kompleks, javni trg-forum, i kriptorij-sakralni dio - forum je bio okružen trijemovima u čijem se središtu nalazio nimfej, oblikovan kao pravokutna kućica u čiju se unutrašnjost s izvorom ulazilo stepenicama; bio je ukrašen reljefnim pločama, mitološke scene i prikazi 3 nimfe (zaštitnice i čuvarice voda) - s foruma se prema sjeveru dolazi do kapitolija ñ hrama u kojem se štovala kapitolska trijada Jupiter, Junona i Minerva ; Minerva Medica je sačuvana, a od Junone samo postament. - Južno od foruma bilo je kupalište, oslikanih zidova; uglavnom su se njime služili vojnici, o čemu svjedoče brojni natpisi, votivni, zahvale za ozdravljenje Öposvećeni Diani, Silvanu, nimfama, Liberu, Fortuni i dr. - Uz kupalište se razvija i civilno naselje sa stambenim zgradama + dućani , ljekarne, radionice (očuvane antičke hrastove drvene konstrukcije u mulju) = vojnici kao surađuju s lokalnim Jasima - Termalna Bazilika pretvorena je s dolaskom kršćanstva u sakralni prostor CIBALAE - VINKOVCI Na jugu Panonske nizine, uz rubove Fruške gore, Dilja i Krndije, na lijevoj strani rijeke Bosut nalazilo se rimsko naselje Cibalae. - u 8.st.pr.Kr tu žive Iliri, pleme Breuci - u 3.st.pr.Kr. nadiru Kelti (Skordisci) i ostaju do dolaska Rimljana - prvi pohodi na Ilirska plemena bili su 119.g.pr.Kr. ali to je područje definitivno osvojeno tek Tiberijevom pobjedom nad Breucima 6 ñ 9g.; grade se vojni logori, ceste, naselja; osniva se naselja Cibalae na povišenoj obali Bosuta - naselje je najvjerojatnije bilo opasano zemljanim nasipom ispred kojeg je bio jarak; a kasnije se učvršćuje zidanim od cigle - površina grada iznosila je tako 60 hektara - stanovnici grada većinom isluženi vojnici (koji su se u slučaju opasnosti mogli mobilizirati) - za vrijeme cara Hadrijana grad dobiva status municipija: Municipium Aelium Cibalae; tako jača gradska uprava - u vrijeme cara Septimija Severa od 193. ñ 211.g. razdoblje je velikog prosperiteta - za vrijeme cara Karakale grad dobiva čak status kolonije (naj status) - antički grad nalazi se ispod današnjih Vinkovaca, što otežava arh. Istraživanja; ne zna se gdje je bio forum, hramovi, gradska vijećnica, kazalište; pronađeni su samo ostaci kupališta i obilja pokretnih nalaza (keramika, novac, epigrafski zapisi) - trgovalo se žitom i drvom (hrastove šume), ali i keramička je djelatnost bila razvijena (pedesetak keramičkih peći pronađeno); uvozila se fina terra sigillata , luksuzni predmeti, stakloÖ - prisutan je bio kult Jupitera, Herakla, Posejdona, Fortune, Afrodite i Merkura + Sola, Lune, Mitre i Nemeze - kršćanstvo rano prodire (zlatna gnostička pločica iz 3.st. ispisana grčkim i semitskim pismom) - u Cibalama su rođena i dva rimska cara 321. i 328.g. braća Valentinijan i Valens (otac Gracijan, rimski vojnik) - antički grad propada provalom Gota - Justinijanova darovnica iz 536.g. , car daruje benediktincima posjede oko grada MELITA - MLJET Iz Homerove Odiseje: opis Ogigije predivnog otoka gdej Odisej provodi zatočen 7 dugih godina u rukama prelijepe nimfe Kalipse. Navodno se radi o našem otoku Mljetu. - nema spomenika koji bi govorili o grčkoj prisutnosti na otoku, ali postoje zemljopisni spisi iz 4.st.pr.Kr. gdje se otok spominje - legenda zapisana tek u 16.st. priča kako se na otok sklonio grčki vođa Agesilaj sa sinom Opijanom (živio u 2.st.) - prastanovnici Mljeta bili su Iliri (po grobovima) - o Mljetu više u rimsko doba: - Apijan, rimski povjesničar opisuje ilirske ratove, te navodi ime otoka Melita - 35.g.pr.Kr. Oktavijan je pokorio stanovnike otoka koji se bave gusarenjem (pobio ih pola); kasnije je Mljet bio carski posjed, koloniziran je - bave se medarstvom, uzgojem vinove loze i maslina; na otoku se štovao i Liber , italsko božanstvo zaštitnik vinogradara i poljoprivrede - najimpresivniji ostatak je raskošna zgrada u uvali Polača (danas); palaču je u 5.st. počeo graditi comes Pierius kojemu je Odoakar dao cijeli otok, a o tome nam svjedoči isprava iz 489.g.; zgrada na 2 kata sa dvije kule na pročelju, do danas su očuvani - kasnije tamo žive Neretljani, pa Hrvati, o čemu svjedoči Konstantin Porfirogenet, a u 12.st. pripao benediktincima PHAROS - STARI GRAD Najstariji izvor je Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i zove ga ´noviª Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog. Još su Iliri živjeli u uvali danas Starog Grada na Hvaru, jedno od većih danas poznatih (gradine u okolini: Glavica, Gračišće, Purkin Kuk). Izvanredno plodno polje iza naselja omogućavalo je i trgovinu. - Grci su otok poznavali, o tome piše Diodor: kako su na otok u 4.st.pr.Kr. došli jonski Grci s egejskog otoka Para i da su tu 385/384.g.pr.Kr. utemeljili naselje - Vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo nagovoriti, pa ovi traže Dionizija Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor (uništeno je ilirsko brodovlje) - O sukobima Ilira i Parana svjedoče i epigrafski spomenici - Nepotpuni natpis govori nam o poslanstvu Farana u Delfe i na Pharos - Arheološka istraživanja su pokazala da je ilirsko naselje bilo spaljeno, a na njemu je izgrađeno novo po grčkim pravilima; a da je stanovništvo trgovalo s Grcima i ranije kazuje nam keramika iz 6. i 5.st.pr.Kr. - Jonjani obavili parcelaciju zemljišta koja je i danas vidljiva (jedinstveni spomenik na Sredozemlju), tvori ga pravilna podjela zemlje veličine 180dž900 metara s poljskim putevima - Ostaci grada: otkriveni su istočni dijelovi zidina s vratima i kulama; grad je građen po Hipodamovom sustavu gradnje s ulicama pod pravim kutom - S dolaskom Rimljana mnoge su građevine prenamijenje; ali uređuju se i poljoprivredna imanja (ville rusticae); Rimljani grad zovu Pharia; kuju svoj novac s likom Zeusa (4.st.pr.Kr.) - Smatra se da je grad bio municipij sa samostalnom gradskom upravom, ali izravnog svjedočanstva nema; na natpisima se spominju dekurioni (potvrda) - U 5.st. uz istočna vrata podignuta je prva ranokršćanska crkva jednobrodna s krstionicom oktogonalnom, koja je u 6.st. postala dvojna crkva, danas crkva Sv.Ivana MURSA - OSIJEK Nakon što je Ilirik osvojen, prostor se organizirao kao provincija. Na području današnje Hrvatske nalazile su se Provincija Dalmacija, dio Panonije Superior i Inferior, dok je teritorij Istre (nakon Augustova uređenja Italije) došao u sustav DŽ. Italske regije. Granice provincija ni danas nisu 100% utvrđene, a granica između Panonije i Dalmacije išla bi nekako granicom današnje Slovenije, okolica Karlovca, Kupom prema Sisku, te Savom do istočne granice. - prostor je to važnih prometnica i plodne zemlje, a jedan od najistaknutijih gradova u Panoniji bila je Mursa - za Batonovog ustanka rimska vojska boravi kraj Murse i gradi vojni logor - 107.g. Trajan dijeli Panoniju; prvi namjesnik novoosnovane Panonije Inferior je Hadrijan - 133.g. Hadrijan dodjeljuje Mursi status kolonije; Colonia Aelia Mursa; Hadrijan pokušao obnoviti dunavski limes - 352.g. Konstancije II uzurpator Magnencije zadaje težak udarac obrani carstva - mnogi misle kako je Mursa nastala od logora ali dokaza još nema - 378.g. provala Gota - M.P. Katančić ñ po njegovim zapisima i crtežima pronađen je antički most preko Drave - Grad je imao 40-ak hektara i bedeme sa 3 strane, na sjeveru Drava; u srednjem vijeku središte se premješta u tvrđu - Prisutan je kult Jupitera, Herkula, Merkura, Izide, Ozirisa, Mitre, Kibele (Silvanovo svetište ñ potajice) - 351.g. bazilika mučenika (sklonili se car Konstancije i biskup Valens) NARONA - VID KOD Metkovića U antičko doba posljednja lučka postaja bio je grad Narona , danas malo selo Vid udaljeno 4 km od Metkovića. - najstariji antički izvor koji spominje Naronu je Pseudo Skilak i Teopomp (4.st) kojega citira Strabon, što znači kako je već u 5.st.pr.Kr. (ali arheološki je potvrđeno tek od 2.st.pr.Kr.) Narona bila grčki trgovački emporij; o tome svjedoče nalazi novca gema i svjetiljki - Rimljani su za svojih vojnih pohoda protiv Delmata Naronu koristili kao vojno uporište ñ s jednog natpisa jasno je kako je u gradu živjela zajednica rimskih građana koja je tvorila conventus civium Romanorum - Kasnije Narona postaje kolonija colonia civium Romanorum - U doba kasne Republike bila je središte juridičkog konventa, a u prvim stoljećima doživljava procvat u trgovini, zanatstvu i graditeljstvu - Uz Salonu i Jader bila je jedna od najvećih antičkih gradova rimske provincije Dalmacije - Tu se naseljavaju i veterani koji šire utjecaj rimske civilizacije, na cjelokupnom prostoru agera koji se prostirao od Pelješca pa dolinom cijele Neretve, do Mostara - U 3.st. razvoj Narone polako stagnira, a u 6.st. propada - Neretva je promijenila svoj tok, sa da od Vida udaljena čak 4 km, nekada je tekla podno Narone - 1968.g. počinje sustavno istraživanje Narone; nalazila se na brežuljku visine 85 m, lepezasto se širila do same obale Neretve - još se vide fortifikacijski sustavi bedema i kula u nekoliko faza; obrambeni sustav na zapadnoj strani iz 4. i 3.st.pr.Kr. + okrugle kule - glavna ulica u Naroni tekla je vodoravno pri dnu brežuljka, a bila je dio ceste Salona-Narona; u blizini forum; prema natpisima znamo kako su u Naroni postojali hramovi Libera, Eskulapa i Augusta, teatar, više kupališta i različiti municipalni objekti - 1995.g. otkriveni su temelji nekog zdanja na pretpostavljenom forumu; pretpostavlja se kako je riječ o hramu posvećenom božanskom Augustu + očuvani ožbukani zidovi do visine 1 ñ 3 metra, bijeli mozaični pod, tribina koja je služila kao postolje za kipove, a na podu je pronađeno 16 obezglavljenih kipova = riječ je o kipovima careva, pripadnika carske obitelji, uglednih građana i rimskih božanstava = datira se u 1. i 2.st. - osim kipova pronađena su i dva zavjetna žrtvenika božici Veneri posvećena iz 2.st. a+ natpis rimskog namjesnika te provincije Publija Kornelija Dolabele gdje piše kako postavlja kip u čast Augusta - ovaj Augusteum sadrži najbrojniju skupinu kipova nakon reljefne skupine Ara Pacis u Rimu, koja sadrži 20 osoba carske obitelji. Sačuvano je 15 velikih kipova (jedan veliki od kojega je samo baza sačuvana, možda 3 mala i frag. Kipa) ukupno između 17 i 19, a ako predpostavimo da je Livija iz Odžforda dio kipa torza koji se čuvao u zbirci u Naroni, također iz Augusteuma, tada ih je 20, pa i više prema nekim fragmentima s lokaliteta. - Mozaik geometrijskih motiva u svetištu, crno bijeli. - Kipovi iz Augusteuma: - Odžford ñ Opuzen Livija (spojena) pentalički mramor (Parski mramor ñ glava), Tiberijevo doba (14-21g.) - muški kip bez glave i baza Klaudije, pentelički mramor, Klaudijevo doba (40- 50.g.) - Vespazijan (203cm), mramor iz Tasosa; odjeven u togu (69-79.g) - éenski kip bez glave Agripina mlađa(?); pentelički mramor; klaudijevsko razdoblje - Ulomak lijevog dijela ženske glave (dio prethodne?) Agripina mlađa(?) - Muški kip bez glave Agripa(?) (184cm), Augustovo doba (oko 10.g.pr.Kr.) - éenski kip bez glave Agripina starija, u nabranoj haljini, sisata, klaudijevsko razdoblje - Torzo Cara u oklopu iz Opuzena (odljev) ; baza s nogama iz Augusteuma u Naroni = Tiberije (202cm); pentelički mramor ; Tiberijevo doba (14-21.g.) - Ulomci ramena i ruke, s prethodnog kipa vjerojatno - Kip cara bez glave u oklopu August (214cm) , pentelički mramor, oko 10g.pr.Kr. - éenski kip bez glave, Livija (?), oko 10.g.pr.Kr. AENONA - NIN Grad je podignut na otočiću nepravilnog kružnog oblika, u dnu dubokog zaljeva, a ispred ušća rječice Ričine (18 km od Zadra). Prostor na kojem žive Liburni. - grčki povjesničar Apijan u 2.st. bilježi kako Rimljani svoje lađe zovu liburnama prema njihovom izvornom porijeklu - u prvim rimskim pohodima na Jadran 229.g.pr.Kr. Liburni su neprijatelji, a o tome piše Flor - do 129.g.pr.Kr. nema podataka, a li je zabilježeno da je rimski konzul Tuditan savladao Liburne - tada i Apijan piše da su se Liburni obratili Cezaru za pomoć u sukobu s Delmatima - iz epigrafskih spomenika doznajemo da su Liburnski mladići u doba ranog Carstva već bili u sastavu rimske vojske - u sukobu Pompeja i Cezara, dio Liburna je bio uz Pompeja, a dio uz Cezara - bune se protiv Rima ali pobunu svladava Agripa, i uzeo im brodovlje koje je kasnije bilo korišteno kod Akcija 31.g. - u početku je vjerojatno bila civitas peregrinorum (općinska teritorijalna zajendica), Plinije piše kako je na liburnskom području bilo 14 takvih gradova - tada dobiva i viši status municipija rimskih građana municipium Latinum, a st. Je bilo uglavnom upisano u tribus Sergia - most kojim se Aenona povezala s kopnom dao je sagraditi određeni Gaj Julije Etor (gradski čelnik) - teritorij Aenone prostirano se i duboko na kopnu; a u samom je gradu moglo živjeti oko 10 000 st.; grad je bio opasan bedemima dužine 1400m, širina 1,78 m a visine 5,90m; organizacija prostora bila je ortogonalna; grad je imao sve sadržaje, forum, tržnicu, javne zgrade, luku - hram sa foruma bio je posvećen kapitolinskoj trijadi Jupiteru, Junoni i Minervi s trodijelnom celom, a podignut je za vladavine Vespazijana (s natpisa na pročelju) = taj je hram najveći rimski hram u Hrvatskoj, dug 45m, širok 21,5m (+u bočnim celama niše, možda kasnije postao Augusteum) - zanimljiva je skupina monumentalnih carskih figura iskopanih u 18.st. (danas u Zadru) - iz Aenone je i nekoliko tzv. Liburnskih cipusa, takvi nadgrobni spomenici pojavljuju se isključivo na području Liburna - u 6.st. za vrijeme seoba Nin je razoren (u blizini crkvica Sv. Križa) PARENTIUM - PORE» 221.g.pr.Kr. Rimljani zaratili protiv Histra (1.histarski rat), a Histri se povlače u unutrašnjost Istre. Rimljani se počinju naseljavati, a histarske gradine pretvaraju se u naselja rimskih građana oppida civium Romanorum . - nasuprot samog Poreča, nekoliko je otoka (Sv. Nikola); sam grad razvio se ubrzo u koloniju - Istra je bila podijeljena na 3 agera, koji pripadaju trima istarskim kolonijama - Proizvode ulje, vino i druge robe, uspješno trguju, razvitak je brz - Grad građen po ortogonalnom sistemu; danas glavna ulica još uvijek nosi ime Dekuman - Forumi obično u središtu grada ali u Poreču je pri samom vrhu poluotoka sa kapitolijem; forum je bio četvrtast , a stranice su iznosile 43m - Natpisi: zamjenik ravenatske flote T.A.Ver, koji je omogućio obnovu gradskog hrama, sagradio pristanište POLA - PULA - u 3.st.pr.Kr. toponim Pola spominje se u spisima aleksandrijskih pjesnika Kalimaha i Likofrona; a povezuju ime Polai mitom o Jazonu i Medeji koji su bježali pred Kolhiđanima; osnivaju mjesto grad izgnanih, ali ne spominju geografski položaj - Pula je doživjela procvat rimskom kolonizacijom koja je započela sredinom 1. polovine 1.st.pr.Kr. - Za vrijeme Cezara dobiva status kolonije i postaje središtem poluotoka (neki misle da dobiva status kolonije za Augusta) - Antički grad obuhvaćao je prostor današnjeg grada od vrha brežuljka prema moru; 2 su dijela u gradu: 1)gornji dio na brežuljku i padinama ñ pars superior coloniae 2)donji grad ñ pars inferior coloniae - pravilni raster ulica samo je u donjem gradu; - puni naziv kolonije: Colonia Iulia Pola Polenita Herculanea, imala je obilježja velikog središta: kapitolij s hramovima, dva scenska kazališta, amfiteatar, gradski trg te vodovodnu i kanalizacijsku mrežu - grad je bio opasan zidinama + raskošne palače ukrašene mozaicima; a očuvane su i neke građevine u cijelosti - Herkulova vrata ñ jedan od najstarijih sačuvanih antičkih spomenika, luk visok oko 4m, širok 3,5m ; krasio ih je samo Herkulov portret, mogu se očitati imena rimskih činovnika koji su od 47.g ñ 44.g.pr.Kr. iz Rima poslani u Istru radi uspostave kolonije (vrata loše očuvana) - Od obrambenih zidina očuvana su i dvojna vrata (Porta gemina) nazvana tako zbog golemih lukova sagrađenih sredinom 2.st. - + još jedna vrata ñ slavoluk Sergijevaca (statue za trojicu sergijevaca, samo su postolja očuvana); spomenik je podigla (po natpisu) Salvija Postuma u slavu svojih rođaka, a datiran je u 1.st.r.Kr ili 1.st. - forum je imao 2 faze gradnje (prva iz 1.st.pr.Kr.) i druga faza tijekom 1.st. kada su sagrađene nove zgrade, a sagrađen je i hram, dugačak 17m, širok 8m. I visok 12m; leži na visokom temelju na pročelju 4 korintska stupa; hram je bio posvećen boginji Romi i Augustu; na forumu se navodno nalazio još jedan hram, a pripadao je Dijani - amfiteatar šesti je po veličini do danas pronađenim; širok 132m, dugačak 105m, visok 35m, a mogao je primiti oko 23000 ljudi; sagradio ga je Vespazijan u 1.st.. vjerojatno na nagovor neke prijateljice iz Pule SISCIA - SISAK Na mjestu gdje rijeka Kupa utječe u Savu smjestio se današnji Sisak. - najranija povijest Siscije povezana je sa susjednim naseljem Segestikom - Segestika je imala izvanredan položaj, obilježen zavojitim meandarskim tokom Kupe; znači naselje je bilo smješteno na svojevrsnom poluotoku (danas Pogorelec) - Međuodnosi tih dvaju mjesta nisu još razjašnjeni , ali iz pisanih izvora zaključujemo kako je Siscia bila na lijevoj obali, a Segestika na desnoj obali Kupe, ali u 1.st. u izvorima se spominje samo Siscia - Prema izvorima već 156.g.pr.Kr. Rimljani (neuspješno) opsjedali Segestiku, a čini se da su uspjeli osvojiti grad 119.g.pr.Kr. - Područje Ilirika u to vrijeme nije bilo sigurno, a Rimljani su u više navrata pokušavali smiriti situaciju; tako je i Oktavijan 35.g.pr.Kr. krenuo u pohod, a stigao je tako i do Segestike i tada je od ilirsko-keltskog stanovništva zatražio 100 taoca i da udome vojsku, naravno, st. Se tome usprotivilo; a grad se našao pod opsadom koja je trajala 33 dana, a u opsadi su sudjelovale 2 i pol legije - Rimljani su uspjeli osvojiti grad tek kada su dobili pomoć brodovlja - Rimljani ostavljaju kohorte u gradu radi sigurnosti, ali ovi se opet bune; taj otpor ugušila je vojska, a od 35.g.pr.Kr. više se ne spominje Segestika nego samo Siscia koja postaje najvažnije rimsko strateško mjesto u Panoniji - Zbog prevelikog danka i previše mladih ilira u rimskoj vojsci, ponovno izbija ustanak 6.g. protiv Rimljana = Batonov ustanak - »inilo se kako će rat dobiti pobunjenici jer Rimljani su držali samo Sisciu i Sirmium, a Iliri ostali dio Panonie - U Sisciu je doputovao Tiberije i kreće na Ilire; s vojskom od 10 000 vojnika predvođenih Tiberijem (kasnije rimskim carem) krajem 9.g. uspjela ih je poraziti - U Siscii se nalazio i vojni logor; grad je i važna riječna luka, prometno čvorište, trgovalo se žitom, vunom i dr. proizvodima - U vrijeme Vespazijana 71.g. Siscia postaje i rimska kolonija colonia Flavia Siscia - U grad i okolicu naseljavaju se brojni veterani, velik broj vojnika i mornara te Italika i Orijentalaca (ovi se bave činovničkim i trgovačkim poslovima) - Siscia je imala teatar,amfiteatar, slavoluke, portike, baziliku, kupališta, tržnicu - Za cara Trajanagrad ulazi u sustav provincije Panonia Superior, a 194.g. biva počašćena naslovom grada colonia Septimia Siscia Augusta = čini se da je bila vjerna Rimu, a posebice caru Septimiju Severu koji je neko vrijeme bio i upravitelj Panonije - U Sisciji se kovalo oružje od željeza (ruda iz okolnik rudnika) - U vrijeme cara Galijena u 3.st. u Sisciji se utemeljuje carska kovnica novca; a radnici su bili dopremljeni iz Rima; bila je u funkciji sve do početka 5.st.; najviše se kuje za vojničke plaće; a kada se najviše kovalo radilo je i do 7 ureda za nadgledanje proizvodnje - Za cara Proba (276-282.g.) u Sisciji se kuju i brončani medaljoni - Za Dioklecijana provincije su iznova podijeljene, tako je Panonia Superior podijeljena na: Panonnia Prima i Panonnia Savia; a Siscia postaje središte P.Savie - Grade se tada nove građevine, grad cvate - U 3.st. u panonskih se provincijama javljaju prve kršćanske zajednice, jedna je bila i u Sisciji, a grad je bio i episkopalno središte - Početkom 4.st. u njoj stoluje i biskup Kvirin, smaknut u Savariji s mlinskim kamenom vezanim i bačen u rijeku - Siscija opustošena u vrijeme sukoba Magnencija i Konstancija II (337-361.g.); Magnencije se sklonio u Sisciju i od tamo se borio protiv Konstancija , a kako nije uspio opljačkano je blago odnio u Akvleju, gdje je ubijen; nakon toga Siscia se nikada nije oporavila, ali kovnica novca nastavila je s radom - Nakon smrti cara Teiodozija (395.g.) Rimsko carstvo se podijelilo na Zapadno (vlada Honorije) i Istočno (vlada Arkadije); tada nemiri zahvaćaju Sisciju, kojom neko vrijeme vladaju Huni, pa Ostrogoti - O tome vremenu znamo malo, samo iz zapisa sa crkvenih skupova - Urbanistički razvoj grada imao je 3 faze; gradnja uz pomoć drvenih pilona i greda (logična za nepravilno tlo) - Malo je ostataka, pošto se današnji grad nalazi na antičkom; ali pronađene su 3 nekropole, te brojni manji spomenici; + velike količine novca SALONA (SALONAE) - SOLIN Salona je sa 50 000 stanovnika bila najveći grad provincije Dalmacije; zvali su grad Salone (mn.) zbog čega se misli kako se sastojao od više naselja. Salona je smještena u dubokom zaljevu u koji utječe rijeka Jadro. - grad je bio naselje Ilira, o čemu svjedoči i toponim Salona - antički pisci spominju Salonu prvi put 119.g.Pr.Kr. , kao luku ilirskog plemena Delmata (pretpostavlja se na uzvisini, sjevernije od antičkog grada u utvrđenom naselju oppidum) - pretpostavlja se da su u naselju gdje su se susretali Grci i Iliri (trgovci) izgrađeni različiti objekti (nalaz potpornjih zidova iz 1.st.pr.Kr. ) + helenistička keramika = možemo govoriti o Saloni kao urbanističkom naselju u doba helenizma - taj najstariji dio grada Urbs vetus temelj je rimskome gradu - 1.st.pr.Kr. bilo je burno za Dalmaciju u kojoj je u to vrijeme dominirala Issa; ali u ratu između Pompeja i Cezara Issa staje na stranu gubitnika, a Salona izabire pobjednika; tako Salona zauzima mjesto nekad sjajne Isse; postaje glavni grad provincije Dalmacije, a grad se neprestano širio - od Conventus civium Romanorum ñ zajednice rimskih građana postat će Colonia Martia Iulia Salona ñ rimska kolonija, da bi na vrhuncu moći dobila ime Martia Iulia Valeria Salona Felidž - salona je u to vrijeme naj procvata imala i 50 000stanovnika, unutar gradskog areala, zaštićena bedemima od 4000m - grad koji se proširio na zapad (Urbs Occidentalis), na isotk (Urbs Orientalis) - salona je doživjela ranu kristijanizaciju i postala biskupsko središte = sancta ecclesia catholica Salonitana - Salona je opustošena provalom Avara i Slavena, a u 7.st. gotovo je prestala postojati - Tek istraživanjima don. Frane Bulića pokrenulo se temeljito proučavanje povijesti Salone - Nekropola grada uz cestu van grada, najpoznatija takva nekropola zove se in horto Metrodori, u njoj dosta grobova carskoga doba; od kršćanskih grobalja najpoznatije je ono na Manastirinama (1. međunarodni kongres starokršćanske arh. 1894.g. u Solinu i Splitu) - Ostaci grada vidljivi su i danas: amfiteatar, teatar, forum, terme, , gradski bedemi, vrata, ostaci vodovodnog i kanalizacijskog sustava ASPALATHOS - SPALATUM - SPLIT - povijest grada Splita vezana je uz cara Dioklecijana (284. ñ 305.g.) i njegovu palaču građenu krajem 3.st. - tko je živio na tom području ranije ñ Delmati? U 2.st.pr.Kr. naselili su obalu (Salona) - Tabula Peutineriana ñ karta 12. ili 13.st. s rasporedom cesta na prostoru od Britanije do Kine, a u 16.st. pronašao ju je K.Peutinger ; 1. put se susrećemo s imenom Spalatum ñ od bilja aspalatos - Grci trguju s obalom ñ epigrafski spomenici - Palača predstavlja novi tip rimskog imanja tzv. Utvrđeni palatium - Sliči na vojni logor (175m i 181dž216m) cardo i decuman odgovaraju via praetoria i via principalis - U SI dijelu = prostor za stražu i poslugu, odijeljeni dekumanom od elitnog dijela ñ sakralni objekti, carski stan - J. Fasada najreprezentativnija ukrašena arkadama ñ vrata= porta aurea ñ vodi na pristanište - I i Z. Fasada bez ukrasa + vrata porta argentea i porta ferrea - Cardo vodi od Zlatnih vrata na peristil; s lijeva je mauzolej, a s desna hram Jupiterov + 2 hrama kružnog oblika Kibelin i Venerin hram - U stan carev ñ J četvrtina palače ulazilo se iz protirana preko kružnog predvorja vestibula - Palača je imala 2 kupallišta Z. (između Jupiterovog hrama i stana careva) i I. (između stana i mauzoleja) IADER - ZADAR - smješten na poluotočiću u središtu Istočnog Jadrana - naseljen već u 9.st.pr.Kr. od Liburna - jader je urbaniziran u rimsko doba - za Augusta je proglašen kolonijom rimskih građana (colonia civium Romanorum) ñ znači grad je prije toga mogao imati samostalnu gradsku upravu (municipium civium R.) - planiran je tipično rimski (urbs ljuadrata) - sastojao se od nekoliko četvrti odvojenih C i D. - građevine: forum, svetišta, tržnice, akvedukt, terme, teatar - zidine opasivale poluotočić a dao ih je sagraditi car August - u Sv. Donatu uzidani antički spomenici: žrtvenik posvećen Jupiteru i Junoni + 2 stupa s kapitelima (u crkvi nekad na forumu) - na forumu: taberne, bazilika, rostra, pobjednički stupovi; sa 3 strane okružen trijemom građen u 1.st. ñ trijem je otvoren prema povišenom kapitoliju ñ hram Jupitera Junone i Minerve podignut je za Augusta - bazilika na SI (uz taberne) iz ranog je carstva, a mlađa je iz 3.st. na suprotnoj strani foruma (danas katedrala na tom mjestu iz 12.st.) - u pročelju crkve Sv. Mihovila stela s likovima 3 muškarca - ostaci slavoluka s 3 otvora i 2 osmerokutne kule ARBA - RAB - tu su živjeli Liburni; na gradinama, višim strateškim kotama - Plinije Stariji ñ najstariji izvor spomena mjesta; ali o liburnskim otocima izvještavaju i ranije Hekatej iz Mileta, Pseudo Skimno u 2.st.pr.Kr. - Ime je liburnskog porijekla a preuzeli su ga i Grci i Rimljani Arba = taman ili mračan - Nije bilo istraživanja u gradu, ali ima dosta epigrafskih spomenika - Na ulomku nekog natpisa = da car August daruje zidine i kule = Arba imala municipalni status dobiven za Augusta - Amfora iz AM u Zadru s bradavičastim ispupčenjima ima natpis Felidž Arba (službeno označavanje careva, gradova i provincija) - Neki smatraju da se grad rasprostirao u okviru današnjih srednjovjekovnih zidina, dok drugi misle kako je bio manji - Raspored ulica u osnovi je antički - Romanizacija: posvete božanstvu Jupiteru ñ baze kipova carske obitelji s natpisom te reljefi - 2 glave kipova (bile uzidane) 1 glava velika je Jupiterova (nestala) i druga vjerojatno isto božanstvo - glava izrađena u reljefu uzidana u neku kuću = ulomak antičke stele - propašću jedinstva rimske države Rab spada u ZRC, do pada u 5.st. AD FINES (LJUADRATUM?) - TOPUSKO - mjesto između Gline i »emernice, a među obroncima Petrove i Zrinske gore podno Nikolina brda - Topusko leži na nekoliko termalnih vrela, a prošlost mu seže u prapovijest (lasinjska i retz-gayari kultura) + prisutnost Ilira - Najpoznatiji spomenici tog vremena su žrtvene are s posvetama ilirskim božanstvima Vidasu i Thani, a u procesu romanizacije dobili su atribute rimskih božanstava: Vidasus odgovara Silvanu božanstvu pašnjaka i šuma, a Thana rimskoj božici Dijani, božanstvo lova - Važno je i komunikacijsko čvorište o čemu svjedoče i miljokaz s oznakom udaljenosti od Akvileje; a oni se postavljaju samo na važna mjesta i izravne komunikacije - Topusko se nalazi blizu Siska, također važnog trgovačkog i vojnog središta - Zbog premalo arheoloških istraživanja još se ništa ne može reći o urbanoj strukturi grada , ne znamo kako su tekle gradske komunikacije, ni mjesto trga, svetišta i hramova - Spomenici su većinom epigrafski s posvetama božanstvima i sepulkralni natpisi rimskih vojnika - Antičke nekropole sa sačuvanim grobnim prilozima odlične izrade, a posebno se ističu primjerci izrađeni od jantara (jantarni list vinove loze s erotom,2.st; jantarna kocka , vreteno, školjka, gumbi, 2.st.) - Nakon propasti Rimskog Carstva život se nastavlja i u srednjem vijeku VIS (Issa), - Grga Novak Najstariji stanovnici Visa - negdje u II tisućljeću na dalmatinsko primorje i otoke dolaze Iliri - pisci 5. i 4.st.pr.Kr. nazivali su cijelo Jadransko more Jonijsko ñ spomen nekog Jonija Isejskog kralja (Teopomp piše kako je Jonsko more dobilo ime po nekom čovjeku iz Isse koji je nekoć ovim krajevima vladao + bio je rodom Ilir) - Teopomp živio u 4.st.pr.Kr. kada je i osnovana grčka kolonija Issa, i može biti da je Issom nekada vladao neki Jonije; to potvrđuju i arheološki ostaci: - Natpis i isejski novci iz prve polovine 4.st.pr.Kr., a nose lik Jonija; natpis naziva otok Vis kao ´Jonijev otokª = očito da je taj Jonije bio neki otočki heroj, a možda iz 5.st. - Grci se naseljavaju samo u jedno dijelu otoka, ostatak čini domaće ilirsko stanovništo Sirakuški Grci dolaze na Vis i osnivaju koloniju - na Siciliji dolazi do sukoba između Kartage (Segesta) i Grka(Selinunt i Sirakuza); mladi Dionizije u Sirakuzi uspijeva oformiti vojsku kojom rješava sukobe; postaje imperijalista, a želi dominaciju na ulazu u Tirensko more i vlast nad Jadranom - zauzeo je Elbu, utvrdio se na Korzici i tako osigurao trgovinu u Tirenu (390/380., vrijeme upadaGala) - trguje s nekim južno ilirskim plemenima, a time si osigurava opstanak; a i počinje s kolnizacijom - prema Strabonu, osniva Ankon (Ankonu), Numanu, zauzima Adriju - na otoku Issi osniva također koloniju, a onda pomogbe stanovnicima otoka Parosa u Egejskom moru (385/4.g.pr.Kr.) u osnivanju njihove kolonije na otoku Pharosu u Jadranu - ta Dionizijeva djelatnost na Jadranu kreće poslije 398.g.pr.Kr. kada s Kartažanima sklapa mir. - Issa je osnovana prije Pharosa , dakle oko 397.g.pr.Kr. - Issa kao idealan položaj za koloniju , Dioniziju je osiguravala i veliku vojsku, a luka je mogla primiti mnogo trijera = Issa je osnovana kao kolonija kako bi čuvala Dionizijeve interese na Jadranu - Grci s Para se naseljuju na otoku Pharosu (potpomognuti Dionizijem, a možda i njegova vojska pomaže pri gradnji zidova grada) i osnivaju koloniju ; Diodor piše kako se starosjedioci bune protiv doseljenika, ali ne kaže i zašto. - Parski Iliri podigli se čim je Dionizije otišao, a 384.g, (iste godine) dolaze im u pomoć Iliri s kopna, došli su sa stotinama malih lađica i zaposjeli koloniste i grad - Grci zovu Dionizijeva Eparha sa Isse u pomoć i on satere Ilire, te ih masu pobije (kaže Diodor); natpis nađen na Hvaru (dkajčgah)odnosi se upravo na ovaj sukob + spomen Jadastina (Iliri s kopna?oko rijeke Jadro kod Solina) - Dionizije nastavlja svoj pohod, zauzima otok Elbu, osvaja Korziku i grad Pyrgi (379.g.); 367.g. Dionizije umire a naslijedio ga je sin Dionizije Mlađi, ali nije mogao držati sve u rukama + ustanak na Siciliji - 350.g. preuze Issa vodstvo na Jadranu, nakon 40 godina od osnutka ona je procvala i obogatila se; trguje sa susjednim grčkim kolonijama (u uskoj vezi sa Pharosom ñ svjedoče njihovi prekovani novci) Isejska država - kolonije se dalje razvijaju kao samostalne što nam govori i novac koji kuju; Issa već u prvoj polovini 4.st. kuje vlastiti novac, a to isto čini i Faros - Issa trguje s kopnenim Ilirima i pronalazi pogodno mjesto za svoje lađe i robu - U 4.st.pr.Kr. na kopnu postoji samo jedna grčka kolonija, Herakleja, koju kao i Issu i Pharos spominje Pseudo-Skylaks (piše 335.g.); novac Herakleje poznat je sa Hvara i Visa; a sama kolonija se nalazi negdje između šibenika i Trogira; ona brzo nestaje Issa osniva svoje kolonije - Issa osniva naselje na Korčuli (I.dio), ime joj se ne zna, ali o njoj nam svjedoči natpis o osnivanju kolonije; natpis pronađen kod Lumbarde iz 4.st. najstariji je pisani spomenik kod nas (+natpis o Jadasincima s Hvara) - Lumbardski natpis određuje kako će se podijeliti zemljište između onih koji su došli i o zidinama grada; u tri stupca podijeljena prema pripadnosti trima dorskim phylama poredana su imena prvih kolonista (200 muškaraca= oko 600 kolonista) - Lumbardska psefizma datirana je prema isejskom hieromnamonu Pradžidamu; kolonisti se sporazumjeli sa nekim Pylom i sinom mu Dazom (starosjedioci) i oni odobrili nasejavanje - možda još u 3.st.pr.Kr. , a svakako u 1.pol. 2.st. osniva Issa na kopnu 2 kolonije: Tragurion i Epetion, za koje izričito kaže Polibije (oko godine 160. da su pripadali Issi) - veza između Korkyre Melajne i Visa???? Prema novcu i usporedbi našeg novca i onog s Korkire (Krfa), postoje jasne razlike. Dakle morala je postojati neka druga Korkyra, Korkira Melajna-Korčula; novac je tipološki iz 4.st., a grad samostalan polis; ali u izvorima pri spomenu K.M. ne spominje se kao samostalan polis kao što se spominje u slučaju Isse i Pharosa; Apolonije Rodski (3.st.) ne spominje je pri spomenu sukoba Rima i Teute; prvi koji spominje Korkyru kao grad je Pseudo-Skymnos (piše krajem 2.st.) - ako je K.M. i bila polis kako to da su pronađena samo 2 komada novca, dok ih Pharos i Issa imaju u izobilju Odnos Isse prema Ilirima - u 4.st.pr.Kr. dolaze Kelti sa sjevera i prodiru do Neretve tako da u 3.st. na Dalm. Obali ne žive već samo Iliri; Issa dobro komunicira s Iliriskim keltima - Pharos postaje isto samostalna država - Oko polovine 3.st. uspjelo je pleme Ardiejaca pod vodstvom Pleurata osnovati državu (prijetnja grčkim kolonijama) Ilirski kralj Agron napada Issu - Pleurata naslijedio je Agron koji želi pokoriti grčke gradove - Uspio je osvojiti Pharos, a onda podsjedne Issu Teuta i Issa - nasljednica Agronova, nastavila je podsjedanje Isse i spremala se osvojiti i ove grčke gradove: Apolonija (Valone), Epidamnos (Drač) i Korkiru (Krf) - prvo je napala Epidamnost ali se ovi obrane, zatim napada Korkiru - Korkira zove Epidamnos u pomoć + a Apolonija zove Ahejce i Etolce; a obratili se Grci i Rimljanima; - U borbama pala Korkira u ruke Ilira i Teuta postavi za vladara Demetrija Hvaranina Issa saveznik Rima u borbi protiv Teute - Rim šalje diplomatsku grupu k Teuti (povod kao gusarenje nad kojim Teuta nema nadzor), bili su to Lucije i Gaj Korunkanije + poslanik Isse Kleemporos - Traže da povuče svoju flotu s Isse i zabrani gusarenje ali ona odbija - Mlađi Korunkanije po povratku od Teute ubijen je, što je razjarilo Rimljane; ali Teuta poriče kako je diplomat ubijen po njenom naređenju - Teuta ratuje na Makedonskoj granici, a u Rim šalje svoje poslanike (Demetrije Hvaranin) kako bi se izgladio nesporazum + tražila je da joj puste Issu - Ali rimska mornarica s Gnejom Fulvijem već je isplovila iz Tirenskog mora; Demetrije shvaća kakva im je sudba; Demetrije H. Pregovara očajnički s Rimljanima i prodaje im Korkyru (Krf); predali se odmah i Epidamnos i Apollonija - Rimska ratna mornarica krene prema Issi i uzeše je pod svoju zaštitu; Rimljani nisu zauzeli Pharos, on ostaje pod zaštitom Demetrija H.; ostali Iliri bježe u Arbon (Naronu); a Teuta se skloni u dobro utvrđeni Rizon - Polibije bilježi kako su tada Rimljani pod svoju vlast podvrgli i Ardiejce + otoke i obalu, a od Teutina carstva ostalo je vrlo malo: 228.g. Rimljani se povlače, a ostaje manja flota s Postumijem na čelu - Teuta traži mir i sklopi ga s Rimljanima; Issa, Apollonia, Epidamnos i Korkyra bile su sad u rukama Rimljana, a veliki dio Ilirskog teritorija u rukama Demetrija H. Issa saveznik Rima u drugom ilirskom ratu - Demetrije Hvaranin s vremenom je ojačao, sklopio savez s Antigonom Dosonom , pomogao mu protiv Spartanaca 222.g., sprijateljio se s Skerdilaidom (najutjecajniji čovjek u Ilirskoj državi) oženio majku malodobnog pinesa - 220.g.pr.Kr. kreće sa Skeridilaidom i 90 lađa na Pilos u Meseniji - 219.g. rimljani šalju na Demetrija Lucija Emilija Paula i Marka Livija Salinatora - Demetrije i S. Prelaze granicu utvrđenu 1. ratom, 229.g. (Liješ-Lissos), tada Rim zove Demetrija, ali se ovaj ne odazva i posla Rim svoju mornaricu (Rim u to vrijeme ratuje protiv Gala, a i Hanibal je na putu); Demetrije je napadnut i bježi Filipu V u Makedoniju - Rim tako zavlada ilirskim područjem Issa svojom flotom pomaže Rim u borbi sa Filipom Makedonskim - Issa postaje rimski saveznik, ali i predstraža Rimu prema sjevernom Balkanu - Demetrije H. Ne miruje nahuškao Filipa na akciju u Jadranu; porazio Skerdilaidu, kreće prema Apolloniji (dok je Rim u strahu od Hanibala) - Mir u Phoinike 205.g.pr.Kr., između Rima i Filipa M. - Rim početkom 2.st.pr.Kr. probio duboko u unutrašnjost Balkana, sve do Ohrida, a pod njihovom vlasti bio je ilirski kralj Pleurat kao vazal (sve do Neretve) Issa pomaže Rim u ratu protiv Antioha - sirijski kralj Antioh 198.g.pr.Kr. ratuje protiv Rimljana; Rim je pomogla Issa, pomoćne čete u JZ Male Azije, omogućili Rimljanima pobjedu Issa u ratu protiv Gencija (posljednji ilirski rat) - Gentije stupa na ilirsko prijestolje, a gusarenje ponovo uzelo maha na Jadranu - Dolazi rimski pretor L.Duronije da očisti prostor od gusara; vraća se u Rim i okrivljuje Gencija, tvrdi kako na Korčuli drži rimske zarobljenike; Gencije čuo i poživčanio - Za to vrijeme Filipov sin Perzej želi opet kao neku mega državu - Issa šalje ljude u Rim i tuže Gentija za pljačku - 171.g. započe Rim rat protiv Perzeja, a vojska se skupila u Epidamnosu (Drač), Issa i Gentije poslali lađe, ali Rimljani baš i ne vjeruju toj Gencijevoj dobroj volji, i sa razlogom jer izdajica Gencije 168.g. prelazi na Perzejevu stranu, poražen je G. Kod Skadra, a tada i Perzej pada kod Pydne - L.Anicije, rimljanin pobjednik, proglasi podjelu Ilirikau 3 dijela - Issa se tu ne ubraja jer je ona bila samostalna grčka država, a od 230.g. i saveznik Rima Sukob Isse s Delmatima - Rimljani nisu pokorili ona plemena sjeverno od Neretve, Ardiejce i Delmate, a upravo se tamo nalaze Isejske kolonije Epetion i Tragurion; Issa opet tuži kako Delmati napadaju njihove kolonije - 156.g.pr.Kr. Rim kreće na Delmate, ali Gaj Marcije potučen je ; idući put spalio je Delmatski grad Delminium i prisilio Delmate na mir - 135.g. ratuju Rimljani i protiv Ardiejaca zbog gusarenja; Rimljani ih sele u unutrašnjost (danas Hercegovina, gdje izumiru) Gubitak slobode - sve od 135. ñ 56.g.pr.Kr. o Issi ne znamo ništa - Cezar Vatinijevim zakonom 59.g. dobio na upravu Galiju Cisalpinu i Ilirik - Kada su čuli kako će ih posjetiti Cezar, šalje Issa k njemu svoje poslanstvo, 56.g. u Akvileji - Cezar u Salonu naselio velik broj rimskih građana, ali Issejci nisu time zadovljni, pa šalju novo poslanstvo Cezaru: Pamfil, sin mu Kleempor, Timasionov sin i Filoksen - Vratili se i u kamenu isklesali izjavu kojom su sigurni i slobodni; postavili je u Issi i kolonijama (u Saloni pronađena 3 fragmenta grčkog natpisa = dokaz da je sigurno do 56.g. postojala slobodna issejska država, a kao saveznik Rima, te da su Issi pripadali Epetion, Tragurion i Salona - 49.g. sukob Pompeja i Cezara; kod otoka Krka (Curycta) napada Pompej Cezarove poslanike u Ilirik; L.Skribonija Libon i M.Okravije napadaju Cezarova legata C.Antonija - uz Pompeja pristala je Issa, Cezar: ´najprivrženija Pompejuª; možda Cezarovo obećanje nije bilo izvršeno pa ovi stali na Pompejevu stranu - Pompej potučen kod Farsala 48.g. - 48/47.g. Cezarov kvestor potučen kod Synodija (između Solina i Sinja) - Issejci se predali Vatiniju, a tako prestaje postojati Isejska država, a stanovnici postadoše rimski građani - Plinije naziva Issu: ´Issa civium romanorumª Ostaci slobodne Isse - natpisi - Issa utvrđena još u 4.st. , i danas se vide bedemi - 25 je grčkih natpisa pronađeno na Visu - jedan posvećen Artemidi ferajskoj (isejci imali veze s dalekom Tesalijom) - natpis važan za isejsko državno uređenje, glasi: za stratega Drosa Amonija, Sofila. Natpis je iz vremena prije Augusta= baza nekog kipa (danas u Splitu) - u Zagrebu je natpis koji govori o arhontima logistima (činovnicima u upravi) i o zaključku jednog vijeća ili skupštine - u Zg. Je i natpis iz kojega doznajemo za 12 isejaca od kojih je 10 s imenom i njihovim očevima, a dvojica samo s očevim - najljepši grčki natpis iz Isse je u Splitu, a to je nadgrobna stela (1,72 m), pronađena u staroj isejskoj nekropoli, a ima oblik dvokrilnih vrata; natpis je vjerojatno iz 2.st.pr.Kr. , a donosi samo imena - jedan vrlo oštećen natpis pronađen je u Gradini, a spominje se Vis kao ´ Jonijev otokª (natpis potvrđuje Strabona prema Teopompu - grčki natpisi potvrđuju nam i to kako je Issa bila dorska kolonija osnovana od Sirakužana, da su u njoj postojale 3 dorske phyle i da njen osnutak pada u 4.st.pr.Kr. - isejskoj državi pripadaju i natpisi pronađeni u Trogiru, Splitu, Solinu, Kaštel- Sućurcu i kod Lumbarde na Korčuli - natpis iz Trogira potvrđuje (Strabona i Polibija) kako je Tragurion bio Isejski, datiran po hieromnamonu Euaresu, sinu Teimasona + 5 logista imenom navedena - u drugoj polovini 2.st. osnovala je Issa do ilirske Salone isejsku s bedemom; u Kaštel-Sućurcu pronađen je natpis datiran po hieromnamonu Agathonu - 2 natpisa pronađena u Splitu, službena natpisa, vjerojatno donesena, natpisi upitni - grčki natpisi nađeni u Saloni najzanimljiviji su: nadgrobni natpis po dorskom dijalektu svjedoči da je u vezi s Issom - na par natpisa iz Salone spominju se Isejci - 194.g. pronađeni su fragmenti koji svjedoče o zaključku isejskog vijeća donesenog poslije povratka isejskih poslanika koji su išli Cezaru - ostali natpisi iz Salone su iz kasnijeg vremena - naj dokument je Lumbarska psefizma, sve je fragmente publicirao Brunšmid Novci Isse - Issa kuje vlastiti novac već u 4.st., a prvi je novac bio bakreni s likom Joniosa, isejskog heroja; prikazan kao bradat čovjek, a negdje kao golobrad; na stražnjoj strani nalazio se ili dupin ili lavlja glava ; mnogo je Jonskog novca prekovano u pharske i heraklejske - Krajem 4.st. počela je Issa kovati nove novce; sada se prikazivala glava nimfe i zvijezda i oni prekovano u pharske - U 3.st.pr.Kr. kuje Issa novce s likom Palade, najprije s košutom a onda s jelenom koji leži - U 1.pol.2.st. novci prikazuju kantaros; a poslije 168.g. izgleda da Issa više nije kovala svoj novac - Brunšmid iznosi 38 raznih tipova novca Ustav i uprava Isse - prema Lumbardskom natpisu isejski je ustav bio demokratski, a gl. nosilac vlasti je narod - na čelu Isse stoje redovno birani činovnici ´arhontiª (kaže natpis) - stratezi ñ zapovjednici ili članovi vojnog kolegija, a vode brigu o raznim vojnim poslovima - logisti ñ računarski činovnici, kolegij logista bio je vrlo utjecajan - gramateus, službena osoba, pisar - hierimnamon je bio najuglednija osoba u isejskoj državi; natpisi se datiraju po hieromnamonu od 4.st. ; po čitavoj se grčkoj javljaju ali ne uvijek s istom dužnošću; vjerojatno upravlja imetkom isejskog glavnog hrama, a možda i šire; izabirao se na godinu dana Ekonomske prilike slobodne Isse - Issa je u prvom redu bila trgovačka kolonija; opterećena odlučuje se osnovati koloniju na otoku Korkiri Melaini (Korčula), kraj Lumbarde - Veze između Isse i Herakleje u 4 st. Nisu nam poznate, ali su vjerojatno bile dobre,na Farosu je pronađeno dosta novca Herakleje; a grad propada u vremenu 4/3.st. jer se više ne spominje - Pobjedom Rima nad Ilirima 229 i 219.g. Issa postaje rimski saveznik, osniva kolonije E. i T. - U 4.st. Issa živi od poljoprivrede, ali i plovidbe (na novcu dupin) - U 3.st. Issi je vjerojatno lov važan izvor (na novcu jelen i košuta); ali se razvija i vinogradarstvo (u 2.st. kantaros na novcu) (vino važno i na svjetskom glasu u 2.st. pisac Agatarhides iz Knida hvali vino); možda još i u 4.st. sade lozu - Brodograditeljstvo važno - U 4 st. Uvoze keramiku iz Apulije, a i sami je izrađuju; razvijeno je i ribarstvo - U Issi postoji i kovnica novca - Klesarstvo je razvijeno Issa Civium Romanorum - Issa gubi samostalnost i postaje rimski podanički grad; u 1.pol. 1.st.n.e. dobiva rimsko građansko pravo ñ a Issa postaje grad rimskih građana (Issa Civium Romanorum) - Namjesnik cara Tiberija u Iliriku daje sagraditi 5 cesta koje su iz Salone radijalno vodile uz obalu i u unutrašnjost Balkana; - U drugoj polovini 1.st. Hirtius je Issu nazvao najodličnijim gradom toga kraja; još je u 1.pol. 2.st. Issa značajno mjesto - Ostaci na Visu: teatar, forum, terme, ostaci hrama, grobnice veliki kipovi, amfore, staklo, kipići, novci , svjedoče da je grad živio do u 3. st. - Na otočiću Prirovu diže Issa teatar; Rimskih bedema nema, nije bilo potrebe - Issa je mogla imati 7000 st. A vjerojatno i 10 ñ 12 000 stanovnika (po veličini teatra) - Na Prirovu se sačuvao cijeli jedan niz zida s nišama za kipive, dio foruma - Hram Jupitra i Herakla potvrđuje natpis i zabat hrama; na JZ foruma bile su terme - Kipovi rimskih careva; jedan kip i glava (Vespazijana) nalaze se u Beču (Brunšmid misli da je glava Augustova) - 2. kip od 1,73m, bez glave, desne ruke + potpis kipara (Apo) - 3. ogroman kip bez glave, ruku i nogu, u togi nabranoj - 4. goli muški torzo, RE: ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ - Kala - 28-06-2010 08:35 PM a jesu to obrađena sva poglavlja koja su u knjizi?