Kreativnost menadžera i donošenje poslovnih odluka

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.

Kreativnost možemo definisati kao sposobnost da se stvaraju nove i neuobičajene ideje. Te ideje mogu biti manje ili više zanimljive, originalne, duhovite, apstraktne, itd. Sa aspekta menadžmenta, međutim, da bi proces kreativnog mišljenja, kao i atmosfera podsticanja i negovanja kreativnosti u jednoj sredini imali svoje opravdanje, te ideje za organizaciju moraju imati praktičnu vrijednost – moraju biti primjjenljive. U tom smislu, kreativne ideje koje se transformišu u korisne proizvode i usluge, i koje imaju praktičnu primjenu, zovu se inovacije. Kreativnost je podloga za inovacije, a inovacije su rezultat primjenjene kreativnosti. Svaka kreativna ideja ne mora postat inovacija, ali nema inovacije bez kreativnosti.

Menadžer mora posjedovati i koristiti svoje znanje, vještine i kreativnost umjesto primjene sile ili nametljivog autoriteta. Znanje je osnovni postulat neophodan svakom uspješnom menadžeru, ali samo ono nije dovoljno. Pored sposobnosti logičkog razmišljanja i konceptualizacije, vještine dijagnosticiranja, društveno - emocionalne sposobnosti, potrebna je i – kreativnost. Ona menadžeru pomaže da objedini, sa velikim samopouzdanjem, umjetnost međusobnih odnosa i komunikacije.

Kreativnost je ključni dio u mehanizmu menadžmenta. Menadžer ne mora biti umjetnik da bi bio kreativan. Dovoljno je da izbjegava rutinsko i uobičajeno prilaženje problemima, da ih posmatra iz novog ugla, da poseže za novim i nekonvencionalnim rješenjima koja su okrenuta budućnosti i opštem poboljšanju društva kao glavnom parametru. Kreativnost, inteligencija i prilagodljivost najvažnije su oružje u rukama sposobnih menadžera danas (i ubuduće), kada je jedina konstanta – promjena.

Menadžeri imaju veliki uticaj i moć u savrijemenom neoliberalističkom globalizmu. Izučavanje njihove profesionalne i etičke uloge treba da se ostvaruje u okvirima globalnog društvenog konteksta. Imajući na umu socijalni karakter novog globalizma i svjekolike posljedice koje on proizvodi valja teorijski sagledati suštinu i svjestranost njegove krize, koja prevazilazi nivo finansijskih nedaća. Profesionalna uloga menadžera je u velikom uzletu i ima utemeljenje u njihovom znanju i stručnosti, ali i u kontroli koju ostvaruju, naročito nad radnom snagom. NJihova etičnost u tim procesima poprima izvjesna nova obelježja, koja treba spoznati.

Kreativni menadžeri intuitivno reaguju i na nepotpune informacije, na nepoznate situacije, bez priprjemljenih obrazaca, čak i bez odgovarajuće priprjeme. Potreba je majka invencije, pa se kreativni menadžer, uz odgovarajuće znanje, služi improvizacijom koja se oslanja na intuiciju, i u tome se opasno približava umjetniku u aktu umjetničke kreacije.

Elementi kreativnosti menadžera su: fleksibilnost – sposobnost obavljanja poslovnog zadatka na različite načine zavisno od situacije; inovativnost – sposobnost uvođenja novina, novih načina rada, novih paradigmi; originalnost – inovativnost sklona eksperimentisanju, proizvođenju novih ideja, sa, možda, neočekivanim ishodom; improvizacija – sposobnost obavljanja poslova bez unaprijed utvrđenih obrazaca i procedura; intuitivnost – korišćenje sintetičke strategije mišljenja; holistički pristup – sintetički pogled na objekte i subjekte, sagledavanje procesa rada kao jedinstvene cjeline; orijentacija na budućnost – neokupiranost prošlošću, okrenutost ka budućem radu; i svakako posjedovanje vizije – postojanje manje ili više jasne ideje o pravcu u kojem treba da se usmjerava poslovna budućnost.

INOVACIJE KAO ODRAZ KREATIVNOSTI MENADŽERA

Važan faktor u upravljanju Ijudima je kreativnost. Moguće je napravit razliku između kreativnosti i inovacija. Izraz kreativnost se obično odnosi na sposobnost i moć stvaranja novih ideja. Inovacija, s druge strane, obično znači upotrebu tih ideja. Akcenat treba podjednako staviti na oba procesa što podrazumjeva da organizacije ne ostaju na samom stvaranju novih ideja već da ih takođe i realizuju do praktične primjene. Kreativni proces se sastoji od četiri stadijuma koji su u međusobnoj interakciji i preklapaju se:
1. nesvesno pretraživanje,
2. intuicija,
3. pronicanje
4. logička formulacija.

Prvi stadijum, nesvesno pretraživanje, teško je objasnit jer je on sa one druge strane svjesti. Obično traži zaokupljenost problemom sa možda tek mutnom slikom u mislima. Medutim, menadžeri često pod pritiskom vrjemenskih ograničenja donose preuranjene odluke radije nego da se temeljno bave nejasnim i slabo definisanim problemima.

Drugi stadijum, intuicija, povezuje nesvesno sa svesnim. U ovom se stadijumu može pojavit kombinacija faktora koji na prvi pogled izgledaju dijametralno suprotno. Intuicija traži vrijeme od ljudi da nađu nove kombinacije i integrišu različite pojmove i ideje. O problemu se mora dobro razmisliti. Intuitivno razmišljanje se može pospješiti pomoću nekoliko tehnika, a među njima su najzastupljenije protok ideja i sinektika.

Pronicanje, treći stadijum kreativnog procesa može nastupiti u trenucima kada misli nijesu direktno usmjerene na sam problem. Osim toga, novi uvidi mogu trajati tek nekoliko minuta, pa će menadžerima koristiti ako imaju pri ruci papir i olovku da pribeleže svoje kreativne ideje.

Poslednji stadijum kreativnog procesa je logička formulacija ili verifikacija. Zaokružene misli sada treba testirati logički ili eksperimentom.

Sastanci su jedna od osnovnih aktivnosti menadžera. Osnovni problem svakog menadžera je kako da pripremi i vodi sastanak kako bi oni bili jednostavniji i efikasniji. Menadžer koji rukovodi sastankom ima veoma značajnu ulogu. Važno je priprjemiti i voditi sastanak na najbolji način sve do kvalitetnog zaključenja sastanka.

Tehnike povećanja kreativnosti
Kreativne misli su često plod značajnog napora i dostupno je, posebno u procesu odlučivanja, nekoliko tehnika za njegovanje i razvijanje ovakvih vrsta misli.