ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
DMaturski Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 3,121
Pridružen: Jul 2009
Poruka: #1
ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ
ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ
Mirjana Sanader



- kolonizacija Grka u 2/2 8.st.pr.Kr. (bolji uvjeti života, više plodne zemlje i obilje rude)
- krajem 6.st. dolaze do španjolske na Z, Crnog mora i Cipra na I.
- na istočnoj obali Jadrana nešto kasnije, ali postoje i nalazi korintske keramike iz 7.st.pr.Kr.
- Pisani dokumenti
Homerova Odiseja ñ Kalipsin otok Ogigija = Mljet
Grčki dramatičar Eshil ñ 6/5.st.Pr.Kr. u Okovani Prometej o
Jadranskoj obali
Aledžandrijska geografija u Jadran smjestila Argonaute

- tek od 6.st.pr.Kr možemo govoriti o pravoj grčkoj kolonizaciji na istočnoj jadranskoj obali, kada su Kniđani na otoku Korčuli osnovali koloniju
- u vrijeme vladanja Dionijzija I. Iz Sirakuze u 4.st.Pr.Kr., navodno on osniva na Visu koloniju imenom Issa; ali Diodorova biblioteka spominje kako on osniva koloniju imenom Lis (Lissos) ???
- Issa doživljava najveći procvat u 3.st.pr.Kr. i sama osniva kolonije na Korčuli i na obali (u Trogiru, Stobreču i Solinu)
- Gradovi se grade planski (arhitekt Hipodam osmislio je rodni Milet 466.g.;
agora-trg, stoa-trijem)
- Zašto se Grci ranije ne naseljavaju na ovim prostorima? Zbog nedostatka obradivih površina i nedostatka rude, ali i zbog neprijateljsko nastrojenih domorodaca Ilira
- Najraniji spomen Ilira kod Hekateja
- Najviše o njima piše Pseudo Skilak u Periplu oko 330.g.pr.Kr. i u Periegezi
Pseudo Skimna iz 2.st.pr.Kr.
- Ilirska su plemena u J Jadranu od kraja 5.st.pr.Kr počela stvarati snažno kraljevstvo koje je trajalo do 168.g.pr.Kr. kada su Rimljani porazili Gencija, ilirskoga kralja
- Ilire Grci zovu Illyris, a Rimljani Iliriju Illyricum
- Najstarija pomorska bitka između Grka iz Fara (Pharos) i Ilira s kopna
- Ilirsko gusarenje najprofitabilnija grana gospodarstva
- Prvi zabilježeni sukob između Rimljana i Ilira zbio se 221.g.pr.Kr. = 1. rat protiv Histra (piše Orozije i govori kako Rimljani poznaju obale Jadrana)
- 229.g.Pr.Kr. Rimljani se upliću u sukob s ilirskom kraljicom Teutom, a tada pa i kasnije (168.g. porazom Gencija) Rimljani uspostavljaju protektorat nad otocima i obalom ñ to je rimski prodor prema istoku intenziviran nakon
181.g. ili osnivanja Akvileje (važno trgovačko središte i sjecište)
- Livije piše o ratu 178/177.g. protiv Histra i kralja Epulona
- Pohodi u unutrašnjost Ilirika započinju 1.delmatskim ratom, a pod vodstvom
Gaja Marcija Figula 156.g.pr.Kr. a Narona mu služi kao uporište
- Kornelije Scipion Nazika 155.g. razara gl. Uporište Delmata Delminij
- Servije Fulvije Flak ratuje uspješno 135.g. protiv Ardijejaca i Plereja

- 119.g.Pr.Kr. zabilježeni su ratovi Lucija Cecile Metela protiv Japoda i opsada
Segestike, a tada se 1. put spominje i grad Salona gdje Metel boravi, a
117.g. pobijedio je u bitci protiv Delmata
- po Mommsenu za Sule osnovana je navodno provincija Ilirik; ali Ilirikom se kao posebnom provincijom vladalo kada ju je Cezar dao Publiju Vatiniju na upravljanje 45/44.g.pr.Kr. sa sjedištem u Naroni; tada je mogla biti
osnovana i Pula, a uz Naronu, Salonu, te Zadar jedan je od najstarijih gradova na Istočnoj obali Jadrana.
- 35.g.pr.Kr. Oktavijan osigurava sjevernu granicu Italije, pa baca oko i na
Ilirik, gdje ratuje i biva ranjen
- dospijeva do Save, pa i njezinog ušća u Dunav (po Kasiju Dionu) Siscia postaje rimska uporišna točka
- 12-11.g.pr,Kr vodio je Tiberije Prvi panonski rat, a nova je S granica sada bila Drava, a istočna Dunav = do tada je Ilirik bio tek senatorska provincija ,a sada se predaje caru = tada se provincija vjerojatno podijelila na superior provincia Illyricum i inferior provincia Illyricum
- 6-9.g.n.e. 2.panonski ustanak ; to je vjerojatno vrijeme gada Gornji Ilirik postaje provincija Dalmacija, a Donji Panonija; gospodarstvo počinje napredovati i ustaljuje se mir, st. Se romanizira, a vrlo brzo i kristijanizira
- u miru se živi sve do kraja 4.st.n.e. a gotska plemena 395.g. prvi put su doprla do Salone; najkasnije do 456.g. Panonija je u rukama Gota, a nešto kasnije i Dalmacija; dolaze zatim Avari i Slaveni , a tek u 7.st. Hrvati



ANDAUTONIJA ñ š»ITARJEVO


Sjeverno od rijeke Save ( Savus flumen) Rimljani su osnovali dvije panonske
provincije Pannonia Superior i Pannonia Inferior, prostirale su se do Dunava (Danubius flumen) na SI, do provincije Nrik na SZ, do Italije na JZ i provincije Dalmacije na J.
- u dijelu gornje Panonije (Superior) gdje je obitavalo pleme Andautonaca sagradili su u 1.st. grad Andautoniju
- navodno su tamo rimski vojnici prvo sagradili vojni logor, ali arheologija još
to nije potvrdila
- grad je bio smješten na desnoj obali Save oko 12 km. Od Zagreba danas; tim je prostorom prolazila u antici cesta iz Akvileje prema Sirmiju, a u blizini se vjerojatno nalazio i most kojim se prelazila rijeka
- u vrijeme vladavine Flavijevaca 70.g. dobio je grad samostalnu gradsku upravu municipium ; navodno je i Andautonija imala luku na Savi
- u izvorima se spominje kod Ptolomeja i u antičkim itinerarima (Itinerarium
Antonini Augusti), dugo se tražilo njezino mejsto, za to je zaslužan
književnik i filolog Matija Petar Katančić (Specimen philologie et geographiae Pannoniorum, 1795); tek 1934.g. pronalaskom miljokaza cara Maksimina kreću istraživanja
- grad prestaje funkcionirati krajem 4 st.
- Terme iz 2.st.sagrađene su na temelju nekadašnje nekropole, a one su se nekada gradile van grada, a ona je kasnije premještena južnije + još jedno groblje istočno od grada
- Iz najranije faze očuvan kanal za otpadne vode; česte poplave = puno slojeva šljunka

- Kuće unutar bedema pravilno raspoređene i pravilne ulice pod kutem
- Terme iz 2.st. obnavljaju se u 3.st. sa trijemovima na ulici;
- U okolici Zagreba postoje i manja naselja ili ville rusticae
- Najznačajniji kameni spomenik je s kraja 1.st. a u čast namjesnika provincije Panonije Luvija Funisulana
- U 3.st. podignut je i kip caru Deciju i njegovoj ženi Hereniji Etruscili (ostale
sam baze s natpisima)
- St. šuju Jupitera, Dioniza, Pana i Viktoriju; riječno božanstvo Savus lokalno je božanstvo prilagođeno novoj kulturi (pronađen žrtvenik)
- Reljef božice Nemeze + mač, štit, bič, trozub, palmina grančica i zapaljena baklja + natpis, a posveto ga je bivši vojnik Julije Viktorin (reljef svjedoči kako je grad bio municipium)

ALJUAE IASAE - VARAéDINSKE TOPLICE


Mjesto sa 2 izvora termalne vode u Hrvatskom Zagorju između rijeke Bednje i
Topličke gore.
Antičko naselje može se datirati od 1. ñ kraja 4.st.
- naselje je ime dobilo po plemenu Jasa koje je tu obitavalo; mjesto je administrativno propadalo petovianskoj općini (danas Ptuj) koja je kasnije pod Trajanom postala kolonija
- već u prvoj polovini 1.st. Rimljani grade kupalište, s javnim zgradama, a sve se to više puta obnavljalo i proširivalo
- najbolje su očuvani oni objekti iz konstantinovog razdoblja 306 ñ 337.g.; o tome svjedoči natpisna ploča koja kaže da je Konstantin dao obnoviti sve trijemove i ukrase
- otkriveni su kupališni kompleks, javni trg-forum, i kriptorij-sakralni dio
- forum je bio okružen trijemovima u čijem se središtu nalazio nimfej, oblikovan kao pravokutna kućica u čiju se unutrašnjost s izvorom ulazilo stepenicama; bio je ukrašen reljefnim pločama, mitološke scene i prikazi 3 nimfe (zaštitnice i čuvarice voda)
- s foruma se prema sjeveru dolazi do kapitolija ñ hrama u kojem se štovala kapitolska trijada Jupiter, Junona i Minerva ; Minerva Medica je sačuvana, a od Junone samo postament.
- Južno od foruma bilo je kupalište, oslikanih zidova; uglavnom su se njime služili vojnici, o čemu svjedoče brojni natpisi, votivni, zahvale za ozdravljenje Öposvećeni Diani, Silvanu, nimfama, Liberu, Fortuni i dr.
- Uz kupalište se razvija i civilno naselje sa stambenim zgradama + dućani , ljekarne, radionice (očuvane antičke hrastove drvene konstrukcije u mulju) = vojnici kao surađuju s lokalnim Jasima
- Termalna Bazilika pretvorena je s dolaskom kršćanstva u sakralni prostor

CIBALAE - VINKOVCI


Na jugu Panonske nizine, uz rubove Fruške gore, Dilja i Krndije, na lijevoj strani
rijeke Bosut nalazilo se rimsko naselje Cibalae.
- u 8.st.pr.Kr tu žive Iliri, pleme Breuci
- u 3.st.pr.Kr. nadiru Kelti (Skordisci) i ostaju do dolaska Rimljana
- prvi pohodi na Ilirska plemena bili su 119.g.pr.Kr. ali to je područje definitivno osvojeno tek Tiberijevom pobjedom nad Breucima 6 ñ 9g.; grade

se vojni logori, ceste, naselja; osniva se naselja Cibalae na povišenoj obali
Bosuta
- naselje je najvjerojatnije bilo opasano zemljanim nasipom ispred kojeg je bio jarak; a kasnije se učvršćuje zidanim od cigle
- površina grada iznosila je tako 60 hektara
- stanovnici grada većinom isluženi vojnici (koji su se u slučaju opasnosti mogli
mobilizirati)
- za vrijeme cara Hadrijana grad dobiva status municipija: Municipium Aelium
Cibalae; tako jača gradska uprava
- u vrijeme cara Septimija Severa od 193. ñ 211.g. razdoblje je velikog prosperiteta
- za vrijeme cara Karakale grad dobiva čak status kolonije (naj status)
- antički grad nalazi se ispod današnjih Vinkovaca, što otežava arh.
Istraživanja; ne zna se gdje je bio forum, hramovi, gradska vijećnica, kazalište; pronađeni su samo ostaci kupališta i obilja pokretnih nalaza (keramika, novac, epigrafski zapisi)
- trgovalo se žitom i drvom (hrastove šume), ali i keramička je djelatnost bila razvijena (pedesetak keramičkih peći pronađeno); uvozila se fina terra sigillata , luksuzni predmeti, stakloÖ
- prisutan je bio kult Jupitera, Herakla, Posejdona, Fortune, Afrodite i
Merkura + Sola, Lune, Mitre i Nemeze
- kršćanstvo rano prodire (zlatna gnostička pločica iz 3.st. ispisana grčkim i semitskim pismom)
- u Cibalama su rođena i dva rimska cara 321. i 328.g. braća Valentinijan i
Valens (otac Gracijan, rimski vojnik)
- antički grad propada provalom Gota
- Justinijanova darovnica iz 536.g. , car daruje benediktincima posjede oko grada

MELITA - MLJET


Iz Homerove Odiseje: opis Ogigije predivnog otoka gdej Odisej provodi zatočen 7
dugih godina u rukama prelijepe nimfe Kalipse. Navodno se radi o našem otoku
Mljetu.
- nema spomenika koji bi govorili o grčkoj prisutnosti na otoku, ali postoje zemljopisni spisi iz 4.st.pr.Kr. gdje se otok spominje
- legenda zapisana tek u 16.st. priča kako se na otok sklonio grčki vođa
Agesilaj sa sinom Opijanom (živio u 2.st.)
- prastanovnici Mljeta bili su Iliri (po grobovima)
- o Mljetu više u rimsko doba:
- Apijan, rimski povjesničar opisuje ilirske ratove, te navodi ime otoka Melita
- 35.g.pr.Kr. Oktavijan je pokorio stanovnike otoka koji se bave gusarenjem
(pobio ih pola); kasnije je Mljet bio carski posjed, koloniziran je
- bave se medarstvom, uzgojem vinove loze i maslina; na otoku se štovao i
Liber , italsko božanstvo zaštitnik vinogradara i poljoprivrede
- najimpresivniji ostatak je raskošna zgrada u uvali Polača (danas); palaču je u
5.st. počeo graditi comes Pierius kojemu je Odoakar dao cijeli otok, a o tome nam svjedoči isprava iz 489.g.; zgrada na 2 kata sa dvije kule na pročelju, do danas su očuvani

- kasnije tamo žive Neretljani, pa Hrvati, o čemu svjedoči Konstantin
Porfirogenet, a u 12.st. pripao benediktincima



PHAROS - STARI GRAD
Najstariji izvor je Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i
zove ga ´noviª Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog.
Još su Iliri živjeli u uvali danas Starog Grada na Hvaru, jedno od većih danas poznatih (gradine u okolini: Glavica, Gračišće, Purkin Kuk). Izvanredno plodno polje iza naselja omogućavalo je i trgovinu.
- Grci su otok poznavali, o tome piše Diodor: kako su na otok u 4.st.pr.Kr. došli jonski Grci s egejskog otoka Para i da su tu 385/384.g.pr.Kr. utemeljili naselje
- Vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo nagovoriti, pa ovi traže Dionizija Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor (uništeno je ilirsko brodovlje)
- O sukobima Ilira i Parana svjedoče i epigrafski spomenici
- Nepotpuni natpis govori nam o poslanstvu Farana u Delfe i na Pharos
- Arheološka istraživanja su pokazala da je ilirsko naselje bilo spaljeno, a na njemu je izgrađeno novo po grčkim pravilima; a da je stanovništvo trgovalo s Grcima i ranije kazuje nam keramika iz 6. i 5.st.pr.Kr.
- Jonjani obavili parcelaciju zemljišta koja je i danas vidljiva (jedinstveni spomenik na Sredozemlju), tvori ga pravilna podjela zemlje veličine 180dž900
metara s poljskim putevima
- Ostaci grada: otkriveni su istočni dijelovi zidina s vratima i kulama; grad je građen po Hipodamovom sustavu gradnje s ulicama pod pravim kutom
- S dolaskom Rimljana mnoge su građevine prenamijenje; ali uređuju se i poljoprivredna imanja (ville rusticae); Rimljani grad zovu Pharia; kuju svoj novac s likom Zeusa (4.st.pr.Kr.)
- Smatra se da je grad bio municipij sa samostalnom gradskom upravom, ali izravnog svjedočanstva nema; na natpisima se spominju dekurioni (potvrda)
- U 5.st. uz istočna vrata podignuta je prva ranokršćanska crkva jednobrodna s krstionicom oktogonalnom, koja je u 6.st. postala dvojna crkva, danas crkva Sv.Ivana



MURSA - OSIJEK


Nakon što je Ilirik osvojen, prostor se organizirao kao provincija. Na području
današnje Hrvatske nalazile su se Provincija Dalmacija, dio Panonije Superior i
Inferior, dok je teritorij Istre (nakon Augustova uređenja Italije) došao u sustav DŽ.
Italske regije. Granice provincija ni danas nisu 100% utvrđene, a granica između Panonije i Dalmacije išla bi nekako granicom današnje Slovenije, okolica Karlovca, Kupom prema Sisku, te Savom do istočne granice.
- prostor je to važnih prometnica i plodne zemlje, a jedan od najistaknutijih gradova u Panoniji bila je Mursa
- za Batonovog ustanka rimska vojska boravi kraj Murse i gradi vojni logor
- 107.g. Trajan dijeli Panoniju; prvi namjesnik novoosnovane Panonije Inferior je Hadrijan

- 133.g. Hadrijan dodjeljuje Mursi status kolonije; Colonia Aelia Mursa; Hadrijan pokušao obnoviti dunavski limes
- 352.g. Konstancije II uzurpator Magnencije zadaje težak udarac obrani carstva
- mnogi misle kako je Mursa nastala od logora ali dokaza još nema
- 378.g. provala Gota
- M.P. Katančić ñ po njegovim zapisima i crtežima pronađen je antički most preko Drave
- Grad je imao 40-ak hektara i bedeme sa 3 strane, na sjeveru Drava; u srednjem vijeku središte se premješta u tvrđu
- Prisutan je kult Jupitera, Herkula, Merkura, Izide, Ozirisa, Mitre, Kibele
(Silvanovo svetište ñ potajice)
- 351.g. bazilika mučenika (sklonili se car Konstancije i biskup Valens)



NARONA - VID KOD Metkovića



U antičko doba posljednja lučka postaja bio je grad Narona , danas malo selo Vid
udaljeno 4 km od Metkovića.
- najstariji antički izvor koji spominje Naronu je Pseudo Skilak i Teopomp (4.st) kojega citira Strabon, što znači kako je već u 5.st.pr.Kr. (ali arheološki je potvrđeno tek od 2.st.pr.Kr.) Narona bila grčki trgovački emporij; o tome
svjedoče nalazi novca gema i svjetiljki
- Rimljani su za svojih vojnih pohoda protiv Delmata Naronu koristili kao vojno uporište ñ s jednog natpisa jasno je kako je u gradu živjela zajednica rimskih građana koja je tvorila conventus civium Romanorum
- Kasnije Narona postaje kolonija colonia civium Romanorum
- U doba kasne Republike bila je središte juridičkog konventa, a u prvim stoljećima doživljava procvat u trgovini, zanatstvu i graditeljstvu
- Uz Salonu i Jader bila je jedna od najvećih antičkih gradova rimske provincije Dalmacije
- Tu se naseljavaju i veterani koji šire utjecaj rimske civilizacije, na cjelokupnom prostoru agera koji se prostirao od Pelješca pa dolinom cijele Neretve, do Mostara
- U 3.st. razvoj Narone polako stagnira, a u 6.st. propada
- Neretva je promijenila svoj tok, sa da od Vida udaljena čak 4 km, nekada je tekla podno Narone
- 1968.g. počinje sustavno istraživanje Narone; nalazila se na brežuljku visine
85 m, lepezasto se širila do same obale Neretve
- još se vide fortifikacijski sustavi bedema i kula u nekoliko faza; obrambeni
sustav na zapadnoj strani iz 4. i 3.st.pr.Kr. + okrugle kule
- glavna ulica u Naroni tekla je vodoravno pri dnu brežuljka, a bila je dio ceste Salona-Narona; u blizini forum; prema natpisima znamo kako su u Naroni postojali hramovi Libera, Eskulapa i Augusta, teatar, više kupališta i različiti municipalni objekti
- 1995.g. otkriveni su temelji nekog zdanja na pretpostavljenom forumu; pretpostavlja se kako je riječ o hramu posvećenom božanskom Augustu + očuvani ožbukani zidovi do visine 1 ñ 3 metra, bijeli mozaični pod, tribina koja je služila kao postolje za kipove, a na podu je pronađeno 16

obezglavljenih kipova = riječ je o kipovima careva, pripadnika carske obitelji, uglednih građana i rimskih božanstava = datira se u 1. i 2.st.
- osim kipova pronađena su i dva zavjetna žrtvenika božici Veneri posvećena iz
2.st. a+ natpis rimskog namjesnika te provincije Publija Kornelija Dolabele gdje piše kako postavlja kip u čast Augusta
- ovaj Augusteum sadrži najbrojniju skupinu kipova nakon reljefne skupine Ara
Pacis u Rimu, koja sadrži 20 osoba carske obitelji. Sačuvano je 15 velikih kipova (jedan veliki od kojega je samo baza sačuvana, možda 3 mala i frag. Kipa) ukupno između 17 i 19, a ako predpostavimo da je Livija iz Odžforda dio kipa torza koji se čuvao u zbirci u Naroni, također iz Augusteuma, tada ih je 20, pa i više prema nekim fragmentima s lokaliteta.
- Mozaik geometrijskih motiva u svetištu, crno bijeli.
- Kipovi iz Augusteuma:
- Odžford ñ Opuzen Livija (spojena) pentalički mramor (Parski mramor ñ glava), Tiberijevo doba (14-21g.)
- muški kip bez glave i baza Klaudije, pentelički mramor, Klaudijevo doba (40-
50.g.)
- Vespazijan (203cm), mramor iz Tasosa; odjeven u togu (69-79.g)
- éenski kip bez glave Agripina mlađa(?); pentelički mramor; klaudijevsko razdoblje
- Ulomak lijevog dijela ženske glave (dio prethodne?) Agripina mlađa(?)
- Muški kip bez glave Agripa(?) (184cm), Augustovo doba (oko 10.g.pr.Kr.)
- éenski kip bez glave Agripina starija, u nabranoj haljini, sisata, klaudijevsko
razdoblje
- Torzo Cara u oklopu iz Opuzena (odljev) ; baza s nogama iz Augusteuma u
Naroni = Tiberije (202cm); pentelički mramor ; Tiberijevo doba (14-21.g.)
- Ulomci ramena i ruke, s prethodnog kipa vjerojatno
- Kip cara bez glave u oklopu August (214cm) , pentelički mramor, oko
10g.pr.Kr.
- éenski kip bez glave, Livija (?), oko 10.g.pr.Kr.



AENONA - NIN


Grad je podignut na otočiću nepravilnog kružnog oblika, u dnu dubokog zaljeva, a
ispred ušća rječice Ričine (18 km od Zadra). Prostor na kojem žive Liburni.
- grčki povjesničar Apijan u 2.st. bilježi kako Rimljani svoje lađe zovu liburnama prema njihovom izvornom porijeklu
- u prvim rimskim pohodima na Jadran 229.g.pr.Kr. Liburni su neprijatelji, a o tome piše Flor
- do 129.g.pr.Kr. nema podataka, a li je zabilježeno da je rimski konzul
Tuditan savladao Liburne
- tada i Apijan piše da su se Liburni obratili Cezaru za pomoć u sukobu s
Delmatima
- iz epigrafskih spomenika doznajemo da su Liburnski mladići u doba ranog
Carstva već bili u sastavu rimske vojske
- u sukobu Pompeja i Cezara, dio Liburna je bio uz Pompeja, a dio uz Cezara
- bune se protiv Rima ali pobunu svladava Agripa, i uzeo im brodovlje koje je kasnije bilo korišteno kod Akcija 31.g.

- u početku je vjerojatno bila civitas peregrinorum (općinska teritorijalna zajendica), Plinije piše kako je na liburnskom području bilo 14 takvih gradova
- tada dobiva i viši status municipija rimskih građana municipium Latinum, a st. Je bilo uglavnom upisano u tribus Sergia
- most kojim se Aenona povezala s kopnom dao je sagraditi određeni Gaj
Julije Etor (gradski čelnik)
- teritorij Aenone prostirano se i duboko na kopnu; a u samom je gradu moglo
živjeti oko 10 000 st.; grad je bio opasan bedemima dužine 1400m, širina
1,78 m a visine 5,90m; organizacija prostora bila je ortogonalna; grad je imao sve sadržaje, forum, tržnicu, javne zgrade, luku
- hram sa foruma bio je posvećen kapitolinskoj trijadi Jupiteru, Junoni i Minervi s trodijelnom celom, a podignut je za vladavine Vespazijana (s natpisa na pročelju) = taj je hram najveći rimski hram u Hrvatskoj, dug 45m, širok 21,5m (+u bočnim celama niše, možda kasnije postao Augusteum)
- zanimljiva je skupina monumentalnih carskih figura iskopanih u 18.st. (danas u Zadru)
- iz Aenone je i nekoliko tzv. Liburnskih cipusa, takvi nadgrobni spomenici pojavljuju se isključivo na području Liburna
- u 6.st. za vrijeme seoba Nin je razoren (u blizini crkvica Sv. Križa)

PARENTIUM - PORE»


221.g.pr.Kr. Rimljani zaratili protiv Histra (1.histarski rat), a Histri se povlače u
unutrašnjost Istre. Rimljani se počinju naseljavati, a histarske gradine pretvaraju se u naselja rimskih građana oppida civium Romanorum .
- nasuprot samog Poreča, nekoliko je otoka (Sv. Nikola); sam grad razvio se ubrzo u koloniju
- Istra je bila podijeljena na 3 agera, koji pripadaju trima istarskim kolonijama
- Proizvode ulje, vino i druge robe, uspješno trguju, razvitak je brz
- Grad građen po ortogonalnom sistemu; danas glavna ulica još uvijek nosi ime
Dekuman
- Forumi obično u središtu grada ali u Poreču je pri samom vrhu poluotoka sa kapitolijem; forum je bio četvrtast , a stranice su iznosile 43m
- Natpisi: zamjenik ravenatske flote T.A.Ver, koji je omogućio obnovu gradskog hrama, sagradio pristanište




POLA - PULA


- u 3.st.pr.Kr. toponim Pola spominje se u spisima aleksandrijskih pjesnika
Kalimaha i Likofrona; a povezuju ime Polai mitom o Jazonu i Medeji koji su bježali pred Kolhiđanima; osnivaju mjesto grad izgnanih, ali ne spominju geografski položaj
- Pula je doživjela procvat rimskom kolonizacijom koja je započela sredinom
1. polovine 1.st.pr.Kr.
- Za vrijeme Cezara dobiva status kolonije i postaje središtem poluotoka (neki misle da dobiva status kolonije za Augusta)

- Antički grad obuhvaćao je prostor današnjeg grada od vrha brežuljka prema moru; 2 su dijela u gradu: 1)gornji dio na brežuljku i padinama ñ pars superior coloniae
2)donji grad ñ pars inferior coloniae
- pravilni raster ulica samo je u donjem gradu;
- puni naziv kolonije: Colonia Iulia Pola Polenita Herculanea, imala je
obilježja velikog središta: kapitolij s hramovima, dva scenska kazališta, amfiteatar, gradski trg te vodovodnu i kanalizacijsku mrežu
- grad je bio opasan zidinama + raskošne palače ukrašene mozaicima; a očuvane su i neke građevine u cijelosti
- Herkulova vrata ñ jedan od najstarijih sačuvanih antičkih spomenika, luk visok oko 4m, širok 3,5m ; krasio ih je samo Herkulov portret, mogu se očitati imena rimskih činovnika koji su od 47.g ñ 44.g.pr.Kr. iz Rima poslani u Istru radi uspostave kolonije (vrata loše očuvana)
- Od obrambenih zidina očuvana su i dvojna vrata (Porta gemina) nazvana tako zbog golemih lukova sagrađenih sredinom 2.st.
- + još jedna vrata ñ slavoluk Sergijevaca (statue za trojicu sergijevaca, samo su postolja očuvana); spomenik je podigla (po natpisu) Salvija Postuma u slavu svojih rođaka, a datiran je u 1.st.r.Kr ili 1.st.
- forum je imao 2 faze gradnje (prva iz 1.st.pr.Kr.) i druga faza tijekom 1.st. kada su sagrađene nove zgrade, a sagrađen je i hram, dugačak 17m, širok
8m. I visok 12m; leži na visokom temelju na pročelju 4 korintska stupa; hram je bio posvećen boginji Romi i Augustu; na forumu se navodno nalazio još
jedan hram, a pripadao je Dijani
- amfiteatar šesti je po veličini do danas pronađenim; širok 132m, dugačak
105m, visok 35m, a mogao je primiti oko 23000 ljudi; sagradio ga je
Vespazijan u 1.st.. vjerojatno na nagovor neke prijateljice iz Pule

SISCIA - SISAK


Na mjestu gdje rijeka Kupa utječe u Savu smjestio se današnji Sisak.
- najranija povijest Siscije povezana je sa susjednim naseljem Segestikom
- Segestika je imala izvanredan položaj, obilježen zavojitim meandarskim tokom Kupe; znači naselje je bilo smješteno na svojevrsnom poluotoku (danas Pogorelec)
- Međuodnosi tih dvaju mjesta nisu još razjašnjeni , ali iz pisanih izvora zaključujemo kako je Siscia bila na lijevoj obali, a Segestika na desnoj obali Kupe, ali u 1.st. u izvorima se spominje samo Siscia
- Prema izvorima već 156.g.pr.Kr. Rimljani (neuspješno) opsjedali Segestiku, a
čini se da su uspjeli osvojiti grad 119.g.pr.Kr.
- Područje Ilirika u to vrijeme nije bilo sigurno, a Rimljani su u više navrata
pokušavali smiriti situaciju; tako je i Oktavijan 35.g.pr.Kr. krenuo u pohod, a stigao je tako i do Segestike i tada je od ilirsko-keltskog stanovništva zatražio 100 taoca i da udome vojsku, naravno, st. Se tome usprotivilo; a grad se našao pod opsadom koja je trajala 33 dana, a u opsadi su sudjelovale
2 i pol legije
- Rimljani su uspjeli osvojiti grad tek kada su dobili pomoć brodovlja
- Rimljani ostavljaju kohorte u gradu radi sigurnosti, ali ovi se opet bune; taj otpor ugušila je vojska, a od 35.g.pr.Kr. više se ne spominje Segestika nego samo Siscia koja postaje najvažnije rimsko strateško mjesto u Panoniji

- Zbog prevelikog danka i previše mladih ilira u rimskoj vojsci, ponovno izbija ustanak 6.g. protiv Rimljana = Batonov ustanak
- »inilo se kako će rat dobiti pobunjenici jer Rimljani su držali samo Sisciu i
Sirmium, a Iliri ostali dio Panonie
- U Sisciu je doputovao Tiberije i kreće na Ilire; s vojskom od 10 000 vojnika predvođenih Tiberijem (kasnije rimskim carem) krajem 9.g. uspjela ih je
poraziti
- U Siscii se nalazio i vojni logor; grad je i važna riječna luka, prometno
čvorište, trgovalo se žitom, vunom i dr. proizvodima
- U vrijeme Vespazijana 71.g. Siscia postaje i rimska kolonija colonia Flavia
Siscia
- U grad i okolicu naseljavaju se brojni veterani, velik broj vojnika i mornara te Italika i Orijentalaca (ovi se bave činovničkim i trgovačkim poslovima)
- Siscia je imala teatar,amfiteatar, slavoluke, portike, baziliku, kupališta, tržnicu
- Za cara Trajanagrad ulazi u sustav provincije Panonia Superior, a 194.g. biva počašćena naslovom grada colonia Septimia Siscia Augusta = čini se da je bila vjerna Rimu, a posebice caru Septimiju Severu koji je neko vrijeme bio i upravitelj Panonije
- U Sisciji se kovalo oružje od željeza (ruda iz okolnik rudnika)
- U vrijeme cara Galijena u 3.st. u Sisciji se utemeljuje carska kovnica novca; a radnici su bili dopremljeni iz Rima; bila je u funkciji sve do početka 5.st.; najviše se kuje za vojničke plaće; a kada se najviše kovalo radilo je i do 7
ureda za nadgledanje proizvodnje
- Za cara Proba (276-282.g.) u Sisciji se kuju i brončani medaljoni
- Za Dioklecijana provincije su iznova podijeljene, tako je Panonia Superior podijeljena na: Panonnia Prima i Panonnia Savia; a Siscia postaje središte P.Savie
- Grade se tada nove građevine, grad cvate
- U 3.st. u panonskih se provincijama javljaju prve kršćanske zajednice, jedna je bila i u Sisciji, a grad je bio i episkopalno središte
- Početkom 4.st. u njoj stoluje i biskup Kvirin, smaknut u Savariji s mlinskim kamenom vezanim i bačen u rijeku
- Siscija opustošena u vrijeme sukoba Magnencija i Konstancija II (337-361.g.); Magnencije se sklonio u Sisciju i od tamo se borio protiv Konstancija , a kako nije uspio opljačkano je blago odnio u Akvleju, gdje je ubijen; nakon toga Siscia se nikada nije oporavila, ali kovnica novca nastavila je s radom
- Nakon smrti cara Teiodozija (395.g.) Rimsko carstvo se podijelilo na Zapadno (vlada Honorije) i Istočno (vlada Arkadije); tada nemiri zahvaćaju Sisciju, kojom neko vrijeme vladaju Huni, pa Ostrogoti
- O tome vremenu znamo malo, samo iz zapisa sa crkvenih skupova
- Urbanistički razvoj grada imao je 3 faze; gradnja uz pomoć drvenih pilona i greda (logična za nepravilno tlo)
- Malo je ostataka, pošto se današnji grad nalazi na antičkom; ali pronađene su 3 nekropole, te brojni manji spomenici; + velike količine novca

SALONA (SALONAE) - SOLIN

Salona je sa 50 000 stanovnika bila najveći grad provincije Dalmacije; zvali su grad Salone (mn.) zbog čega se misli kako se sastojao od više naselja. Salona je smještena u dubokom zaljevu u koji utječe rijeka Jadro.
- grad je bio naselje Ilira, o čemu svjedoči i toponim Salona
- antički pisci spominju Salonu prvi put 119.g.Pr.Kr. , kao luku ilirskog plemena Delmata (pretpostavlja se na uzvisini, sjevernije od antičkog grada
u utvrđenom naselju oppidum)
- pretpostavlja se da su u naselju gdje su se susretali Grci i Iliri (trgovci) izgrađeni različiti objekti (nalaz potpornjih zidova iz 1.st.pr.Kr. ) + helenistička keramika = možemo govoriti o Saloni kao urbanističkom naselju u doba helenizma
- taj najstariji dio grada Urbs vetus temelj je rimskome gradu
- 1.st.pr.Kr. bilo je burno za Dalmaciju u kojoj je u to vrijeme dominirala Issa; ali u ratu između Pompeja i Cezara Issa staje na stranu gubitnika, a Salona izabire pobjednika; tako Salona zauzima mjesto nekad sjajne Isse; postaje glavni grad provincije Dalmacije, a grad se neprestano širio
- od Conventus civium Romanorum ñ zajednice rimskih građana postat će Colonia Martia Iulia Salona ñ rimska kolonija, da bi na vrhuncu moći dobila ime Martia Iulia Valeria Salona Felidž
- salona je u to vrijeme naj procvata imala i 50 000stanovnika, unutar gradskog areala, zaštićena bedemima od 4000m
- grad koji se proširio na zapad (Urbs Occidentalis), na isotk (Urbs Orientalis)
- salona je doživjela ranu kristijanizaciju i postala biskupsko središte = sancta
ecclesia catholica Salonitana
- Salona je opustošena provalom Avara i Slavena, a u 7.st. gotovo je prestala postojati
- Tek istraživanjima don. Frane Bulića pokrenulo se temeljito proučavanje povijesti Salone
- Nekropola grada uz cestu van grada, najpoznatija takva nekropola zove se in horto Metrodori, u njoj dosta grobova carskoga doba; od kršćanskih grobalja najpoznatije je ono na Manastirinama (1. međunarodni kongres starokršćanske arh. 1894.g. u Solinu i Splitu)
- Ostaci grada vidljivi su i danas: amfiteatar, teatar, forum, terme, , gradski bedemi, vrata, ostaci vodovodnog i kanalizacijskog sustava

ASPALATHOS - SPALATUM - SPLIT


- povijest grada Splita vezana je uz cara Dioklecijana (284. ñ 305.g.) i njegovu
palaču građenu krajem 3.st.
- tko je živio na tom području ranije ñ Delmati? U 2.st.pr.Kr. naselili su obalu
(Salona)
- Tabula Peutineriana ñ karta 12. ili 13.st. s rasporedom cesta na prostoru od Britanije do Kine, a u 16.st. pronašao ju je K.Peutinger ; 1. put se susrećemo s imenom Spalatum ñ od bilja aspalatos
- Grci trguju s obalom ñ epigrafski spomenici
- Palača predstavlja novi tip rimskog imanja tzv. Utvrđeni palatium
- Sliči na vojni logor (175m i 181dž216m) cardo i decuman odgovaraju via praetoria i via principalis
- U SI dijelu = prostor za stražu i poslugu, odijeljeni dekumanom od elitnog dijela ñ sakralni objekti, carski stan

- J. Fasada najreprezentativnija ukrašena arkadama ñ vrata= porta aurea ñ
vodi na pristanište
- I i Z. Fasada bez ukrasa + vrata porta argentea i porta ferrea
- Cardo vodi od Zlatnih vrata na peristil; s lijeva je mauzolej, a s desna hram
Jupiterov + 2 hrama kružnog oblika Kibelin i Venerin hram
- U stan carev ñ J četvrtina palače ulazilo se iz protirana preko kružnog
predvorja vestibula
- Palača je imala 2 kupallišta Z. (između Jupiterovog hrama i stana careva) i I. (između stana i mauzoleja)
IADER - ZADAR


- smješten na poluotočiću u središtu Istočnog Jadrana
- naseljen već u 9.st.pr.Kr. od Liburna
- jader je urbaniziran u rimsko doba
- za Augusta je proglašen kolonijom rimskih građana (colonia civium Romanorum) ñ znači grad je prije toga mogao imati samostalnu gradsku upravu (municipium civium R.)
- planiran je tipično rimski (urbs ljuadrata)
- sastojao se od nekoliko četvrti odvojenih C i D.
- građevine: forum, svetišta, tržnice, akvedukt, terme, teatar
- zidine opasivale poluotočić a dao ih je sagraditi car August
- u Sv. Donatu uzidani antički spomenici: žrtvenik posvećen Jupiteru i Junoni +
2 stupa s kapitelima (u crkvi nekad na forumu)
- na forumu: taberne, bazilika, rostra, pobjednički stupovi; sa 3 strane okružen trijemom građen u 1.st. ñ trijem je otvoren prema povišenom kapitoliju ñ hram Jupitera Junone i Minerve podignut je za Augusta
- bazilika na SI (uz taberne) iz ranog je carstva, a mlađa je iz 3.st. na suprotnoj strani foruma (danas katedrala na tom mjestu iz 12.st.)
- u pročelju crkve Sv. Mihovila stela s likovima 3 muškarca
- ostaci slavoluka s 3 otvora i 2 osmerokutne kule

ARBA - RAB


- tu su živjeli Liburni; na gradinama, višim strateškim kotama
- Plinije Stariji ñ najstariji izvor spomena mjesta; ali o liburnskim otocima izvještavaju i ranije Hekatej iz Mileta, Pseudo Skimno u 2.st.pr.Kr.
- Ime je liburnskog porijekla a preuzeli su ga i Grci i Rimljani Arba = taman ili mračan
- Nije bilo istraživanja u gradu, ali ima dosta epigrafskih spomenika
- Na ulomku nekog natpisa = da car August daruje zidine i kule = Arba imala municipalni status dobiven za Augusta
- Amfora iz AM u Zadru s bradavičastim ispupčenjima ima natpis Felidž Arba
(službeno označavanje careva, gradova i provincija)
- Neki smatraju da se grad rasprostirao u okviru današnjih srednjovjekovnih zidina, dok drugi misle kako je bio manji
- Raspored ulica u osnovi je antički
- Romanizacija: posvete božanstvu Jupiteru ñ baze kipova carske obitelji s natpisom te reljefi
- 2 glave kipova (bile uzidane) 1 glava velika je Jupiterova (nestala) i druga vjerojatno isto božanstvo

- glava izrađena u reljefu uzidana u neku kuću = ulomak antičke stele
- propašću jedinstva rimske države Rab spada u ZRC, do pada u 5.st.



AD FINES (LJUADRATUM?) - TOPUSKO


- mjesto između Gline i »emernice, a među obroncima Petrove i Zrinske gore
podno Nikolina brda
- Topusko leži na nekoliko termalnih vrela, a prošlost mu seže u prapovijest
(lasinjska i retz-gayari kultura) + prisutnost Ilira
- Najpoznatiji spomenici tog vremena su žrtvene are s posvetama ilirskim božanstvima Vidasu i Thani, a u procesu romanizacije dobili su atribute rimskih božanstava: Vidasus odgovara Silvanu božanstvu pašnjaka i šuma, a Thana rimskoj božici Dijani, božanstvo lova
- Važno je i komunikacijsko čvorište o čemu svjedoče i miljokaz s oznakom udaljenosti od Akvileje; a oni se postavljaju samo na važna mjesta i izravne komunikacije
- Topusko se nalazi blizu Siska, također važnog trgovačkog i vojnog središta
- Zbog premalo arheoloških istraživanja još se ništa ne može reći o urbanoj strukturi grada , ne znamo kako su tekle gradske komunikacije, ni mjesto trga, svetišta i hramova
- Spomenici su većinom epigrafski s posvetama božanstvima i sepulkralni natpisi rimskih vojnika
- Antičke nekropole sa sačuvanim grobnim prilozima odlične izrade, a posebno se ističu primjerci izrađeni od jantara (jantarni list vinove loze s erotom,2.st; jantarna kocka , vreteno, školjka, gumbi, 2.st.)
- Nakon propasti Rimskog Carstva život se nastavlja i u srednjem vijeku







VIS (Issa), - Grga Novak

Najstariji stanovnici Visa
- negdje u II tisućljeću na dalmatinsko primorje i otoke dolaze Iliri
- pisci 5. i 4.st.pr.Kr. nazivali su cijelo Jadransko more Jonijsko ñ spomen nekog Jonija Isejskog kralja (Teopomp piše kako je Jonsko more dobilo ime po nekom čovjeku iz Isse koji je nekoć ovim krajevima vladao + bio je rodom Ilir)
- Teopomp živio u 4.st.pr.Kr. kada je i osnovana grčka kolonija Issa, i može
biti da je Issom nekada vladao neki Jonije; to potvrđuju i arheološki ostaci:
- Natpis i isejski novci iz prve polovine 4.st.pr.Kr., a nose lik Jonija; natpis naziva otok Vis kao ´Jonijev otokª = očito da je taj Jonije bio neki otočki heroj, a možda iz 5.st.
- Grci se naseljavaju samo u jedno dijelu otoka, ostatak čini domaće ilirsko stanovništo


Sirakuški Grci dolaze na Vis i osnivaju koloniju
- na Siciliji dolazi do sukoba između Kartage (Segesta) i Grka(Selinunt i Sirakuza); mladi Dionizije u Sirakuzi uspijeva oformiti vojsku kojom rješava sukobe; postaje imperijalista, a želi dominaciju na ulazu u Tirensko more i vlast nad Jadranom
- zauzeo je Elbu, utvrdio se na Korzici i tako osigurao trgovinu u Tirenu
(390/380., vrijeme upadaGala)
- trguje s nekim južno ilirskim plemenima, a time si osigurava opstanak; a i počinje s kolnizacijom
- prema Strabonu, osniva Ankon (Ankonu), Numanu, zauzima Adriju
- na otoku Issi osniva također koloniju, a onda pomogbe stanovnicima otoka Parosa u Egejskom moru (385/4.g.pr.Kr.) u osnivanju njihove kolonije na otoku Pharosu u Jadranu
- ta Dionizijeva djelatnost na Jadranu kreće poslije 398.g.pr.Kr. kada s
Kartažanima sklapa mir.
- Issa je osnovana prije Pharosa , dakle oko 397.g.pr.Kr.
- Issa kao idealan položaj za koloniju , Dioniziju je osiguravala i veliku vojsku, a luka je mogla primiti mnogo trijera = Issa je osnovana kao kolonija kako bi čuvala Dionizijeve interese na Jadranu
- Grci s Para se naseljuju na otoku Pharosu (potpomognuti Dionizijem, a možda i njegova vojska pomaže pri gradnji zidova grada) i osnivaju koloniju ; Diodor piše kako se starosjedioci bune protiv doseljenika, ali ne kaže i zašto.
- Parski Iliri podigli se čim je Dionizije otišao, a 384.g, (iste godine) dolaze im u pomoć Iliri s kopna, došli su sa stotinama malih lađica i zaposjeli koloniste i grad
- Grci zovu Dionizijeva Eparha sa Isse u pomoć i on satere Ilire, te ih masu pobije (kaže Diodor); natpis nađen na Hvaru (dkajčgah)odnosi se upravo na ovaj sukob + spomen Jadastina (Iliri s kopna?oko rijeke Jadro kod Solina)
- Dionizije nastavlja svoj pohod, zauzima otok Elbu, osvaja Korziku i grad Pyrgi (379.g.); 367.g. Dionizije umire a naslijedio ga je sin Dionizije Mlađi, ali nije mogao držati sve u rukama + ustanak na Siciliji
- 350.g. preuze Issa vodstvo na Jadranu, nakon 40 godina od osnutka ona je procvala i obogatila se; trguje sa susjednim grčkim kolonijama (u uskoj vezi sa Pharosom ñ svjedoče njihovi prekovani novci)

Isejska država
- kolonije se dalje razvijaju kao samostalne što nam govori i novac koji kuju; Issa već u prvoj polovini 4.st. kuje vlastiti novac, a to isto čini i Faros
- Issa trguje s kopnenim Ilirima i pronalazi pogodno mjesto za svoje lađe i robu
- U 4.st.pr.Kr. na kopnu postoji samo jedna grčka kolonija, Herakleja, koju
kao i Issu i Pharos spominje Pseudo-Skylaks (piše 335.g.); novac Herakleje poznat je sa Hvara i Visa; a sama kolonija se nalazi negdje između šibenika i Trogira; ona brzo nestaje

Issa osniva svoje kolonije
- Issa osniva naselje na Korčuli (I.dio), ime joj se ne zna, ali o njoj nam svjedoči natpis o osnivanju kolonije; natpis pronađen kod Lumbarde iz 4.st. najstariji je pisani spomenik kod nas (+natpis o Jadasincima s Hvara)

- Lumbardski natpis određuje kako će se podijeliti zemljište između onih koji su došli i o zidinama grada; u tri stupca podijeljena prema pripadnosti trima dorskim phylama poredana su imena prvih kolonista (200 muškaraca= oko
600 kolonista)
- Lumbardska psefizma datirana je prema isejskom hieromnamonu Pradžidamu;
kolonisti se sporazumjeli sa nekim Pylom i sinom mu Dazom (starosjedioci) i
oni odobrili nasejavanje
- možda još u 3.st.pr.Kr. , a svakako u 1.pol. 2.st. osniva Issa na kopnu 2 kolonije: Tragurion i Epetion, za koje izričito kaže Polibije (oko godine 160. da su pripadali Issi)
- veza između Korkyre Melajne i Visa???? Prema novcu i usporedbi našeg novca i onog s Korkire (Krfa), postoje jasne razlike. Dakle morala je postojati neka druga Korkyra, Korkira Melajna-Korčula; novac je tipološki iz 4.st., a grad samostalan polis; ali u izvorima pri spomenu K.M. ne spominje se kao samostalan polis kao što se spominje u slučaju Isse i Pharosa; Apolonije Rodski (3.st.) ne spominje je pri spomenu sukoba Rima i Teute; prvi koji spominje Korkyru kao grad je Pseudo-Skymnos (piše krajem 2.st.)
- ako je K.M. i bila polis kako to da su pronađena samo 2 komada novca, dok ih Pharos i Issa imaju u izobilju

Odnos Isse prema Ilirima
- u 4.st.pr.Kr. dolaze Kelti sa sjevera i prodiru do Neretve tako da u 3.st. na
Dalm. Obali ne žive već samo Iliri; Issa dobro komunicira s Iliriskim keltima
- Pharos postaje isto samostalna država
- Oko polovine 3.st. uspjelo je pleme Ardiejaca pod vodstvom Pleurata osnovati državu (prijetnja grčkim kolonijama)

Ilirski kralj Agron napada Issu
- Pleurata naslijedio je Agron koji želi pokoriti grčke gradove
- Uspio je osvojiti Pharos, a onda podsjedne Issu

Teuta i Issa
- nasljednica Agronova, nastavila je podsjedanje Isse i spremala se osvojiti i ove grčke gradove: Apolonija (Valone), Epidamnos (Drač) i Korkiru (Krf)
- prvo je napala Epidamnost ali se ovi obrane, zatim napada Korkiru
- Korkira zove Epidamnos u pomoć + a Apolonija zove Ahejce i Etolce; a obratili se Grci i Rimljanima;
- U borbama pala Korkira u ruke Ilira i Teuta postavi za vladara Demetrija
Hvaranina

Issa saveznik Rima u borbi protiv Teute
- Rim šalje diplomatsku grupu k Teuti (povod kao gusarenje nad kojim Teuta nema nadzor), bili su to Lucije i Gaj Korunkanije + poslanik Isse Kleemporos
- Traže da povuče svoju flotu s Isse i zabrani gusarenje ali ona odbija
- Mlađi Korunkanije po povratku od Teute ubijen je, što je razjarilo Rimljane;
ali Teuta poriče kako je diplomat ubijen po njenom naređenju
- Teuta ratuje na Makedonskoj granici, a u Rim šalje svoje poslanike (Demetrije Hvaranin) kako bi se izgladio nesporazum + tražila je da joj puste Issu

- Ali rimska mornarica s Gnejom Fulvijem već je isplovila iz Tirenskog mora; Demetrije shvaća kakva im je sudba; Demetrije H. Pregovara očajnički s Rimljanima i prodaje im Korkyru (Krf); predali se odmah i Epidamnos i Apollonija
- Rimska ratna mornarica krene prema Issi i uzeše je pod svoju zaštitu; Rimljani nisu zauzeli Pharos, on ostaje pod zaštitom Demetrija H.; ostali Iliri
bježe u Arbon (Naronu); a Teuta se skloni u dobro utvrđeni Rizon
- Polibije bilježi kako su tada Rimljani pod svoju vlast podvrgli i Ardiejce + otoke i obalu, a od Teutina carstva ostalo je vrlo malo: 228.g. Rimljani se povlače, a ostaje manja flota s Postumijem na čelu
- Teuta traži mir i sklopi ga s Rimljanima; Issa, Apollonia, Epidamnos i Korkyra bile su sad u rukama Rimljana, a veliki dio Ilirskog teritorija u rukama Demetrija H.

Issa saveznik Rima u drugom ilirskom ratu
- Demetrije Hvaranin s vremenom je ojačao, sklopio savez s Antigonom Dosonom , pomogao mu protiv Spartanaca 222.g., sprijateljio se s Skerdilaidom (najutjecajniji čovjek u Ilirskoj državi) oženio majku malodobnog pinesa
- 220.g.pr.Kr. kreće sa Skeridilaidom i 90 lađa na Pilos u Meseniji
- 219.g. rimljani šalju na Demetrija Lucija Emilija Paula i Marka Livija
Salinatora
- Demetrije i S. Prelaze granicu utvrđenu 1. ratom, 229.g. (Liješ-Lissos), tada
Rim zove Demetrija, ali se ovaj ne odazva i posla Rim svoju mornaricu (Rim u to vrijeme ratuje protiv Gala, a i Hanibal je na putu); Demetrije je napadnut i bježi Filipu V u Makedoniju
- Rim tako zavlada ilirskim područjem

Issa svojom flotom pomaže Rim u borbi sa Filipom Makedonskim
- Issa postaje rimski saveznik, ali i predstraža Rimu prema sjevernom Balkanu
- Demetrije H. Ne miruje nahuškao Filipa na akciju u Jadranu; porazio
Skerdilaidu, kreće prema Apolloniji (dok je Rim u strahu od Hanibala)
- Mir u Phoinike 205.g.pr.Kr., između Rima i Filipa M.
- Rim početkom 2.st.pr.Kr. probio duboko u unutrašnjost Balkana, sve do Ohrida, a pod njihovom vlasti bio je ilirski kralj Pleurat kao vazal (sve do Neretve)

Issa pomaže Rim u ratu protiv Antioha
- sirijski kralj Antioh 198.g.pr.Kr. ratuje protiv Rimljana; Rim je pomogla Issa, pomoćne čete u JZ Male Azije, omogućili Rimljanima pobjedu

Issa u ratu protiv Gencija (posljednji ilirski rat)
- Gentije stupa na ilirsko prijestolje, a gusarenje ponovo uzelo maha na
Jadranu
- Dolazi rimski pretor L.Duronije da očisti prostor od gusara; vraća se u Rim i okrivljuje Gencija, tvrdi kako na Korčuli drži rimske zarobljenike; Gencije čuo i poživčanio
- Za to vrijeme Filipov sin Perzej želi opet kao neku mega državu
- Issa šalje ljude u Rim i tuže Gentija za pljačku

- 171.g. započe Rim rat protiv Perzeja, a vojska se skupila u Epidamnosu (Drač), Issa i Gentije poslali lađe, ali Rimljani baš i ne vjeruju toj Gencijevoj dobroj volji, i sa razlogom jer izdajica Gencije 168.g. prelazi na Perzejevu stranu, poražen je G. Kod Skadra, a tada i Perzej pada kod Pydne
- L.Anicije, rimljanin pobjednik, proglasi podjelu Ilirikau 3 dijela
- Issa se tu ne ubraja jer je ona bila samostalna grčka država, a od 230.g. i
saveznik Rima

Sukob Isse s Delmatima
- Rimljani nisu pokorili ona plemena sjeverno od Neretve, Ardiejce i Delmate, a upravo se tamo nalaze Isejske kolonije Epetion i Tragurion; Issa opet tuži kako Delmati napadaju njihove kolonije
- 156.g.pr.Kr. Rim kreće na Delmate, ali Gaj Marcije potučen je ; idući put spalio je Delmatski grad Delminium i prisilio Delmate na mir
- 135.g. ratuju Rimljani i protiv Ardiejaca zbog gusarenja; Rimljani ih sele u unutrašnjost (danas Hercegovina, gdje izumiru)

Gubitak slobode
- sve od 135. ñ 56.g.pr.Kr. o Issi ne znamo ništa
- Cezar Vatinijevim zakonom 59.g. dobio na upravu Galiju Cisalpinu i Ilirik
- Kada su čuli kako će ih posjetiti Cezar, šalje Issa k njemu svoje poslanstvo,
56.g. u Akvileji
- Cezar u Salonu naselio velik broj rimskih građana, ali Issejci nisu time
zadovljni, pa šalju novo poslanstvo Cezaru: Pamfil, sin mu Kleempor, Timasionov sin i Filoksen
- Vratili se i u kamenu isklesali izjavu kojom su sigurni i slobodni; postavili je u Issi i kolonijama (u Saloni pronađena 3 fragmenta grčkog natpisa = dokaz da je sigurno do 56.g. postojala slobodna issejska država, a kao saveznik Rima, te da su Issi pripadali Epetion, Tragurion i Salona
- 49.g. sukob Pompeja i Cezara; kod otoka Krka (Curycta) napada Pompej Cezarove poslanike u Ilirik; L.Skribonija Libon i M.Okravije napadaju Cezarova legata C.Antonija
- uz Pompeja pristala je Issa, Cezar: ´najprivrženija Pompejuª; možda
Cezarovo obećanje nije bilo izvršeno pa ovi stali na Pompejevu stranu
- Pompej potučen kod Farsala 48.g.
- 48/47.g. Cezarov kvestor potučen kod Synodija (između Solina i Sinja)
- Issejci se predali Vatiniju, a tako prestaje postojati Isejska država, a stanovnici postadoše rimski građani
- Plinije naziva Issu: ´Issa civium romanorumª

Ostaci slobodne Isse - natpisi
- Issa utvrđena još u 4.st. , i danas se vide bedemi
- 25 je grčkih natpisa pronađeno na Visu
- jedan posvećen Artemidi ferajskoj (isejci imali veze s dalekom Tesalijom)
- natpis važan za isejsko državno uređenje, glasi: za stratega Drosa Amonija, Sofila. Natpis je iz vremena prije Augusta= baza nekog kipa (danas u Splitu)
- u Zagrebu je natpis koji govori o arhontima logistima (činovnicima u upravi) i o zaključku jednog vijeća ili skupštine
- u Zg. Je i natpis iz kojega doznajemo za 12 isejaca od kojih je 10 s imenom i njihovim očevima, a dvojica samo s očevim

- najljepši grčki natpis iz Isse je u Splitu, a to je nadgrobna stela (1,72 m), pronađena u staroj isejskoj nekropoli, a ima oblik dvokrilnih vrata; natpis je vjerojatno iz 2.st.pr.Kr. , a donosi samo imena
- jedan vrlo oštećen natpis pronađen je u Gradini, a spominje se Vis kao ´ Jonijev otokª (natpis potvrđuje Strabona prema Teopompu
- grčki natpisi potvrđuju nam i to kako je Issa bila dorska kolonija osnovana od
Sirakužana, da su u njoj postojale 3 dorske phyle i da njen osnutak pada u
4.st.pr.Kr.
- isejskoj državi pripadaju i natpisi pronađeni u Trogiru, Splitu, Solinu, Kaštel- Sućurcu i kod Lumbarde na Korčuli
- natpis iz Trogira potvrđuje (Strabona i Polibija) kako je Tragurion bio Isejski, datiran po hieromnamonu Euaresu, sinu Teimasona + 5 logista imenom navedena
- u drugoj polovini 2.st. osnovala je Issa do ilirske Salone isejsku s bedemom;
u Kaštel-Sućurcu pronađen je natpis datiran po hieromnamonu Agathonu
- 2 natpisa pronađena u Splitu, službena natpisa, vjerojatno donesena, natpisi upitni
- grčki natpisi nađeni u Saloni najzanimljiviji su: nadgrobni natpis po dorskom dijalektu svjedoči da je u vezi s Issom
- na par natpisa iz Salone spominju se Isejci
- 194.g. pronađeni su fragmenti koji svjedoče o zaključku isejskog vijeća donesenog poslije povratka isejskih poslanika koji su išli Cezaru
- ostali natpisi iz Salone su iz kasnijeg vremena
- naj dokument je Lumbarska psefizma, sve je fragmente publicirao Brunšmid

Novci Isse
- Issa kuje vlastiti novac već u 4.st., a prvi je novac bio bakreni s likom Joniosa, isejskog heroja; prikazan kao bradat čovjek, a negdje kao golobrad; na stražnjoj strani nalazio se ili dupin ili lavlja glava ; mnogo je Jonskog novca prekovano u pharske i heraklejske
- Krajem 4.st. počela je Issa kovati nove novce; sada se prikazivala glava nimfe i zvijezda i oni prekovano u pharske
- U 3.st.pr.Kr. kuje Issa novce s likom Palade, najprije s košutom a onda s jelenom koji leži
- U 1.pol.2.st. novci prikazuju kantaros; a poslije 168.g. izgleda da Issa više nije kovala svoj novac
- Brunšmid iznosi 38 raznih tipova novca

Ustav i uprava Isse
- prema Lumbardskom natpisu isejski je ustav bio demokratski, a gl. nosilac vlasti je narod
- na čelu Isse stoje redovno birani činovnici ´arhontiª (kaže natpis)
- stratezi ñ zapovjednici ili članovi vojnog kolegija, a vode brigu o raznim vojnim poslovima
- logisti ñ računarski činovnici, kolegij logista bio je vrlo utjecajan
- gramateus, službena osoba, pisar
- hierimnamon je bio najuglednija osoba u isejskoj državi; natpisi se datiraju po hieromnamonu od 4.st. ; po čitavoj se grčkoj javljaju ali ne uvijek s istom dužnošću; vjerojatno upravlja imetkom isejskog glavnog hrama, a možda i šire; izabirao se na godinu dana


Ekonomske prilike slobodne Isse
- Issa je u prvom redu bila trgovačka kolonija; opterećena odlučuje se osnovati koloniju na otoku Korkiri Melaini (Korčula), kraj Lumbarde
- Veze između Isse i Herakleje u 4 st. Nisu nam poznate, ali su vjerojatno bile dobre,na Farosu je pronađeno dosta novca Herakleje; a grad propada u
vremenu 4/3.st. jer se više ne spominje
- Pobjedom Rima nad Ilirima 229 i 219.g. Issa postaje rimski saveznik, osniva kolonije E. i T.
- U 4.st. Issa živi od poljoprivrede, ali i plovidbe (na novcu dupin)
- U 3.st. Issi je vjerojatno lov važan izvor (na novcu jelen i košuta); ali se razvija i vinogradarstvo (u 2.st. kantaros na novcu) (vino važno i na svjetskom glasu u 2.st. pisac Agatarhides iz Knida hvali vino); možda još i u
4.st. sade lozu
- Brodograditeljstvo važno
- U 4 st. Uvoze keramiku iz Apulije, a i sami je izrađuju; razvijeno je i ribarstvo
- U Issi postoji i kovnica novca
- Klesarstvo je razvijeno

Issa Civium Romanorum
- Issa gubi samostalnost i postaje rimski podanički grad; u 1.pol. 1.st.n.e. dobiva rimsko građansko pravo ñ a Issa postaje grad rimskih građana (Issa
Civium Romanorum)
- Namjesnik cara Tiberija u Iliriku daje sagraditi 5 cesta koje su iz Salone radijalno vodile uz obalu i u unutrašnjost Balkana;
- U drugoj polovini 1.st. Hirtius je Issu nazvao najodličnijim gradom toga kraja; još je u 1.pol. 2.st. Issa značajno mjesto
- Ostaci na Visu: teatar, forum, terme, ostaci hrama, grobnice veliki kipovi, amfore, staklo, kipići, novci , svjedoče da je grad živio do u 3. st.
- Na otočiću Prirovu diže Issa teatar; Rimskih bedema nema, nije bilo potrebe
- Issa je mogla imati 7000 st. A vjerojatno i 10 ñ 12 000 stanovnika (po veličini teatra)
- Na Prirovu se sačuvao cijeli jedan niz zida s nišama za kipive, dio foruma
- Hram Jupitra i Herakla potvrđuje natpis i zabat hrama; na JZ foruma bile su terme
- Kipovi rimskih careva; jedan kip i glava (Vespazijana) nalaze se u Beču
(Brunšmid misli da je glava Augustova)
- 2. kip od 1,73m, bez glave, desne ruke + potpis kipara (Apo)
- 3. ogroman kip bez glave, ruku i nogu, u togi nabranoj
- 4. goli muški torzo,


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
25-08-2009 07:35 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Kala Nije na vezi
Junior Member
**

Poruka: 1
Pridružen: Jun 2010
Poruka: #2
RE: ANTIČKI GRADOVI U HRVATSKOJ
a jesu to obrađena sva poglavlja koja su u knjizi?
28-06-2010 08:35 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Seminarski rad - Osnovni geodetski radovi za potrebe katastra u Njemačkoj i Hrvatskoj erik_bananamen 0 1,484 26-05-2011 12:17 AM
zadnja poruka: erik_bananamen
  Monetarna politika u Hrvatskoj DMaturski 0 2,832 18-01-2010 10:47 PM
zadnja poruka: DMaturski

Skoči na forum: