<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title><![CDATA[Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski - Upravljanje kvalitetom]]></title>
		<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/</link>
		<description><![CDATA[Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski - https://www.maturskiradovi.net/forum]]></description>
		<pubDate>Mon, 05 Oct 2026 06:26:29 +0000</pubDate>
		<generator>MyBB</generator>
		<item>
			<title><![CDATA[Virtualno preduzeće]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-virtualno-preduze%C4%87e</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:42:43 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-virtualno-preduze%C4%87e</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Sve više savremene informacijsko – komunikacijske tehnologije, personalni računari, računalne mreže i na njima utemeljeni informacijski sistemi postaju „strateško oružje“ organizacije (preduzeća). Od njih zavisi cjelokupna uspješnost i dugoročna perspektiva poslovanja nekog preduzeća.<br />
Informacijska tehnologija bitno mijenja konkurentske perspektive svih djelatnosti, proizvodnje i usluga. Računari imaju najneposredniji uticaj na sve poslove kojima se danas bavimo, na sve ono što radimo i na načine kako to radimo.<br />
<br />
	Kada su se prvi računari tek pojavili u modernom  poslovanju mnogi su pomislili da je došao kraj uredima zatrpanim bezbrojnim gomilama papira, ali stvari se baš nisu uvijek odvijale kako se zamislilo, a količina papira u uredima, umjesto da se smanji, čak se povećala. <br />
<br />
Iako postoji sva tehnologija potrebna za ostvarenje ideje ureda bez papira, čak i sam Bill Gates ističe da se korištenje papira udvostručuje svake četiri godine te da je oko 95% svih informacija u SAD-u još uvijek na papiru, a samo se 1% čuva na elektronskim medijima (arhivama). Gates iznosi i tezu da broj procesa dokumentovanih na papiru raste puno brže nego što ih digitalna tehnologija može zamijeniti. Osim toga, uočava se znatan porast upotrebe papira u modernom poslovanju koji proistječe upravo korištenjem ..<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj:</span><br />
<br />
1.	Uvod	3<br />
2.	O virtualnom (elektronskom) kancelarijskom poslovanju	4<br />
3.	V-kancelarija	6<br />
4.	Struktura  V-kancelarije	7<br />
5.	Prednosti V-kancelarije	10<br />
6.	Nedostaci V-kancelarije	11<br />
7.	Virtualna organizacija	12<br />
8.	Primjer - BD virtualna kancelarija	13<br />
9.	Zaključak	14<br />
10.	Literatura	15<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Sve više savremene informacijsko – komunikacijske tehnologije, personalni računari, računalne mreže i na njima utemeljeni informacijski sistemi postaju „strateško oružje“ organizacije (preduzeća). Od njih zavisi cjelokupna uspješnost i dugoročna perspektiva poslovanja nekog preduzeća.<br />
Informacijska tehnologija bitno mijenja konkurentske perspektive svih djelatnosti, proizvodnje i usluga. Računari imaju najneposredniji uticaj na sve poslove kojima se danas bavimo, na sve ono što radimo i na načine kako to radimo.<br />
<br />
	Kada su se prvi računari tek pojavili u modernom  poslovanju mnogi su pomislili da je došao kraj uredima zatrpanim bezbrojnim gomilama papira, ali stvari se baš nisu uvijek odvijale kako se zamislilo, a količina papira u uredima, umjesto da se smanji, čak se povećala. <br />
<br />
Iako postoji sva tehnologija potrebna za ostvarenje ideje ureda bez papira, čak i sam Bill Gates ističe da se korištenje papira udvostručuje svake četiri godine te da je oko 95% svih informacija u SAD-u još uvijek na papiru, a samo se 1% čuva na elektronskim medijima (arhivama). Gates iznosi i tezu da broj procesa dokumentovanih na papiru raste puno brže nego što ih digitalna tehnologija može zamijeniti. Osim toga, uočava se znatan porast upotrebe papira u modernom poslovanju koji proistječe upravo korištenjem ..<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj:</span><br />
<br />
1.	Uvod	3<br />
2.	O virtualnom (elektronskom) kancelarijskom poslovanju	4<br />
3.	V-kancelarija	6<br />
4.	Struktura  V-kancelarije	7<br />
5.	Prednosti V-kancelarije	10<br />
6.	Nedostaci V-kancelarije	11<br />
7.	Virtualna organizacija	12<br />
8.	Primjer - BD virtualna kancelarija	13<br />
9.	Zaključak	14<br />
10.	Literatura	15<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Uticaj tehnološkog razvoja na organizacione modele upravljanja u preduzeću II]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-uticaj-tehnolo%C5%A1kog-razvoja-na-organizacione-modele-upravljanja-u-preduze%C4%87u-ii</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:41:23 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-uticaj-tehnolo%C5%A1kog-razvoja-na-organizacione-modele-upravljanja-u-preduze%C4%87u-ii</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Intezivni razvoj tehnike i tehnologije na svim područjima, stalne promene u ekonomskom okruženju sve zahtevnije tržište (prisustvo konkurencije, visoki zahtevi za kvalitetom i asortimanom roba i usluga, smanjenje profitnih stopa) sa jedne, i stalna potreba poslovnog sistema za brzo prilagođavanje takvim uslovima sa druge strane, neminovno nameću potrebu rukovodstvu preduzeća za primenom savremenih rešenja u procesima rada i odlučivanja. Ova složenost najčešće dovodi do ozbiljnih problema u realizaciji različitih poduhvata i projekata, koji se pojavljuju u velikim zakašnjenjima i povećanim ukupnim troškovima realizacije, a samim tim i u neefikasnoj realizaciji u celini. To znači, da se ne ostvaruju osnovni ciljevi realizacije svakog poslovnog poduhvata i projekta, a to je da se planirana realizacija završi u najkraćem mogućem roku (vremenu) i sa minimalnim troškovima.<br />
Projektovanje tehnološkog razvoja jednog preduzeća se najčešće definiše kao složeni i neponovljivi poduhvat koji se preduzima u budućnosti da bi se postigli određeni ciljevi u predviđenom vremenu i sa predviđenim troškovima. <br />
Svaki projekat sadrži veći broj podprojekata, faza, podfaza i pojedinačnih aktivnosti, koji svi zajedno čine razgranatu strukturu projekta. <br />
Projekatovanje tehnološkog razvoja jedne organizacije je veoma složen poduhvat čija se složenost ogleda u korišćenim organizacionim vezama i elementima, velikom korišćenjem resursa i troškova, ...<br />
<br />
Svaki projekat je poseban i jedinstven, pre svega zbog toga što projekti imaju različite ciljeve, obim, rokove, troškove i što se razlikuju u različitoj okolini. Međutim, smatra se da postoje određene osobine koje su zajedničke svim projektima, a to su:<br />
<br />
1.	Cilj – svi projekti su ustanovljeni da bi ispunili neku potrebu, ili zahtev rukovodstva. Svaki pojedinačan projekat mora da ostvari neki cilj koji mu je postavljen.<br />
<br />
2.	Rokovi – svi projekti imaju definisani cilj koji se mora ostvariti u nekom određenom vremenskom roku.<br />
<br />
3.	Kompleksnost – složenost projekta je u uskoj vezi sa tehnologijom koja omogućava brže ostvarivanje ciljeva. <br />
<br />
4.	Obim i priroda zadatka – svaki projekat može ostvariti svoje ciljeve u okviru utvrđenih rokova i troškova jedino ako se napravi plan realizacije projekta, a koji predstavlja strategiju projekta.<br />
<br />
5.	Resursi – svaka realizacija projekta iziskuje određene resurse (ljude, opremu, materijal, finansije,...). Kako su resursi ograničeni treba se zalagati za njihovo racionalno raspoređivanje i trošenje. <br />
<br />
6.	Organizaciona struktura – za realizaciju projekta, neophodno je odrediti odgovarajuću organizacionu strukturu i rukovodioce projekta koji će biti odgovoran za projekat.<br />
<br />
7.	Informacioni i kontrolni sistem – to su sistemi koji se koriste u preduzećima na bazi funkcionalnih linija (po hijerarhiji). . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ:<br />
</span><br />
SADRŽAJ:	2<br />
1. UVOD	3<br />
2. POJAM ORGANIZACIJE	4<br />
2.1. KLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE	5<br />
3. DEFINISANJE POJMA FUNKCIJE	5<br />
3.1. ADMINISTRATIVNO – STRUČNI POSLOVI	6<br />
3.2. PRAVNI POSLOVI	7<br />
3.3. POSLOVI  SEKRETARIJATA	8<br />
3.4. POSLOVI  ARHIVE  I  PROTOKOLA	8<br />
4. VRSTE  TEHNOLOGIJE  I  NIVOI  RAZVOJA  TEHNOLOGIJE	9<br />
4.1. ENERGETSKA TEHNOLOGIJA	9<br />
4.2. FILMSKA I VIDEO TEHNOLOGIJA	9<br />
4.3. KIBERNETIKA	10<br />
4.4. MIKROTEHNOLOGIJA	10<br />
4.5. OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA	10<br />
4.6. TEHNOLOGIJE VOZILA	10<br />
5. UTICAJ  ODREĐENE  VRSTE  I  NIVOA  RAZVOJA TEHNOLOGIJE  NA  ODREĐENE  ORGANIZACIONE  MODELE UPRAVLJANJA	11<br />
5.1. PRIMER TOKA KOMUNICIRANJA U ORGANIZACIJI	11<br />
5.2. KOMUNICIRANJE PROIZVODNJE U ORGANIZACIJI	12<br />
5.3. PROBLEMI U INTERNOJ KOMUNIKACIJI U ORGANIZACIJI	12<br />
6. PREDLOG  MERA  I  TEHNOLOŠKOG  RAZVOJA   ZA  LAKŠE KOMUNICIRANJE  U  ORGANIZACIJI	15<br />
6.1. OPREMA ZA UMREŽAVANJE	16<br />
6.2. PRIMER FUNKCIONISANJA LAN MREŽE NA UPRAVLJANJE U ORGANIZACIJI	18<br />
7. ZAKLJUČAK	20<br />
8. LITERATURA	21<br />
<br />
slika  1 – Proces ostvarivanja cilja	4<br />
slika  2 - Povezanost funkcija	7<br />
slika  3	12<br />
slika  4.	14<br />
slika  5 - Osnovni tipovi provodnika za mreže	17<br />
slika  6 - Međuzavisnost softvera i hardvera mreže	19<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Intezivni razvoj tehnike i tehnologije na svim područjima, stalne promene u ekonomskom okruženju sve zahtevnije tržište (prisustvo konkurencije, visoki zahtevi za kvalitetom i asortimanom roba i usluga, smanjenje profitnih stopa) sa jedne, i stalna potreba poslovnog sistema za brzo prilagođavanje takvim uslovima sa druge strane, neminovno nameću potrebu rukovodstvu preduzeća za primenom savremenih rešenja u procesima rada i odlučivanja. Ova složenost najčešće dovodi do ozbiljnih problema u realizaciji različitih poduhvata i projekata, koji se pojavljuju u velikim zakašnjenjima i povećanim ukupnim troškovima realizacije, a samim tim i u neefikasnoj realizaciji u celini. To znači, da se ne ostvaruju osnovni ciljevi realizacije svakog poslovnog poduhvata i projekta, a to je da se planirana realizacija završi u najkraćem mogućem roku (vremenu) i sa minimalnim troškovima.<br />
Projektovanje tehnološkog razvoja jednog preduzeća se najčešće definiše kao složeni i neponovljivi poduhvat koji se preduzima u budućnosti da bi se postigli određeni ciljevi u predviđenom vremenu i sa predviđenim troškovima. <br />
Svaki projekat sadrži veći broj podprojekata, faza, podfaza i pojedinačnih aktivnosti, koji svi zajedno čine razgranatu strukturu projekta. <br />
Projekatovanje tehnološkog razvoja jedne organizacije je veoma složen poduhvat čija se složenost ogleda u korišćenim organizacionim vezama i elementima, velikom korišćenjem resursa i troškova, ...<br />
<br />
Svaki projekat je poseban i jedinstven, pre svega zbog toga što projekti imaju različite ciljeve, obim, rokove, troškove i što se razlikuju u različitoj okolini. Međutim, smatra se da postoje određene osobine koje su zajedničke svim projektima, a to su:<br />
<br />
1.	Cilj – svi projekti su ustanovljeni da bi ispunili neku potrebu, ili zahtev rukovodstva. Svaki pojedinačan projekat mora da ostvari neki cilj koji mu je postavljen.<br />
<br />
2.	Rokovi – svi projekti imaju definisani cilj koji se mora ostvariti u nekom određenom vremenskom roku.<br />
<br />
3.	Kompleksnost – složenost projekta je u uskoj vezi sa tehnologijom koja omogućava brže ostvarivanje ciljeva. <br />
<br />
4.	Obim i priroda zadatka – svaki projekat može ostvariti svoje ciljeve u okviru utvrđenih rokova i troškova jedino ako se napravi plan realizacije projekta, a koji predstavlja strategiju projekta.<br />
<br />
5.	Resursi – svaka realizacija projekta iziskuje određene resurse (ljude, opremu, materijal, finansije,...). Kako su resursi ograničeni treba se zalagati za njihovo racionalno raspoređivanje i trošenje. <br />
<br />
6.	Organizaciona struktura – za realizaciju projekta, neophodno je odrediti odgovarajuću organizacionu strukturu i rukovodioce projekta koji će biti odgovoran za projekat.<br />
<br />
7.	Informacioni i kontrolni sistem – to su sistemi koji se koriste u preduzećima na bazi funkcionalnih linija (po hijerarhiji). . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ:<br />
</span><br />
SADRŽAJ:	2<br />
1. UVOD	3<br />
2. POJAM ORGANIZACIJE	4<br />
2.1. KLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE	5<br />
3. DEFINISANJE POJMA FUNKCIJE	5<br />
3.1. ADMINISTRATIVNO – STRUČNI POSLOVI	6<br />
3.2. PRAVNI POSLOVI	7<br />
3.3. POSLOVI  SEKRETARIJATA	8<br />
3.4. POSLOVI  ARHIVE  I  PROTOKOLA	8<br />
4. VRSTE  TEHNOLOGIJE  I  NIVOI  RAZVOJA  TEHNOLOGIJE	9<br />
4.1. ENERGETSKA TEHNOLOGIJA	9<br />
4.2. FILMSKA I VIDEO TEHNOLOGIJA	9<br />
4.3. KIBERNETIKA	10<br />
4.4. MIKROTEHNOLOGIJA	10<br />
4.5. OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA	10<br />
4.6. TEHNOLOGIJE VOZILA	10<br />
5. UTICAJ  ODREĐENE  VRSTE  I  NIVOA  RAZVOJA TEHNOLOGIJE  NA  ODREĐENE  ORGANIZACIONE  MODELE UPRAVLJANJA	11<br />
5.1. PRIMER TOKA KOMUNICIRANJA U ORGANIZACIJI	11<br />
5.2. KOMUNICIRANJE PROIZVODNJE U ORGANIZACIJI	12<br />
5.3. PROBLEMI U INTERNOJ KOMUNIKACIJI U ORGANIZACIJI	12<br />
6. PREDLOG  MERA  I  TEHNOLOŠKOG  RAZVOJA   ZA  LAKŠE KOMUNICIRANJE  U  ORGANIZACIJI	15<br />
6.1. OPREMA ZA UMREŽAVANJE	16<br />
6.2. PRIMER FUNKCIONISANJA LAN MREŽE NA UPRAVLJANJE U ORGANIZACIJI	18<br />
7. ZAKLJUČAK	20<br />
8. LITERATURA	21<br />
<br />
slika  1 – Proces ostvarivanja cilja	4<br />
slika  2 - Povezanost funkcija	7<br />
slika  3	12<br />
slika  4.	14<br />
slika  5 - Osnovni tipovi provodnika za mreže	17<br />
slika  6 - Međuzavisnost softvera i hardvera mreže	19<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Tehnološki proces proizvodnje penušavih vina-Šampanjca]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tehnolo%C5%A1ki-proces-proizvodnje-penu%C5%A1avih-vina-%C5%A1ampanjca</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:39:01 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tehnolo%C5%A1ki-proces-proizvodnje-penu%C5%A1avih-vina-%C5%A1ampanjca</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Definicija i podela vina</span><br />
<br />
Vino je poljoprivredni proizvod dobijen potpunim ili delimičnim vrenjem grožđa ili mošta od svežeg grožđa sorte plemenite vinove loze (vitis vinifera). Gajenje vinove loze i proizvodnja vina u našim krajevima potiče još od davnine. Naša vina su poznata po kvalitetu i raznovrsnosti tipova. Prema statističkim podacima među zemljama koje se bave proizvodnjom vina Jugoslavija se 1976.godine,nalazila na desetom mestu u svetu,a na osmom u Evropi.<br />
Po tradiciji,reljefu i klimi može se smatrati vinogradarstvo-vinarskom zemljom,dok po potrošnji vina to još nije. U svedskoj potrošnji vina naša zemlja zauzima tek 20. mesto...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Vina se dele u četiri grupe od kojih svaka ima nekoliko pod grupa:</span><br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-style: italic;"><br />
Prva grupa obuhvata:<br />
</span></span><br />
1)	Stona vina,<br />
2)	Stona vina sa oznakom geografskog porekla,<br />
3)	Kvalitet vina sa oznakom geografskog porekla,<br />
4)	Čuvena vina.<br />
<br />
<span style="font-style: italic;"><span style="font-weight: bold;">Druga grupa obuhvata:</span></span><br />
<br />
1)	Dezertna vina,<br />
2)	Likerska vina,<br />
3)	Aromatizovana vina.<br />
<br />
<span style="font-style: italic;"><span style="font-weight: bold;">Treća grupa obuhvata penušava vina (šampanjizirana):</span></span><br />
<br />
1)	Prirodno šampanjizirana vina,<br />
2)	Umetno šampanjizirana vina (gazirana vina).<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-style: italic;">Četvrta grupa obuhvata vina za obradu i preradu:</span></span><br />
<br />
1)	Vina za mešanje,<br />
2)	Alkoholizirana vina,<br />
3)	Osnovna vina za proizvodnju drugih alkoholnih pića,<br />
4)	Vina namenjena za proizvodnju sirćeta (CH3 - COOH)...<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Definicija i podela vina</span><br />
<br />
Vino je poljoprivredni proizvod dobijen potpunim ili delimičnim vrenjem grožđa ili mošta od svežeg grožđa sorte plemenite vinove loze (vitis vinifera). Gajenje vinove loze i proizvodnja vina u našim krajevima potiče još od davnine. Naša vina su poznata po kvalitetu i raznovrsnosti tipova. Prema statističkim podacima među zemljama koje se bave proizvodnjom vina Jugoslavija se 1976.godine,nalazila na desetom mestu u svetu,a na osmom u Evropi.<br />
Po tradiciji,reljefu i klimi može se smatrati vinogradarstvo-vinarskom zemljom,dok po potrošnji vina to još nije. U svedskoj potrošnji vina naša zemlja zauzima tek 20. mesto...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Vina se dele u četiri grupe od kojih svaka ima nekoliko pod grupa:</span><br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-style: italic;"><br />
Prva grupa obuhvata:<br />
</span></span><br />
1)	Stona vina,<br />
2)	Stona vina sa oznakom geografskog porekla,<br />
3)	Kvalitet vina sa oznakom geografskog porekla,<br />
4)	Čuvena vina.<br />
<br />
<span style="font-style: italic;"><span style="font-weight: bold;">Druga grupa obuhvata:</span></span><br />
<br />
1)	Dezertna vina,<br />
2)	Likerska vina,<br />
3)	Aromatizovana vina.<br />
<br />
<span style="font-style: italic;"><span style="font-weight: bold;">Treća grupa obuhvata penušava vina (šampanjizirana):</span></span><br />
<br />
1)	Prirodno šampanjizirana vina,<br />
2)	Umetno šampanjizirana vina (gazirana vina).<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-style: italic;">Četvrta grupa obuhvata vina za obradu i preradu:</span></span><br />
<br />
1)	Vina za mešanje,<br />
2)	Alkoholizirana vina,<br />
3)	Osnovna vina za proizvodnju drugih alkoholnih pića,<br />
4)	Vina namenjena za proizvodnju sirćeta (CH3 - COOH)...<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Sistemi obračuna troškova preduzeća (divizije) - ij]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-sistemi-obra%C4%8Duna-tro%C5%A1kova-preduze%C4%87a-divizije-ij</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:36:47 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-sistemi-obra%C4%8Duna-tro%C5%A1kova-preduze%C4%87a-divizije-ij</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Danas u modernim privredama širom svijeta upravljanje preduzećem predstavlja stalno prilagođavanje preduzeća izmjenjenim uslovima poslovanja.<br />
<br />
Poslovne odluke koje menadžeri donose, oni koji upravljaju preduzećem, uglavnom su bazirane na pravovremenim, potpunim i adekvatnim informacijama. Takve informacije treba da obezbjede knjigovodstveni timovi. Među informacijama koje pružaju računovođe jesu i one koje se odnose na troškove koje snose preduzeća prilikom obavljanja svojih djelatnosti. Zato računovođe koriste različite sisteme obračuna za obuhvatanje troškova i pomoću njih pružaju potrebne informacije preduzećima.<br />
<br />
Jako je važno izvršiti klasifikaciju troškova i tu se kao jedna od najznačajnijih izdvaja takozvana funkcionalna podjela troškova.<br />
Prema funkcionalnoj podjeli troškova troškovi se klasifikuju na troškove proizvodnog i neproizvodnog funkcionalnog područja. Red složenosti problematike funkcionalne podjele troškova i definiranja mjesta troškova, učinaka mjesta troškova i nosilaca troškova, za obračun troškova je vrlo važno odgovoriti na pitanje koje troškove i koje grupe troškova uključiti u cijenu koštanja. Tako da se sada pojavljuje jedna jako važna podjela, a to je podjela na planske (buduće, planirane) i na stvarne (historijske, prošle) troškove. Ona je nastala kada se počelo govoriti o vremenskom aspektu troškova.<br />
<br />
Sistem obračuna po stvarnim troškova se zasniva na stvarnim, upotrebljenim količinama i stvarnim troškovima faktora proizvodnje. Tako da stvarni trošak proizvodnje predstavlja proizvod stvarno upotrebljenih količina inputa i njihovih stvarnih cijena. Kao takav on predstavlja element cijene koštanja određenog proizvoda. U ovakvom obračunu troškova glavna pažnja je usmjerena na nosioce troškova...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
	<br />
1.	SISTEM OBRAČUNA PO STVARNIM TROŠKOVIMA	- 3 -<br />
2.	SISTEM OBRAČUNA PO PLANSKIM TROŠKOVIMA	- 7 -<br />
2.1	Vrste planskih troškova	- 9 -<br />
2.2 Kalkulacija i kniženje planskih troškova	- 10 -<br />
3. SISTEM OBRAČUNA PO STANDARDNIM TROŠKOVIMA	- 13 -<br />
3.1 Standardizacija direktnih troškova	- 14 -<br />
3.2 Standardizacija indirektnih troškova	- 15 -<br />
3.3 Odstupanja od standardnih troškova	- 16 -<br />
4.	ACTIVITY BASED COST MANAGEMENT	- 17 -<br />
ZAKLJUČAK	- 19 -<br />
LITERATURA	- 20 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Danas u modernim privredama širom svijeta upravljanje preduzećem predstavlja stalno prilagođavanje preduzeća izmjenjenim uslovima poslovanja.<br />
<br />
Poslovne odluke koje menadžeri donose, oni koji upravljaju preduzećem, uglavnom su bazirane na pravovremenim, potpunim i adekvatnim informacijama. Takve informacije treba da obezbjede knjigovodstveni timovi. Među informacijama koje pružaju računovođe jesu i one koje se odnose na troškove koje snose preduzeća prilikom obavljanja svojih djelatnosti. Zato računovođe koriste različite sisteme obračuna za obuhvatanje troškova i pomoću njih pružaju potrebne informacije preduzećima.<br />
<br />
Jako je važno izvršiti klasifikaciju troškova i tu se kao jedna od najznačajnijih izdvaja takozvana funkcionalna podjela troškova.<br />
Prema funkcionalnoj podjeli troškova troškovi se klasifikuju na troškove proizvodnog i neproizvodnog funkcionalnog područja. Red složenosti problematike funkcionalne podjele troškova i definiranja mjesta troškova, učinaka mjesta troškova i nosilaca troškova, za obračun troškova je vrlo važno odgovoriti na pitanje koje troškove i koje grupe troškova uključiti u cijenu koštanja. Tako da se sada pojavljuje jedna jako važna podjela, a to je podjela na planske (buduće, planirane) i na stvarne (historijske, prošle) troškove. Ona je nastala kada se počelo govoriti o vremenskom aspektu troškova.<br />
<br />
Sistem obračuna po stvarnim troškova se zasniva na stvarnim, upotrebljenim količinama i stvarnim troškovima faktora proizvodnje. Tako da stvarni trošak proizvodnje predstavlja proizvod stvarno upotrebljenih količina inputa i njihovih stvarnih cijena. Kao takav on predstavlja element cijene koštanja određenog proizvoda. U ovakvom obračunu troškova glavna pažnja je usmjerena na nosioce troškova...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
	<br />
1.	SISTEM OBRAČUNA PO STVARNIM TROŠKOVIMA	- 3 -<br />
2.	SISTEM OBRAČUNA PO PLANSKIM TROŠKOVIMA	- 7 -<br />
2.1	Vrste planskih troškova	- 9 -<br />
2.2 Kalkulacija i kniženje planskih troškova	- 10 -<br />
3. SISTEM OBRAČUNA PO STANDARDNIM TROŠKOVIMA	- 13 -<br />
3.1 Standardizacija direktnih troškova	- 14 -<br />
3.2 Standardizacija indirektnih troškova	- 15 -<br />
3.3 Odstupanja od standardnih troškova	- 16 -<br />
4.	ACTIVITY BASED COST MANAGEMENT	- 17 -<br />
ZAKLJUČAK	- 19 -<br />
LITERATURA	- 20 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Republički geodetski zavod-Organizacija preduzeća]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-republi%C4%8Dki-geodetski-zavod-organizacija-preduze%C4%87a</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:35:25 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-republi%C4%8Dki-geodetski-zavod-organizacija-preduze%C4%87a</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
Republički geodetski zavod - RGZ, je posebna organizacija koja vrši stručne poslove i poslove državne uprave koji se odnose na državni premer, katastar nepokretnosti, katastar vodova, osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku delatnost, procenu vrednosti nepokretnosti, geodetsko-katastarski informacioni sistem i Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka i geodetski radovi u inženjersko-tehničkim oblastima.<br />
<br />
Poslove iz svog delokruga, Republički geodetski zavod (u daljem tekstu: Zavod) obavlja u sedištu i van sedišta. Sedište Zavoda je u Beogradu.<br />
<br />
Delokrug Zavoda su geodetski radovi i poslovi državne uprave koji se odnose na:<br />
<br />
    Osnovne geodetske radove;<br />
<br />
    Katastarski i komasacioni premer;<br />
<br />
    Osnivanje, obnovu i održavanje katastra nepokretnosti;<br />
<br />
    Premer vodova, osnivanje i održavanje katastra vodova;<br />
<br />
    Stručni nadzor nad geodetskim radovima;<br />
<br />
    Izdavanje i oduzimanje licence za rad geodetske organizacije;<br />
<br />
    Izdavanje i oduzimanje geodetske licence;<br />
<br />
    Izdavanje i oduzimanje ovlašćenja za snimanje iz vazdušnog prostora teritorije Republike Srbije za potrebe državnog premera;<br />
<br />
    Adresni registar;<br />
<br />
    Održavanje registra prostornih jedinica;<br />
<br />
    Premer državne granice i vođenje registra državne granice;<br />
<br />
    Katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta;<br />
<br />
    Obračun katastarskog prihoda;<br />
<br />
    Procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti;<br />
<br />
    Daljinsku detekciju, topografski premer i topografsko-kartografsku delatnost;<br />
<br />
    Izdavanje kartografskih i drugih publikacija i davanje saglasnosti za izdavanje kartografskih publikacija;<br />
<br />
    Vođenje evidencije o geografskim imenima i predlaganje Vladi članova Komisije za standardizaciju geografskih imena;<br />
<br />
    Osnivanje, održavanje i raspolaganje geodetsko-katastarskim informacionim sistemom;<br />
    <br />
Vođenje arhiva dokumentacije državnog premera, katastra nepokretnosti, katastra vodova i topografsko-kartografske delatnosti;<br />
<br />
Učešće u osnivanju i održavanju Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka;<br />
<br />
    Inspekcijski nadzor nad radom geodetske organizacije;<br />
<br />
    Overu geodetskih podloga u inženjersko-tehničkim oblastima;<br />
<br />
    Pružanje usluga iz delokruga Zavoda u okviru međunarodne saradnje;<br />
<br />
    Geomagnetizam;<br />
<br />
    Aeronomija.<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
Republički geodetski zavod - RGZ, je posebna organizacija koja vrši stručne poslove i poslove državne uprave koji se odnose na državni premer, katastar nepokretnosti, katastar vodova, osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku delatnost, procenu vrednosti nepokretnosti, geodetsko-katastarski informacioni sistem i Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka i geodetski radovi u inženjersko-tehničkim oblastima.<br />
<br />
Poslove iz svog delokruga, Republički geodetski zavod (u daljem tekstu: Zavod) obavlja u sedištu i van sedišta. Sedište Zavoda je u Beogradu.<br />
<br />
Delokrug Zavoda su geodetski radovi i poslovi državne uprave koji se odnose na:<br />
<br />
    Osnovne geodetske radove;<br />
<br />
    Katastarski i komasacioni premer;<br />
<br />
    Osnivanje, obnovu i održavanje katastra nepokretnosti;<br />
<br />
    Premer vodova, osnivanje i održavanje katastra vodova;<br />
<br />
    Stručni nadzor nad geodetskim radovima;<br />
<br />
    Izdavanje i oduzimanje licence za rad geodetske organizacije;<br />
<br />
    Izdavanje i oduzimanje geodetske licence;<br />
<br />
    Izdavanje i oduzimanje ovlašćenja za snimanje iz vazdušnog prostora teritorije Republike Srbije za potrebe državnog premera;<br />
<br />
    Adresni registar;<br />
<br />
    Održavanje registra prostornih jedinica;<br />
<br />
    Premer državne granice i vođenje registra državne granice;<br />
<br />
    Katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta;<br />
<br />
    Obračun katastarskog prihoda;<br />
<br />
    Procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti;<br />
<br />
    Daljinsku detekciju, topografski premer i topografsko-kartografsku delatnost;<br />
<br />
    Izdavanje kartografskih i drugih publikacija i davanje saglasnosti za izdavanje kartografskih publikacija;<br />
<br />
    Vođenje evidencije o geografskim imenima i predlaganje Vladi članova Komisije za standardizaciju geografskih imena;<br />
<br />
    Osnivanje, održavanje i raspolaganje geodetsko-katastarskim informacionim sistemom;<br />
    <br />
Vođenje arhiva dokumentacije državnog premera, katastra nepokretnosti, katastra vodova i topografsko-kartografske delatnosti;<br />
<br />
Učešće u osnivanju i održavanju Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka;<br />
<br />
    Inspekcijski nadzor nad radom geodetske organizacije;<br />
<br />
    Overu geodetskih podloga u inženjersko-tehničkim oblastima;<br />
<br />
    Pružanje usluga iz delokruga Zavoda u okviru međunarodne saradnje;<br />
<br />
    Geomagnetizam;<br />
<br />
    Aeronomija.<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Projekat automatizacija industrijskog postrojenja u Industriji Skroba]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-projekat-automatizacija-industrijskog-postrojenja-u-industriji-skroba</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:33:13 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-projekat-automatizacija-industrijskog-postrojenja-u-industriji-skroba</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Intezivni razvoj tehnike i tehnologije na svim područjima, stalne promene u ekonomskom okruženju sve zahtevnije tržište (prisustvo konkurencije, visoki zahtevi za kvalitetom i asortimanom roba i usluga, smanjenje profitnih stopa) sa jedne, i stalna potreba poslovnog sistema za brzo prilagođavanje takvim uslovima sa druge strane, neminovno nameću potrebu rukovodstvu preduzeća za primenom savremenih rešenja u procesima rada i odlučivanja. Ova složenost najčešće dovodi do ozbiljnih problema u realizaciji različitih poduhvata i projekata, koji se pojavljuju u velikim zakašnjenjima i povećanim ukupnim troškovima realizacije, a samim tim i u neefikasnoj realizaciji u celini. To znači, da se ne ostvaruju osnovni ciljevi realizacije svakog poslovnog poduhvata i projekta, a to je da se planirana realizacija završi u najkraćem mogućem roku (vremenu) i sa minimalnim troškovima.<br />
Projekat se najčešće definiše kao složeni i neponovljivi poduhvat koji se preduzima u budućnosti da bi se postigli određeni ciljevi u predviđenom vremenu i sa predviđenim troškovima. <br />
<br />
Svaki projekat sadrži veći broj podprojekata, faza, podfaza i pojedinačnih aktivnosti, koji svi zajedno čine razgranatu strukturu projekta. <br />
Projekat je veoma složen poduhvat čija se složenost ogleda u koriščenim organizacionim vezama i elementima, velikom korišćenjem resursa i troškova, ...<br />
<br />
Svaki projekat je poseban i jedinstven, pre svega zbog toga što projekti imaju različite ciljeve, obim, rokove, troškove i što se razlikuju u različitoj okolini. Međutim, smatra se da postoje određene osobine koje su zajedničke svim projektima, a to su:<br />
<br />
1.	Cilj – svi projekti su ustanovljeni da bi ispunili neku potrebu, ili zahtev rukovodstva. Svaki pojedinačan projekat mora da ostvari neki cilj koji mu je postavljen.<br />
2.	Rokovi – svi projekti imaju definisani cilj koji se mora ostvariti u nekom određenom vremenskom roku.<br />
3.	Kompleksnost – složenost projekta je u uskoj vezi sa tehnologijom koja omogućava brže ostvarivanje ciljeva. <br />
4.	Obim i priroda zadatka – svaki projekat može ostvariti svoje ciljeve u okviru utvrđenih rokova i troškova jedino ako se napravi plan realizacije projekta, a koji predstavlja strategiju projekta.<br />
5.	Resursi – svaka realizacija projekta iziskuje određene resurse (ljude, opremu, materijal, finansije,...). Kako su resursi ograničeni treba se zalagati za njihovo racionalno raspoređivanje i trošenje. <br />
6.	Organizaciona struktura – za realizaciju projekta, neophodno je odrediti odgovarajuću organizacionu strukturu i rukovodioce projekta koji će biti odgovoran za projekat.<br />
7.	Informacioni i kontrolni sistem – to su sistemi koji se koriste u preduzećima na bazi funkcionalnih linija (po hijerarhiji). . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ:</span><br />
<br />
SADRŽAJ:	2<br />
1. UVOD	3<br />
2. DEFINISANJE  PROJEKTA	4<br />
2.1. KONKURISANJE  NA  TENDERU - JAVNA  NABAVKA	5<br />
2.2. PREDUGOVARANJE  MENADŽERA  I  IZRADA  PONUDE	6<br />
3. UČESTVOVANJE  MENADŽERA  U  ORGANIZACIJI  PROJEKTA	7<br />
3.1. POJAM  I  ZNAČAJ  PROJEKTNOG  MENADŽMENTA	7<br />
3.2.  ZADACI  PROJEKTNOG  MENADŽMENTA	8<br />
3.3. SADRŽINA  PROJEKTNOG  MENADŽMENTA	8<br />
3.3.1. Pojam, vrste i karakteristike projekta	8<br />
3.3.2. Sadržina projektnog menadžmenta po fazama životnog ciklusa projekta	11<br />
4. UČESTVOVANJE  MENADŽERA  U  PREDUGOVARANJU  SA PODISZVOĐAČIMA  PROJEKTA	12<br />
4.1. GRAĐEVINSKI  DNEVNIK  PODIZVOĐAČA	13<br />
5. KONAČNA  SITUACIJA/PRIMOREDAJA  PROJEKTA	14<br />
6. LITERATURA	15<br />
7. PRILOZI	16<br />
1. Ponuda  opreme i radova projekta automatizacije industrijskog postrojenja u Skrobari "Jabuka":	16<br />
2. Stepen gotovosti radova na projektu automatizacija industrijskog postrojenja u skrobari "Jabuka"	20<br />
3. Grafički prikaz SCADA sistema	22<br />
4. Ugovor o automatizaciji industrijskog postrojenja u skrobari "Jabuka"	24<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SLIKE:<br />
</span><br />
slika  1 Osnovne faze životnog ciklusa projekta	10<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Intezivni razvoj tehnike i tehnologije na svim područjima, stalne promene u ekonomskom okruženju sve zahtevnije tržište (prisustvo konkurencije, visoki zahtevi za kvalitetom i asortimanom roba i usluga, smanjenje profitnih stopa) sa jedne, i stalna potreba poslovnog sistema za brzo prilagođavanje takvim uslovima sa druge strane, neminovno nameću potrebu rukovodstvu preduzeća za primenom savremenih rešenja u procesima rada i odlučivanja. Ova složenost najčešće dovodi do ozbiljnih problema u realizaciji različitih poduhvata i projekata, koji se pojavljuju u velikim zakašnjenjima i povećanim ukupnim troškovima realizacije, a samim tim i u neefikasnoj realizaciji u celini. To znači, da se ne ostvaruju osnovni ciljevi realizacije svakog poslovnog poduhvata i projekta, a to je da se planirana realizacija završi u najkraćem mogućem roku (vremenu) i sa minimalnim troškovima.<br />
Projekat se najčešće definiše kao složeni i neponovljivi poduhvat koji se preduzima u budućnosti da bi se postigli određeni ciljevi u predviđenom vremenu i sa predviđenim troškovima. <br />
<br />
Svaki projekat sadrži veći broj podprojekata, faza, podfaza i pojedinačnih aktivnosti, koji svi zajedno čine razgranatu strukturu projekta. <br />
Projekat je veoma složen poduhvat čija se složenost ogleda u koriščenim organizacionim vezama i elementima, velikom korišćenjem resursa i troškova, ...<br />
<br />
Svaki projekat je poseban i jedinstven, pre svega zbog toga što projekti imaju različite ciljeve, obim, rokove, troškove i što se razlikuju u različitoj okolini. Međutim, smatra se da postoje određene osobine koje su zajedničke svim projektima, a to su:<br />
<br />
1.	Cilj – svi projekti su ustanovljeni da bi ispunili neku potrebu, ili zahtev rukovodstva. Svaki pojedinačan projekat mora da ostvari neki cilj koji mu je postavljen.<br />
2.	Rokovi – svi projekti imaju definisani cilj koji se mora ostvariti u nekom određenom vremenskom roku.<br />
3.	Kompleksnost – složenost projekta je u uskoj vezi sa tehnologijom koja omogućava brže ostvarivanje ciljeva. <br />
4.	Obim i priroda zadatka – svaki projekat može ostvariti svoje ciljeve u okviru utvrđenih rokova i troškova jedino ako se napravi plan realizacije projekta, a koji predstavlja strategiju projekta.<br />
5.	Resursi – svaka realizacija projekta iziskuje određene resurse (ljude, opremu, materijal, finansije,...). Kako su resursi ograničeni treba se zalagati za njihovo racionalno raspoređivanje i trošenje. <br />
6.	Organizaciona struktura – za realizaciju projekta, neophodno je odrediti odgovarajuću organizacionu strukturu i rukovodioce projekta koji će biti odgovoran za projekat.<br />
7.	Informacioni i kontrolni sistem – to su sistemi koji se koriste u preduzećima na bazi funkcionalnih linija (po hijerarhiji). . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ:</span><br />
<br />
SADRŽAJ:	2<br />
1. UVOD	3<br />
2. DEFINISANJE  PROJEKTA	4<br />
2.1. KONKURISANJE  NA  TENDERU - JAVNA  NABAVKA	5<br />
2.2. PREDUGOVARANJE  MENADŽERA  I  IZRADA  PONUDE	6<br />
3. UČESTVOVANJE  MENADŽERA  U  ORGANIZACIJI  PROJEKTA	7<br />
3.1. POJAM  I  ZNAČAJ  PROJEKTNOG  MENADŽMENTA	7<br />
3.2.  ZADACI  PROJEKTNOG  MENADŽMENTA	8<br />
3.3. SADRŽINA  PROJEKTNOG  MENADŽMENTA	8<br />
3.3.1. Pojam, vrste i karakteristike projekta	8<br />
3.3.2. Sadržina projektnog menadžmenta po fazama životnog ciklusa projekta	11<br />
4. UČESTVOVANJE  MENADŽERA  U  PREDUGOVARANJU  SA PODISZVOĐAČIMA  PROJEKTA	12<br />
4.1. GRAĐEVINSKI  DNEVNIK  PODIZVOĐAČA	13<br />
5. KONAČNA  SITUACIJA/PRIMOREDAJA  PROJEKTA	14<br />
6. LITERATURA	15<br />
7. PRILOZI	16<br />
1. Ponuda  opreme i radova projekta automatizacije industrijskog postrojenja u Skrobari "Jabuka":	16<br />
2. Stepen gotovosti radova na projektu automatizacija industrijskog postrojenja u skrobari "Jabuka"	20<br />
3. Grafički prikaz SCADA sistema	22<br />
4. Ugovor o automatizaciji industrijskog postrojenja u skrobari "Jabuka"	24<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SLIKE:<br />
</span><br />
slika  1 Osnovne faze životnog ciklusa projekta	10<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Proizvodnja tvrdog keksa-Plazma keksa]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-proizvodnja-tvrdog-keksa-plazma-keksa</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:07:12 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-proizvodnja-tvrdog-keksa-plazma-keksa</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Istorijat Plazme</span><br />
<br />
Plazma keks je nastao u Bambijevoj kuhinji. Daleke1967. godine, kada je fabrika počela da radi, nekoliko domaćih stručnjaka, tehnologa zaposlenih u Bambiju, počelo je s radom na keksu koji neće biti samo poslastica, već i hrana. Plazma je napravljena kao keks koji u sebi sadrži pravi balans masti, proteina i ugljenih hidrata, kao I odnos minerala i vitamina takav da ga organizam može najbolje iskoristiti. Te prve 1967. godine proizvedeno je svega 170 tona Plazme. Već naredne godine ta brojka je otišla na 475 tona i od tada je praktično krenula uzlazna putanja Plazme. Danas se proizvodi 9.000 tona Plazme godišnje i prodaje se pre svega u Srbiji i zemljama bivše SFRJ. Prodaje se i svuda gde ima naših ljudi. U Australiji, Americi, Kanadi, Velikoj Britaniji, zemljama Evropske unije. Van granica naše zemlje odlazi 2.500 tona, a 6.500 ostaje u Srbiji.<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Tržište Plazme</span><br />
<br />
Plazma je lider na srpskom tržištu keksa sa 22 odsto tržišnog udela. Svojom liderskom pozicijom Plazma ostvaruje prihod od prodaje koji obezbeđuje veće zarade zaposlenima, kao i veće prihode akcionarima Koncerna Bambi – Banat.<br />
<br />
Koncern Bambi – Banat je vodeći proizvođač zdrave hrane u Jugoistočnoj Evropi isvetski poštovana robna marka u prehrambenoj industriji.Koncern je od momenta svog nastanka, kao Fabrika za proizvodnju dečjeg keksa iz Požarevca 1967. godine, permanentnimulaganjem u vrednosti inventivnog,tehnološkog i kadrovskog potencijala,kao ipraćenjem svetskih dostignuća i trendova,izrastao u giganta i lidera srpske konditorskeindustrije. Konstantan rast i razvoj Koncerna BambiBanat iskristalisan je iz znanja i umešnosti da se oslušnu, identifikuju i realizuju zahtevi i potrebe kupaca i potrošača i da se strateški modeli poslovanja kvalitativno promene i unaprede. Bambi – Banat prihvatio je i uspešno sproveo mnoge novine u proizvodnom programu, filozofiji upravljanja, tehnološkim zahtevima, organizaciji, marketingu, prodaji itd.Pravilnim postavljanjem osnova za razvoj Koncerna,na tržištu konditorske industrije manifestovana  je sva snaga i agilnost u takmičenju s konkurencijom i ostvarenim rezultatima. . .<br />
<br />
<span style="font-size: medium;">Sadržaj</span><br />
<br />
1.Istorijat Plazme	2<br />
2. Tržište Plazme	3<br />
3. Dostignuća Plazme	4<br />
4.Proizvodi/usluge Plazme	5<br />
5. Najnoviji poduhvati	6<br />
6. Promocija	8<br />
7. Vrednosti brenda	9<br />
ONO ŠTO NISTE ZNALI	10<br />
9.Tehnologija izrade Plazma keksa i proizvoda srodnom keksu	11<br />
10.Podela prema sirovinskom sastavu	12<br />
FAZA: Priprema sirovina za proizvodnju	14<br />
2.FAZA:SIROVINSKI SASTAV TESTA	16<br />
3. FAZA-DODAVANJE SIROVINA U ZAMES TESTA	19<br />
5. FAZA:OBRADA I OBLIKOVANJE TESTA	20<br />
6. FAZA<img src="https://www.maturskiradovi.net/forum/images/smilies/tongue.gif" style="vertical-align: middle;" border="0" alt="Tongue" title="Tongue" />EČENJE KEKSA	21<br />
7. FAZA: HLAĐENJE KEKSA	23<br />
8. FAZA PAKOVANJE	24<br />
12.Svojstva keksa i proizvoda srodnih keksu	25<br />
13.PROIZVODNJA TVRDOG KEKSA	26<br />
14.Proizvodnja tvrdog-Plazma keksa	27<br />
15.PAKOVANJE	31<br />
16.Literatura	33<br />
<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Istorijat Plazme</span><br />
<br />
Plazma keks je nastao u Bambijevoj kuhinji. Daleke1967. godine, kada je fabrika počela da radi, nekoliko domaćih stručnjaka, tehnologa zaposlenih u Bambiju, počelo je s radom na keksu koji neće biti samo poslastica, već i hrana. Plazma je napravljena kao keks koji u sebi sadrži pravi balans masti, proteina i ugljenih hidrata, kao I odnos minerala i vitamina takav da ga organizam može najbolje iskoristiti. Te prve 1967. godine proizvedeno je svega 170 tona Plazme. Već naredne godine ta brojka je otišla na 475 tona i od tada je praktično krenula uzlazna putanja Plazme. Danas se proizvodi 9.000 tona Plazme godišnje i prodaje se pre svega u Srbiji i zemljama bivše SFRJ. Prodaje se i svuda gde ima naših ljudi. U Australiji, Americi, Kanadi, Velikoj Britaniji, zemljama Evropske unije. Van granica naše zemlje odlazi 2.500 tona, a 6.500 ostaje u Srbiji.<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Tržište Plazme</span><br />
<br />
Plazma je lider na srpskom tržištu keksa sa 22 odsto tržišnog udela. Svojom liderskom pozicijom Plazma ostvaruje prihod od prodaje koji obezbeđuje veće zarade zaposlenima, kao i veće prihode akcionarima Koncerna Bambi – Banat.<br />
<br />
Koncern Bambi – Banat je vodeći proizvođač zdrave hrane u Jugoistočnoj Evropi isvetski poštovana robna marka u prehrambenoj industriji.Koncern je od momenta svog nastanka, kao Fabrika za proizvodnju dečjeg keksa iz Požarevca 1967. godine, permanentnimulaganjem u vrednosti inventivnog,tehnološkog i kadrovskog potencijala,kao ipraćenjem svetskih dostignuća i trendova,izrastao u giganta i lidera srpske konditorskeindustrije. Konstantan rast i razvoj Koncerna BambiBanat iskristalisan je iz znanja i umešnosti da se oslušnu, identifikuju i realizuju zahtevi i potrebe kupaca i potrošača i da se strateški modeli poslovanja kvalitativno promene i unaprede. Bambi – Banat prihvatio je i uspešno sproveo mnoge novine u proizvodnom programu, filozofiji upravljanja, tehnološkim zahtevima, organizaciji, marketingu, prodaji itd.Pravilnim postavljanjem osnova za razvoj Koncerna,na tržištu konditorske industrije manifestovana  je sva snaga i agilnost u takmičenju s konkurencijom i ostvarenim rezultatima. . .<br />
<br />
<span style="font-size: medium;">Sadržaj</span><br />
<br />
1.Istorijat Plazme	2<br />
2. Tržište Plazme	3<br />
3. Dostignuća Plazme	4<br />
4.Proizvodi/usluge Plazme	5<br />
5. Najnoviji poduhvati	6<br />
6. Promocija	8<br />
7. Vrednosti brenda	9<br />
ONO ŠTO NISTE ZNALI	10<br />
9.Tehnologija izrade Plazma keksa i proizvoda srodnom keksu	11<br />
10.Podela prema sirovinskom sastavu	12<br />
FAZA: Priprema sirovina za proizvodnju	14<br />
2.FAZA:SIROVINSKI SASTAV TESTA	16<br />
3. FAZA-DODAVANJE SIROVINA U ZAMES TESTA	19<br />
5. FAZA:OBRADA I OBLIKOVANJE TESTA	20<br />
6. FAZA<img src="https://www.maturskiradovi.net/forum/images/smilies/tongue.gif" style="vertical-align: middle;" border="0" alt="Tongue" title="Tongue" />EČENJE KEKSA	21<br />
7. FAZA: HLAĐENJE KEKSA	23<br />
8. FAZA PAKOVANJE	24<br />
12.Svojstva keksa i proizvoda srodnih keksu	25<br />
13.PROIZVODNJA TVRDOG KEKSA	26<br />
14.Proizvodnja tvrdog-Plazma keksa	27<br />
15.PAKOVANJE	31<br />
16.Literatura	33<br />
<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Procjena vrijednosti poduzeća - hr]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-procjena-vrijednosti-poduze%C4%87a-hr</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:05:51 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-procjena-vrijednosti-poduze%C4%87a-hr</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U stabilnim uvjetima poslovanja, kakvi su primjerice u razvijenim tržišnim gospodarstvima zapadnoeuropskih zemalja, pri procjeni vrijednosti poduzeća primjenjuju se najčešće dinamične metode, odnosno utvrđuje poslovna vrijednost poduzeća. Prema tome se svi godišnji neto primici /net cash flow, čisti profit, neto dobitak/ ili očekivana dividenda svode se tehnikom diskontiranja /uz primjenu kamatne ili diskontne stope koja uključuje aktualnu tržišnu stopu i rizik/ na sadašnju vrijednost, koja je u stvari poslovna vrijednost poduzeća, odnosno njegovog kapitala.  Temeljna varijanta poslovne vrijednosti poduzeća naziva se ekonomska vrijednost poduzeća. Treba napomenuti da je najčešće ekonomska vrijednost sinonim, odnosno ima isto značenje kao i poslovna vrijednost. To se tako doista i može prihvatiti. Međutim, s obzirom na još neke modele u postupku izračuna poslovne vrijednosti poduzeća, rabi se, tek radi shvaćanja razlike, i izraz ekonomska vrijednost.<br />
<br />
Ekonomska vrijednost poduzeća ili njegovog dijela jednaka je veličini financijskog viška koji poduzeće ili taj dio može ostvariti u budućnosti. To znači da se pri procjeni poslovne vrijednosti polazi od pretpostavke da će poduzeće nastaviti poslovanje, pa se procjenjuje njegova sposobnost da stvara financijski višak tijekom tog poslovanja. Taj pristup procjeni vrijednosti poduzeća ne počiva na procjeni trenutačne vrijednosti njegove sadašnje imovine, već na činjenici da imovina ima vrijednost samo posjeduje uporabnu vrijednost ili korisnost, a ta se dokazuje sposobnošću poduzeća da proizvede i proda proizvod na tržištu, pa da pri tome ostvari višak prihoda nad rashodima. Obrazac za procjenu poslovne vrijednosti poduzeća ima slijedeći oblik : ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Kapital poduzeća	5<br />
1.1.1	Kapital	5<br />
1.2	Metode procjene vrijednosti poduzeća	7<br />
1.2.1	Knjigovodstvena metoda procjene vrijednosti	9<br />
1.2.2	Tržišna metoda procjene vrijednosti	9<br />
1.2.3	Poslovna metoda procjene vrijednosti	9<br />
ZAKLJUČAK	11<br />
LITERATURA	12<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U stabilnim uvjetima poslovanja, kakvi su primjerice u razvijenim tržišnim gospodarstvima zapadnoeuropskih zemalja, pri procjeni vrijednosti poduzeća primjenjuju se najčešće dinamične metode, odnosno utvrđuje poslovna vrijednost poduzeća. Prema tome se svi godišnji neto primici /net cash flow, čisti profit, neto dobitak/ ili očekivana dividenda svode se tehnikom diskontiranja /uz primjenu kamatne ili diskontne stope koja uključuje aktualnu tržišnu stopu i rizik/ na sadašnju vrijednost, koja je u stvari poslovna vrijednost poduzeća, odnosno njegovog kapitala.  Temeljna varijanta poslovne vrijednosti poduzeća naziva se ekonomska vrijednost poduzeća. Treba napomenuti da je najčešće ekonomska vrijednost sinonim, odnosno ima isto značenje kao i poslovna vrijednost. To se tako doista i može prihvatiti. Međutim, s obzirom na još neke modele u postupku izračuna poslovne vrijednosti poduzeća, rabi se, tek radi shvaćanja razlike, i izraz ekonomska vrijednost.<br />
<br />
Ekonomska vrijednost poduzeća ili njegovog dijela jednaka je veličini financijskog viška koji poduzeće ili taj dio može ostvariti u budućnosti. To znači da se pri procjeni poslovne vrijednosti polazi od pretpostavke da će poduzeće nastaviti poslovanje, pa se procjenjuje njegova sposobnost da stvara financijski višak tijekom tog poslovanja. Taj pristup procjeni vrijednosti poduzeća ne počiva na procjeni trenutačne vrijednosti njegove sadašnje imovine, već na činjenici da imovina ima vrijednost samo posjeduje uporabnu vrijednost ili korisnost, a ta se dokazuje sposobnošću poduzeća da proizvede i proda proizvod na tržištu, pa da pri tome ostvari višak prihoda nad rashodima. Obrazac za procjenu poslovne vrijednosti poduzeća ima slijedeći oblik : ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Kapital poduzeća	5<br />
1.1.1	Kapital	5<br />
1.2	Metode procjene vrijednosti poduzeća	7<br />
1.2.1	Knjigovodstvena metoda procjene vrijednosti	9<br />
1.2.2	Tržišna metoda procjene vrijednosti	9<br />
1.2.3	Poslovna metoda procjene vrijednosti	9<br />
ZAKLJUČAK	11<br />
LITERATURA	12<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Priprema priozvodnje praktični deo rada u ad fabrici šećera te to Senta]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-priprema-priozvodnje-prakti%C4%8Dni-deo-rada-u-ad-fabrici-%C5%A1e%C4%87era-te-to-senta</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:03:57 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-priprema-priozvodnje-prakti%C4%8Dni-deo-rada-u-ad-fabrici-%C5%A1e%C4%87era-te-to-senta</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">       Podaci o PILOT Fabrici<br />
<br />
 Predstavljanje, istorijat i lična karta PF</span><br />
<br />
1957. godine u društvenom planu privrednog i društvenog razvoja na području sreza Senta, za period od 1957. do 1961. godine prihvacena je koncepcija za izgradnju šećerane u Senti.<br />
<br />
1959. godine je sa rešenjem Narodnog odbora sreza Senta osnovana je fabrika šećera u Senti. Iste godine je postavljen i kamen temeljac u temelj upravne zgrade fabrike.<br />
<br />
1961. godine su već svi građevinski radovi bili završeni i fabrika je bila spremna za prvu kampanju. Tada je fabrika počela rad kao jedna tehničko i tehnološko jedinstvena organizacija.<br />
<br />
1971. godine je izvršena velika rekonstrukcija fabrike. Time je dnevna prerada repe sa 2000 tona povećana na 4500 tona.<br />
<br />
1972. godine sa statusom OOUR „Fabrika Šećera“ ulazi u sastav preduzeća „Dunav-Tisa-Dunav“ Novi Sad.<br />
<br />
1973. godine fabrika šećera je udružena u Agroindustrijski kombinat „Senta“, i formirane su tri osnovne organizacije udruženog rada:<br />
<br />
*	OOUR „Obezbeđenje sirovine“<br />
*	OOUR „Kristal“ (proizvodnja)<br />
*	OOUR „Termoelektrana“<br />
*	Radna zajednica stručnih službi fabrike<br />
1977. godine u procesu optimalizacije OOUR „Obezbeđenje sirovine“ se pripojila OOUR-u „Kristal“ i ukinuta je radna zajednica, a OOUR „Termoelektrana“ je i dalje ostala samostalna. Iste godine po planskom ulaganju ugrađen je uređaj za sitno pakovanje šećera (1 i 2 kg-sko pakovanje) i sa tim je otvoren pogon za sitno pakovanje.<br />
1989. godine reorganizovan je Agroindustriski kombinat, a OOUR-i su dobili status radnih organizacija. . .<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj</span><br />
<br />
      1. Podaci o PILOT Fabrici.......................3<br />
      1.1. Predstavljanje, istorijat i lična karta PF................3<br />
1.2. Vizija i misija  PF........................4<br />
1.3. Proizvodni program PF.....................4<br />
      1.4.  Makroorganizaciona šema preduzeća<br />
             AD FABRIKA ŠEĆERA TE-TO  SENTA..............6 <br />
2. Analiza PP u okviru PF......................7<br />
2.1. Način organizovanja i struktura PP u okviru organizacione šeme PF...7<br />
2.2. Pregled organizacionih sredstava kojima se opisuje način rada PP....8<br />
2.3. Pregled radnih dokumenata ili uobičajenih izveštaja koji nastaju u PP...8<br />
2.4. Nivo kompjuterske podrške aktivnostima pripreme proizvodnje.......8<br />
3. Reprezentativni proizvod iz proizvodnog programa PF........9<br />
3.1. Opis strukture izabranog proizvoda................9<br />
3.2. Opis toka tehnološkog procesa izrade...............9<br />
      3.3. Tip proizvodnje sa kvalitativnog i kvantitativnog stanovišta........10<br />
3.4. Simulacija lansiranja proizvodnje sa potrebnim pratećim dokumentima..10<br />
      L I T E R A T U R A.......................11<br />
      Prilozi...............................12<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">       Podaci o PILOT Fabrici<br />
<br />
 Predstavljanje, istorijat i lična karta PF</span><br />
<br />
1957. godine u društvenom planu privrednog i društvenog razvoja na području sreza Senta, za period od 1957. do 1961. godine prihvacena je koncepcija za izgradnju šećerane u Senti.<br />
<br />
1959. godine je sa rešenjem Narodnog odbora sreza Senta osnovana je fabrika šećera u Senti. Iste godine je postavljen i kamen temeljac u temelj upravne zgrade fabrike.<br />
<br />
1961. godine su već svi građevinski radovi bili završeni i fabrika je bila spremna za prvu kampanju. Tada je fabrika počela rad kao jedna tehničko i tehnološko jedinstvena organizacija.<br />
<br />
1971. godine je izvršena velika rekonstrukcija fabrike. Time je dnevna prerada repe sa 2000 tona povećana na 4500 tona.<br />
<br />
1972. godine sa statusom OOUR „Fabrika Šećera“ ulazi u sastav preduzeća „Dunav-Tisa-Dunav“ Novi Sad.<br />
<br />
1973. godine fabrika šećera je udružena u Agroindustrijski kombinat „Senta“, i formirane su tri osnovne organizacije udruženog rada:<br />
<br />
*	OOUR „Obezbeđenje sirovine“<br />
*	OOUR „Kristal“ (proizvodnja)<br />
*	OOUR „Termoelektrana“<br />
*	Radna zajednica stručnih službi fabrike<br />
1977. godine u procesu optimalizacije OOUR „Obezbeđenje sirovine“ se pripojila OOUR-u „Kristal“ i ukinuta je radna zajednica, a OOUR „Termoelektrana“ je i dalje ostala samostalna. Iste godine po planskom ulaganju ugrađen je uređaj za sitno pakovanje šećera (1 i 2 kg-sko pakovanje) i sa tim je otvoren pogon za sitno pakovanje.<br />
1989. godine reorganizovan je Agroindustriski kombinat, a OOUR-i su dobili status radnih organizacija. . .<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj</span><br />
<br />
      1. Podaci o PILOT Fabrici.......................3<br />
      1.1. Predstavljanje, istorijat i lična karta PF................3<br />
1.2. Vizija i misija  PF........................4<br />
1.3. Proizvodni program PF.....................4<br />
      1.4.  Makroorganizaciona šema preduzeća<br />
             AD FABRIKA ŠEĆERA TE-TO  SENTA..............6 <br />
2. Analiza PP u okviru PF......................7<br />
2.1. Način organizovanja i struktura PP u okviru organizacione šeme PF...7<br />
2.2. Pregled organizacionih sredstava kojima se opisuje način rada PP....8<br />
2.3. Pregled radnih dokumenata ili uobičajenih izveštaja koji nastaju u PP...8<br />
2.4. Nivo kompjuterske podrške aktivnostima pripreme proizvodnje.......8<br />
3. Reprezentativni proizvod iz proizvodnog programa PF........9<br />
3.1. Opis strukture izabranog proizvoda................9<br />
3.2. Opis toka tehnološkog procesa izrade...............9<br />
      3.3. Tip proizvodnje sa kvalitativnog i kvantitativnog stanovišta........10<br />
3.4. Simulacija lansiranja proizvodnje sa potrebnim pratećim dokumentima..10<br />
      L I T E R A T U R A.......................11<br />
      Prilozi...............................12<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Poslovanje radionice za popravak vozila-Analiza poslovnog sustava (APS)]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poslovanje-radionice-za-popravak-vozila-analiza-poslovnog-sustava-aps</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 21:01:10 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poslovanje-radionice-za-popravak-vozila-analiza-poslovnog-sustava-aps</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Pitanja za analizu:<br />
<br />
<br />
1.	Koji su najvažniji čimbenici radionice te koje su njene funkcije?<br />
<br />
2.	Proces izrade ponude za popravak vozila?<br />
<br />
3.	Kakav je način izvršenja usluga popravka navedenih u ponudi?<br />
<br />
4.	Kako je predstavljena organizacija popravka i koje su uloge radnika?<br />
<br />
5.	Koji su najvažniji čimbenici u realizaciji popravka?<br />
<br />
6.	Koji je osnovni kapital radionice za popravak vozila?<br />
<br />
7.	Koje su mogućnosti plaćanja?<br />
<br />
8.	Kako je raščlanjena organizacijska i poslovna struktura radionice?...<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">                Sadržaj	                             Član tima	       Str.</span><br />
<br />
<br />
    Plan razgovora s korisnikom (PLANRK)		(1)			  2<br />
<br />
    Razgovor sa korisnikom (RAZKOR)		(1)		          4       <br />
<br />
    Određivanje i opis funkcija (OPISFUN)		(2)			10<br />
<br />
    Određivanje i opis klasa podataka (OPISPOD)	(2)			15<br />
<br />
    Matrica poslovne tehnologije (MPT)		(3)			16<br />
<br />
    Lista korisničkih zahtjeva (ZAHTJEVI)		(1)			19<br />
<br />
    Dijagram tijeka podataka (DTP)			(1)			20<br />
<br />
    Radni dijagram (RADD)				(2)			24<br />
<br />
    Maske za unos (MASKA) – primjer		(3)			28<br />
<br />
    Izvješća (IZVJESCE) – primjer			(3)			31<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj:</span><br />
<br />
	Cilj razgovora sa korisnikom<br />
-	upoznavanje sa poslovnim i organizacijskim sustavom<br />
-	sagledavanje procesa<br />
-	sagledavanje podataka<br />
-	određivanje granica sustava<br />
-	navođenje ograničenja sustava<br />
Pitanja za analizu<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Pitanja za analizu:<br />
<br />
<br />
1.	Koji su najvažniji čimbenici radionice te koje su njene funkcije?<br />
<br />
2.	Proces izrade ponude za popravak vozila?<br />
<br />
3.	Kakav je način izvršenja usluga popravka navedenih u ponudi?<br />
<br />
4.	Kako je predstavljena organizacija popravka i koje su uloge radnika?<br />
<br />
5.	Koji su najvažniji čimbenici u realizaciji popravka?<br />
<br />
6.	Koji je osnovni kapital radionice za popravak vozila?<br />
<br />
7.	Koje su mogućnosti plaćanja?<br />
<br />
8.	Kako je raščlanjena organizacijska i poslovna struktura radionice?...<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">                Sadržaj	                             Član tima	       Str.</span><br />
<br />
<br />
    Plan razgovora s korisnikom (PLANRK)		(1)			  2<br />
<br />
    Razgovor sa korisnikom (RAZKOR)		(1)		          4       <br />
<br />
    Određivanje i opis funkcija (OPISFUN)		(2)			10<br />
<br />
    Određivanje i opis klasa podataka (OPISPOD)	(2)			15<br />
<br />
    Matrica poslovne tehnologije (MPT)		(3)			16<br />
<br />
    Lista korisničkih zahtjeva (ZAHTJEVI)		(1)			19<br />
<br />
    Dijagram tijeka podataka (DTP)			(1)			20<br />
<br />
    Radni dijagram (RADD)				(2)			24<br />
<br />
    Maske za unos (MASKA) – primjer		(3)			28<br />
<br />
    Izvješća (IZVJESCE) – primjer			(3)			31<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj:</span><br />
<br />
	Cilj razgovora sa korisnikom<br />
-	upoznavanje sa poslovnim i organizacijskim sustavom<br />
-	sagledavanje procesa<br />
-	sagledavanje podataka<br />
-	određivanje granica sustava<br />
-	navođenje ograničenja sustava<br />
Pitanja za analizu<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Ponašanje preduzeća i organizacija (Vrste organizacionih struktura)]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pona%C5%A1anje-preduze%C4%87a-i-organizacija-vrste-organizacionih-struktura</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:57:55 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pona%C5%A1anje-preduze%C4%87a-i-organizacija-vrste-organizacionih-struktura</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Funkcija organizovanja je sastavni dio procesa menadžmenta. Kao logičan nastavak funkcije planiranja, organizovanje omogućava izvršavanje performansi preduzeća vezanih za njegove ciljeve. Organizovanje predstavlja važan instrumentarij menadžmenta pomoću koga se pribavljaju, alociraju i kombinuju resursu uspostavljanjem sistema odnosa između ljudskih aktivnosti i fizičkog kapitala. Termin organizacija je u širokoj upotrebi .<br />
<br />
Organizacija se može definisati kao dvije ili više osoba koje rade zajedno, na koordiniran način, radi ostvarenja grupnih rezultata. Da bi bio efikasan, menadžer mora biti sposoban da organizuje ljudske resurse, fizičke faktore i funkcije (proizvodnju, marketing, finansije, kadrove i sl.), na način koji je dizajniran za ostvarenje ciljeva preduzeća. Ovaj proces je suštinski za uspjeh svake organizacije u kojoj ljudi rade zajedno kao grupa. Organizovanje je proces kojim se definišu formalni odnosi između ljudi i resursa radi postizanja ciljeva. <br />
<br />
Jednom kada su ciljevi utvrđeni/formulisani, moguće je odrediti radne aktivnosti i uključiti ih u realizaciju. U proizvodnom preduzeću, sirovina mora biti  nabavljena, proizvod mora biti napravljen i prodat. Svaka od ovih glavnih faza uključuje unajmljivanje i nadgledanje ljudi, prosleđivanje papirologije i određeni broj drugih aktivnosti. Na primjer, skladišta se moraju održavati, što uključuje vodoinstalatere, elektičare i domare. Sortiranje robe na police i rukovanje kasom vrše ljudi sa drugom vrstom stručnosti. Zato se sve ove vrste poslova moraju razvrstati prije nego što proces organizacije može da počne. Važan koncept pri specifikaciji različitih vrsta zadataka je specijalizacija rada ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj</span><br />
<br />
Uvod…………………………………………………………………………………………3<br />
1. Proces organizovanja …………………………………………………………………….5<br />
2. Organizacioni ciljevi………………………………………………………………………6<br />
3. Specijalizacija rada……………………………………………………………………..…6<br />
4. Organizaciona diferencijacija…………………………………………………………..…7<br />
5. Organizovanje na najnižem nivou menadžmenta……………………………………….9<br />
6. Organizacioni koncept i organizaciona struktura…………………………………………9<br />
7. Vrste organizacionih struktura……………………………………………………………11<br />
	7.1. Formalna organizacija………………………………………………………...11<br />
	7.1.1. Linijska organizacija……………………………………………………….…11<br />
	7.1.2. Linijska i štabna organizacija…………………………………………..….…12<br />
	7.1.3. Funkcionalna organizacija……………………………………………...……13<br />
            7.1.4. Projektne i matrične organizacione strukture…………………………….. …14<br />
8. Neformalni aspekti organizacije…………………………………………………………15<br />
             8.1. Neformalna organizacija………………………………………………………17<br />
             8.2. Koristi od neformalne organizacije……………………………………………19<br />
Zaključak……………………………………………………………………………………	20<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Funkcija organizovanja je sastavni dio procesa menadžmenta. Kao logičan nastavak funkcije planiranja, organizovanje omogućava izvršavanje performansi preduzeća vezanih za njegove ciljeve. Organizovanje predstavlja važan instrumentarij menadžmenta pomoću koga se pribavljaju, alociraju i kombinuju resursu uspostavljanjem sistema odnosa između ljudskih aktivnosti i fizičkog kapitala. Termin organizacija je u širokoj upotrebi .<br />
<br />
Organizacija se može definisati kao dvije ili više osoba koje rade zajedno, na koordiniran način, radi ostvarenja grupnih rezultata. Da bi bio efikasan, menadžer mora biti sposoban da organizuje ljudske resurse, fizičke faktore i funkcije (proizvodnju, marketing, finansije, kadrove i sl.), na način koji je dizajniran za ostvarenje ciljeva preduzeća. Ovaj proces je suštinski za uspjeh svake organizacije u kojoj ljudi rade zajedno kao grupa. Organizovanje je proces kojim se definišu formalni odnosi između ljudi i resursa radi postizanja ciljeva. <br />
<br />
Jednom kada su ciljevi utvrđeni/formulisani, moguće je odrediti radne aktivnosti i uključiti ih u realizaciju. U proizvodnom preduzeću, sirovina mora biti  nabavljena, proizvod mora biti napravljen i prodat. Svaka od ovih glavnih faza uključuje unajmljivanje i nadgledanje ljudi, prosleđivanje papirologije i određeni broj drugih aktivnosti. Na primjer, skladišta se moraju održavati, što uključuje vodoinstalatere, elektičare i domare. Sortiranje robe na police i rukovanje kasom vrše ljudi sa drugom vrstom stručnosti. Zato se sve ove vrste poslova moraju razvrstati prije nego što proces organizacije može da počne. Važan koncept pri specifikaciji različitih vrsta zadataka je specijalizacija rada ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj</span><br />
<br />
Uvod…………………………………………………………………………………………3<br />
1. Proces organizovanja …………………………………………………………………….5<br />
2. Organizacioni ciljevi………………………………………………………………………6<br />
3. Specijalizacija rada……………………………………………………………………..…6<br />
4. Organizaciona diferencijacija…………………………………………………………..…7<br />
5. Organizovanje na najnižem nivou menadžmenta……………………………………….9<br />
6. Organizacioni koncept i organizaciona struktura…………………………………………9<br />
7. Vrste organizacionih struktura……………………………………………………………11<br />
	7.1. Formalna organizacija………………………………………………………...11<br />
	7.1.1. Linijska organizacija……………………………………………………….…11<br />
	7.1.2. Linijska i štabna organizacija…………………………………………..….…12<br />
	7.1.3. Funkcionalna organizacija……………………………………………...……13<br />
            7.1.4. Projektne i matrične organizacione strukture…………………………….. …14<br />
8. Neformalni aspekti organizacije…………………………………………………………15<br />
             8.1. Neformalna organizacija………………………………………………………17<br />
             8.2. Koristi od neformalne organizacije……………………………………………19<br />
Zaključak……………………………………………………………………………………	20<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Organizacija preduzeća koje se bavi transportom i špedicijom]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-organizacija-preduze%C4%87a-koje-se-bavi-transportom-i-%C5%A1pedicijom</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:38:41 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-organizacija-preduze%C4%87a-koje-se-bavi-transportom-i-%C5%A1pedicijom</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Prema klasifikaciji Svetske trgovinske organizacije komercijalne usluge obuhvataju tri kategorije: prva — transportne usluge (odnosno usluge međunarodne špedicije), druga — putovanja (odnosno turizam) i treća — ostale komercijalne usluge (građevinske, telekomunikacije, osiguranje, finansijske, informatika, poslovne usluge).<br />
<br />
Paralelno sa razvojem trgovine može se posmatrati i razvoj špedicije. Zapravo, oba ova razvoja su međusobno uslovljena. Istorijski počeci špediterske delatnosti vezuju se za simbol srednjevekovne trgovine — Veneciju. Njihovi trgovci su nakon ugovaranja prodaje poveravali isporuku robe posrednicima, a za taj posao su im isplaćivali nadoknadu, uz obavezno podnošenje dokaza da je roba isporučena kupcu. Špedicija kao samostalna delatnost izdvojena je tokom devetnaestog veka, a funkcija joj je bila organizovanje otpreme i dopreme robe do kupca. Kasnije se ovoj osnovnoj funkciji pridodaju još neke aktivnosti, kao što je kreditiranje nalogodavaca, odnosno trgovaca u iznosima koji su pokrivali troškove nastale u periodu otpreme robe. Tokom dvadesetog veka špediteri u svoje usluge pored transporta ubrajaju i osiguranje, skladištenje robe, obavljanje svih poslova vezanih za prelazak granice i carinjenje robe. Danas se preko 95% otprema robe u međunarodnoj trgovini obavlja posredstvom međunarodnih špediterskih preduzeća.  Međunarodna špedicija se paralelno razvijala sa razvojem međunarodne trgovine. <br />
<br />
Špediterska usluga može biti predmet uvoza i izvoza. Dakle, kada rezident jedne zemlje angažuje inostranog rezidenta, tj. špeditera, radi realizacije špediterske usluge, tada se radi o zaključenju spoljnotrgovinskog posla uvoza špediterske usluge. Obrnut je slučaj kada domaćeg špeditera angažuje pravno lice koje je rezident druge zemlje, radi realizovanja špediterske usluge, tada kažemo da je zaključen posao izvoza špediterske usluge.<br />
<br />
Špedicija je specijalizovana privredna delatnost koja se bavi fizičkim prometom roba i poslovima koji su sa njim u vezi. Cilj špedicije je oslobađanje nalogodavca brige i napora u vezi sa kretanjem robe. Ekonomska funkcija špedicije je da bude spona proizvodnje sa trgovinom i potrošnjom. Zato kažemo da je špedicija deo spoljne trgovine i ujedno viši oblik prometa...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Poslovanje špeditera	4<br />
1.1	Izbor optimalnog transportnog puta, vremena i sredstava	8<br />
1.2	Uvozna – izvozna dokumenta	9<br />
1.3	Dokumentacija u carinskom postupku	10<br />
1.4	Uslovi za obavljanje uvoza i izvoza robe	12<br />
2	Međunarodni savez špediterskih udruženja – FIATA	13<br />
ZAKLJUČAK	17<br />
LITERATURA	18<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Prema klasifikaciji Svetske trgovinske organizacije komercijalne usluge obuhvataju tri kategorije: prva — transportne usluge (odnosno usluge međunarodne špedicije), druga — putovanja (odnosno turizam) i treća — ostale komercijalne usluge (građevinske, telekomunikacije, osiguranje, finansijske, informatika, poslovne usluge).<br />
<br />
Paralelno sa razvojem trgovine može se posmatrati i razvoj špedicije. Zapravo, oba ova razvoja su međusobno uslovljena. Istorijski počeci špediterske delatnosti vezuju se za simbol srednjevekovne trgovine — Veneciju. Njihovi trgovci su nakon ugovaranja prodaje poveravali isporuku robe posrednicima, a za taj posao su im isplaćivali nadoknadu, uz obavezno podnošenje dokaza da je roba isporučena kupcu. Špedicija kao samostalna delatnost izdvojena je tokom devetnaestog veka, a funkcija joj je bila organizovanje otpreme i dopreme robe do kupca. Kasnije se ovoj osnovnoj funkciji pridodaju još neke aktivnosti, kao što je kreditiranje nalogodavaca, odnosno trgovaca u iznosima koji su pokrivali troškove nastale u periodu otpreme robe. Tokom dvadesetog veka špediteri u svoje usluge pored transporta ubrajaju i osiguranje, skladištenje robe, obavljanje svih poslova vezanih za prelazak granice i carinjenje robe. Danas se preko 95% otprema robe u međunarodnoj trgovini obavlja posredstvom međunarodnih špediterskih preduzeća.  Međunarodna špedicija se paralelno razvijala sa razvojem međunarodne trgovine. <br />
<br />
Špediterska usluga može biti predmet uvoza i izvoza. Dakle, kada rezident jedne zemlje angažuje inostranog rezidenta, tj. špeditera, radi realizacije špediterske usluge, tada se radi o zaključenju spoljnotrgovinskog posla uvoza špediterske usluge. Obrnut je slučaj kada domaćeg špeditera angažuje pravno lice koje je rezident druge zemlje, radi realizovanja špediterske usluge, tada kažemo da je zaključen posao izvoza špediterske usluge.<br />
<br />
Špedicija je specijalizovana privredna delatnost koja se bavi fizičkim prometom roba i poslovima koji su sa njim u vezi. Cilj špedicije je oslobađanje nalogodavca brige i napora u vezi sa kretanjem robe. Ekonomska funkcija špedicije je da bude spona proizvodnje sa trgovinom i potrošnjom. Zato kažemo da je špedicija deo spoljne trgovine i ujedno viši oblik prometa...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Poslovanje špeditera	4<br />
1.1	Izbor optimalnog transportnog puta, vremena i sredstava	8<br />
1.2	Uvozna – izvozna dokumenta	9<br />
1.3	Dokumentacija u carinskom postupku	10<br />
1.4	Uslovi za obavljanje uvoza i izvoza robe	12<br />
2	Međunarodni savez špediterskih udruženja – FIATA	13<br />
ZAKLJUČAK	17<br />
LITERATURA	18<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Mleko i proizvodi od mleka]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-mleko-i-proizvodi-od-mleka</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:36:45 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-mleko-i-proizvodi-od-mleka</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
... Pored toga mleko se koristi kao dodatni sastojak za mnoge proizvode (na primer za proizvodnju čokolade ) ili se uz njega koriste i mnogi drugi aditivi i industrijski proizvodi. Reč "mleko" može takođe da znači:<br />
<br />
•	beli sok ili kaša dobijeni iz kokosa u manje-više tečnom obliku, koji se koriste posebno u tajlandskoj, indijskoj i polinežanskoj kuhinji pod nazivom kokosovo mleko.<br />
•	bela tečnost dobijena od biljaka (neživotinjska zamena) takođe se naziva mleko i to: sojino mleko, pirinčano mleko i bademovo mleko.<br />
<br />
Ljudsko mleko se kod beba unosi sisanjem, direktno ili čuvanjem mleka za kasniju upotrebu. Kao kolostrum (prvo mleko), ono prenosi majčina antitela i crevne bakterije bebi. O mleku kao lekovitom sastojku postoje mnoga verovanja. Postoje tvrdnje istoričara i nekih savremenih stručnjaka da kupanje u mleku ili umivanje mlekom štiti kožu i daje joj lepši izgled. <br />
<br />
Postoji verovanje da je tajna dugovečnosti kod ljudi na Kavkazu i u nekim drugim krajevima u tome što su skoro celog života koristili mlečne proizvode u velikoj količini za ishranu. Oni koji podržavaju mleko ističu da studije ukazuju na moguću vezu između unosa malo-masnog mleka i smanjenog rizika od arterijske hipertenzije, srčanog oboljenja i gojaznosti. Osobe sa prekomernom težinom mogu da imaju koristi od smanjenog rizika od otpornosti na insulin i dijabetes tipa 2.<br />
<br />
Cilj ovog rada je da predstavi način prerade mleka koje se može naći u prodaji i koristi se za ljudsku ishranu, kao i mlečne proizvode. Ne želim samo da nabrojim vrste i robne marke, već za cilj imam kvalitativno i kvantitativno predstavljanje proizvoda, i njihovu nuticionu vrednost. Osim toga, pažljivim proučavanjem ponude, došao sam i do informacija o cenama mleka i mlečnih prerađevina, što ću predstaviti u radu. . .<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Postupak dobijanja konzumnog mleka	5<br />
1.1.1	Prijem mleka na farmi i otkupnim stanicama	5<br />
1.1.2	Linija za prijem mleka u mlekari	5<br />
1.2	Sastav i nutricija mleka	7<br />
1.3	Kravlje mleko	7<br />
1.4	Asortiman mleka u ponudi	8<br />
1.5	Mlečne prerađevine	9<br />
1.5.1	Sir	10<br />
1.5.2	Jogurt	12<br />
1.5.3	Kiselo mleko	12<br />
1.5.4	Kajmak	13<br />
1.5.5	Pavlaka	13<br />
1.6	Mlečni proizvodi – situacija na tržištu	13<br />
1.6.1	Situacija i bezbednost hrane u Grčkoj	13<br />
ZAKLJUČAK	15<br />
LITERATURA	17<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
... Pored toga mleko se koristi kao dodatni sastojak za mnoge proizvode (na primer za proizvodnju čokolade ) ili se uz njega koriste i mnogi drugi aditivi i industrijski proizvodi. Reč "mleko" može takođe da znači:<br />
<br />
•	beli sok ili kaša dobijeni iz kokosa u manje-više tečnom obliku, koji se koriste posebno u tajlandskoj, indijskoj i polinežanskoj kuhinji pod nazivom kokosovo mleko.<br />
•	bela tečnost dobijena od biljaka (neživotinjska zamena) takođe se naziva mleko i to: sojino mleko, pirinčano mleko i bademovo mleko.<br />
<br />
Ljudsko mleko se kod beba unosi sisanjem, direktno ili čuvanjem mleka za kasniju upotrebu. Kao kolostrum (prvo mleko), ono prenosi majčina antitela i crevne bakterije bebi. O mleku kao lekovitom sastojku postoje mnoga verovanja. Postoje tvrdnje istoričara i nekih savremenih stručnjaka da kupanje u mleku ili umivanje mlekom štiti kožu i daje joj lepši izgled. <br />
<br />
Postoji verovanje da je tajna dugovečnosti kod ljudi na Kavkazu i u nekim drugim krajevima u tome što su skoro celog života koristili mlečne proizvode u velikoj količini za ishranu. Oni koji podržavaju mleko ističu da studije ukazuju na moguću vezu između unosa malo-masnog mleka i smanjenog rizika od arterijske hipertenzije, srčanog oboljenja i gojaznosti. Osobe sa prekomernom težinom mogu da imaju koristi od smanjenog rizika od otpornosti na insulin i dijabetes tipa 2.<br />
<br />
Cilj ovog rada je da predstavi način prerade mleka koje se može naći u prodaji i koristi se za ljudsku ishranu, kao i mlečne proizvode. Ne želim samo da nabrojim vrste i robne marke, već za cilj imam kvalitativno i kvantitativno predstavljanje proizvoda, i njihovu nuticionu vrednost. Osim toga, pažljivim proučavanjem ponude, došao sam i do informacija o cenama mleka i mlečnih prerađevina, što ću predstaviti u radu. . .<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Postupak dobijanja konzumnog mleka	5<br />
1.1.1	Prijem mleka na farmi i otkupnim stanicama	5<br />
1.1.2	Linija za prijem mleka u mlekari	5<br />
1.2	Sastav i nutricija mleka	7<br />
1.3	Kravlje mleko	7<br />
1.4	Asortiman mleka u ponudi	8<br />
1.5	Mlečne prerađevine	9<br />
1.5.1	Sir	10<br />
1.5.2	Jogurt	12<br />
1.5.3	Kiselo mleko	12<br />
1.5.4	Kajmak	13<br />
1.5.5	Pavlaka	13<br />
1.6	Mlečni proizvodi – situacija na tržištu	13<br />
1.6.1	Situacija i bezbednost hrane u Grčkoj	13<br />
ZAKLJUČAK	15<br />
LITERATURA	17<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Kozmetički salon afrodita - studija slučaja]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kozmeti%C4%8Dki-salon-afrodita-studija-slu%C4%8Daja</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:34:53 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kozmeti%C4%8Dki-salon-afrodita-studija-slu%C4%8Daja</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Dakle misija preduzeća je bazirana na sledećim elementima:<br />
<br />
1.	verovanje da usluge mogu obezbediti dobit koja je u najmanju ruku jednaka ceni istog/iste; <br />
2.	verovanje da će usluga kozmetičke usluge zadovoljiti želje mušterije, i to one želje kojima se trenutno ne udovoljava na određenim segmentima tržišta (specijalne frizure u frizerskom salonu, specijalni kozmetički tretmani, bolje cene); <br />
3.	verovanje da će tehnologija, koja se namerava koristiti u obezbeđivanju usluga koje nudi kozmetički salon, obezbediti usluge koje će biti konkurentne po pitanju troškova i kvaliteta (nova tehnologija u pogledu kozmetike – na primer tehnologija za otklanjanje akni, tehnologija za lasersko otklanjanje tetovaža, itd. ); ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
	<br />
UVOD	<br />
1.	Usluga kao element marketing strategije	<br />
2.	Cena kao element marketing strategije	<br />
3.	Kanali distribucije kao element marketing strategije	<br />
4.	Promocija kao element marketing strategije	<br />
5.	Proces usluživanja kao element marketing strategije	<br />
6.	Uslužni ambijent kao element marketing strategije	<br />
7.	Ljudi kao element marketing strategije	<br />
Zaključak	<br />
Literatura	<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Dakle misija preduzeća je bazirana na sledećim elementima:<br />
<br />
1.	verovanje da usluge mogu obezbediti dobit koja je u najmanju ruku jednaka ceni istog/iste; <br />
2.	verovanje da će usluga kozmetičke usluge zadovoljiti želje mušterije, i to one želje kojima se trenutno ne udovoljava na određenim segmentima tržišta (specijalne frizure u frizerskom salonu, specijalni kozmetički tretmani, bolje cene); <br />
3.	verovanje da će tehnologija, koja se namerava koristiti u obezbeđivanju usluga koje nudi kozmetički salon, obezbediti usluge koje će biti konkurentne po pitanju troškova i kvaliteta (nova tehnologija u pogledu kozmetike – na primer tehnologija za otklanjanje akni, tehnologija za lasersko otklanjanje tetovaža, itd. ); ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
	<br />
UVOD	<br />
1.	Usluga kao element marketing strategije	<br />
2.	Cena kao element marketing strategije	<br />
3.	Kanali distribucije kao element marketing strategije	<br />
4.	Promocija kao element marketing strategije	<br />
5.	Proces usluživanja kao element marketing strategije	<br />
6.	Uslužni ambijent kao element marketing strategije	<br />
7.	Ljudi kao element marketing strategije	<br />
Zaključak	<br />
Literatura	<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Korištenje modela uspješnosti (Balancedscore card) u većim poslovnim organizacijama -]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kori%C5%A1tenje-modela-uspje%C5%A1nosti-balancedscore-card-u-ve%C4%87im-poslovnim-organizacijama</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:31:54 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kori%C5%A1tenje-modela-uspje%C5%A1nosti-balancedscore-card-u-ve%C4%87im-poslovnim-organizacijama</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Korištenje modela uspješnosti (Balancedscore card) u većim poslovnim organizacijama - hr<br />
<br />
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U vreme kada tvrtke u mnogim industrijama nude slične proizvode i koriste slične tehnologije visokih performansi poslovni procesi su posljednje preostale točke diferencijacije. Praćenje performansi i mjerenje je ključno za upravljanje poslovnom organizacijom na održiv način. Efikasnim i smišljenjim mjerenjima dolazi se do sposobnosti da se trenutno donose odluke o tome kako reagirati na određenu situaciju, a na temelju rezultata mjerenja. Bez mjerenja nije moguce organizirati svoje poslovanje, a skoro nemoguce, stalno unaprijedite svoje poslovne procese. Važno je da postoji jasno razumijevanje razlike između onoga što, kako i zašto se mjeri.<br />
<br />
Mjerenje performansi poslovnih pocesa je značajan dio kontinuiranog poboljšanja procesa i PM unutar organizacije. Ako povežete performanse procesa s odgovornošću za poslovne procese onda čete imati mogućnost zaista upravljati poslom po modelu visokih performansi i održivog razvoja. Postoji nekoliko ključnih elemenata za mjerenje performansi procesa. Iz perspektive procesa, mogu se identificirati slijedeći: Mjere i ciljevi performanse poslovnih procesa koji su u vezi s ljudima i poslovanjem moraju biti: razvijeni, usvojeni, dokumentirani, priopćeni i primijenjeni; Organizacija mora odrediti koje ključne procese želi mjeri. To zahtijeva da su ovi procesi jasno definirani, dokumentirani i da su usvojene metrike procesa; Treba postojati mehanizam za praćenje stvarnih performansi ključnih procesa, menadžera, osoblja i timova, u odnosu na usvojene ciljeve; Potreba za priznavanjem dobrih performansi i odgovarajućim nagradama; Treba uspostaviti programe stalnih poboljšanja koji će doprinijeti održivosti; Specifični programi komunikacija koji privlače pažnju slušatelja (javnosti treba obratiti pozornost, zapamti, uživa i uči iz komunikacije)<br />
<br />
Kada govorimo o mjerenju treba misliti da li je fokus na tome da li mjerimo nešto što može predvidjeti reakciju ili su u pitanju samo izvještaj o određenoj situaciji u kojoj se ništa ne može učiniti. Postoje dvije vrste indikatora ovih pojava:<br />
•	predupređujući indikatori - mjere koje izvještavaju o situacijama koje su uzročno povezane sa rezultatima koji se žele postići;<br />
•	indikatori sa zadrškom opisuju situacije koje se ne mogu mijenjati...<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Interne i eksterne performanse procesa	5<br />
1.2	Osnovni elementi koncepta Balanced Scorecard	6<br />
ZAKLJUČAK	9<br />
LITERATURA	10<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Korištenje modela uspješnosti (Balancedscore card) u većim poslovnim organizacijama - hr<br />
<br />
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U vreme kada tvrtke u mnogim industrijama nude slične proizvode i koriste slične tehnologije visokih performansi poslovni procesi su posljednje preostale točke diferencijacije. Praćenje performansi i mjerenje je ključno za upravljanje poslovnom organizacijom na održiv način. Efikasnim i smišljenjim mjerenjima dolazi se do sposobnosti da se trenutno donose odluke o tome kako reagirati na određenu situaciju, a na temelju rezultata mjerenja. Bez mjerenja nije moguce organizirati svoje poslovanje, a skoro nemoguce, stalno unaprijedite svoje poslovne procese. Važno je da postoji jasno razumijevanje razlike između onoga što, kako i zašto se mjeri.<br />
<br />
Mjerenje performansi poslovnih pocesa je značajan dio kontinuiranog poboljšanja procesa i PM unutar organizacije. Ako povežete performanse procesa s odgovornošću za poslovne procese onda čete imati mogućnost zaista upravljati poslom po modelu visokih performansi i održivog razvoja. Postoji nekoliko ključnih elemenata za mjerenje performansi procesa. Iz perspektive procesa, mogu se identificirati slijedeći: Mjere i ciljevi performanse poslovnih procesa koji su u vezi s ljudima i poslovanjem moraju biti: razvijeni, usvojeni, dokumentirani, priopćeni i primijenjeni; Organizacija mora odrediti koje ključne procese želi mjeri. To zahtijeva da su ovi procesi jasno definirani, dokumentirani i da su usvojene metrike procesa; Treba postojati mehanizam za praćenje stvarnih performansi ključnih procesa, menadžera, osoblja i timova, u odnosu na usvojene ciljeve; Potreba za priznavanjem dobrih performansi i odgovarajućim nagradama; Treba uspostaviti programe stalnih poboljšanja koji će doprinijeti održivosti; Specifični programi komunikacija koji privlače pažnju slušatelja (javnosti treba obratiti pozornost, zapamti, uživa i uči iz komunikacije)<br />
<br />
Kada govorimo o mjerenju treba misliti da li je fokus na tome da li mjerimo nešto što može predvidjeti reakciju ili su u pitanju samo izvještaj o određenoj situaciji u kojoj se ništa ne može učiniti. Postoje dvije vrste indikatora ovih pojava:<br />
•	predupređujući indikatori - mjere koje izvještavaju o situacijama koje su uzročno povezane sa rezultatima koji se žele postići;<br />
•	indikatori sa zadrškom opisuju situacije koje se ne mogu mijenjati...<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Interne i eksterne performanse procesa	5<br />
1.2	Osnovni elementi koncepta Balanced Scorecard	6<br />
ZAKLJUČAK	9<br />
LITERATURA	10<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Korištenje modela poslovne izvrsnosti (EFQM) u većim poslovnim organizacijama - hr]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kori%C5%A1tenje-modela-poslovne-izvrsnosti-efqm-u-ve%C4%87im-poslovnim-organizacijama-hr</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:28:11 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kori%C5%A1tenje-modela-poslovne-izvrsnosti-efqm-u-ve%C4%87im-poslovnim-organizacijama-hr</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U području poslovne izvrsnosti postoje vrlo prestižni i dokazani modeli. To su: <br />
1.	Model izvrsnosti Europske zaklade za upravljanje kvalitetom - EFQM EM, <br />
2.	Američka nacionalna nagrada za kvalitetu (MBNQA). <br />
3.	Demingova nagrada (Deming Prize) u Japanu. <br />
<br />
Uz gore navedene tri i norma ISO 9004:2000 (zajedno s normom ISO 9001:2000) ima svrhu usmjeravanja i podrške povećanju poslovne izvrsnosti. Dobro ju je proučiti, no ni nju (kao noviju verziju), a ni prijašnju reviziju norme ISO 9004 organizacije ne primjenjuju suviše.  Polazeći uglavnom od tih svjetskih modela izvrsnosti, razvijeni su mnogi na¬cionalni modeli i modeli velikih korporacija prilagođeni njihovim potrebama. Uporna primjena bilo kojega od njih tvrtku sigurno vodi prema višim razinama poslovne izvrsnosti. Europske tvrtke daleko najčešće bi¬raju EFQM EM. <br />
<br />
Modeli izvrsnosti predstavljaju sustavni, integrirani i trajniji pristup poboljšanju, odnosno integriranu strategiju za postupno ostvarenje poslovne izvrsnosti. Ti modeli mogu poslužiti za pripremu tvrtke za natjecanje za odgovarajuću razinu izvrsnosti, ili za neprekidno poboljšanje. Oni omogućuju objektivno utvrđivanje položaja tvrtke na skali izvrsnosti, ali također otkrivaju i područja u kojima je ona slaba, odnosno jaka. Otkrivene slabosti predstavljaju dragocjeni potencijal za poboljšanje i treba ga koristiti u godišnjim planovima i programima kvalitete. Više je mogućih pristupa korištenju modela, a za početak češće je primjenjivan pristup strukturiranog EFQM upitnika za samoprocjenu (Determining Excellence - A Questionnaire Approach), koji možemo nabaviti preko interneta za samo 29 Eura. To je upitnik u obliku knjižice s 50 jednakovrijednih pitanja temeljenih na 9 kriterija EFQM modela izvrsnosti. Upitnik služi kao jednostavan vodič za prve samoprocjene u tvrtki . <br />
  <br />
EFQM je neprofitna organizacija koju je 1988. godine osnovalo četrnaest vodećih europskih tvrtki. Njezina je misija promicanje kvalitete i održive izvrsnosti u europskim tvrtkama kako bi se one mogle uspješnije natjecati s konkurencijom na tržištima svijeta. EFQM je vlasnik modela izvrsnosti (EFQM Excellence Model) i upravlja procesom natjecanja i dodjeljivanja EFQM nagrade za izvrsnost...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	1<br />
1.1	Korist od primjene modela izvrsnosti	2<br />
1.2	Komparativna analiza EFQM modela poslovne izvrsnosti i ISO 9000	3<br />
ZAKLJUČAK	5<br />
LITERATURA	6<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U području poslovne izvrsnosti postoje vrlo prestižni i dokazani modeli. To su: <br />
1.	Model izvrsnosti Europske zaklade za upravljanje kvalitetom - EFQM EM, <br />
2.	Američka nacionalna nagrada za kvalitetu (MBNQA). <br />
3.	Demingova nagrada (Deming Prize) u Japanu. <br />
<br />
Uz gore navedene tri i norma ISO 9004:2000 (zajedno s normom ISO 9001:2000) ima svrhu usmjeravanja i podrške povećanju poslovne izvrsnosti. Dobro ju je proučiti, no ni nju (kao noviju verziju), a ni prijašnju reviziju norme ISO 9004 organizacije ne primjenjuju suviše.  Polazeći uglavnom od tih svjetskih modela izvrsnosti, razvijeni su mnogi na¬cionalni modeli i modeli velikih korporacija prilagođeni njihovim potrebama. Uporna primjena bilo kojega od njih tvrtku sigurno vodi prema višim razinama poslovne izvrsnosti. Europske tvrtke daleko najčešće bi¬raju EFQM EM. <br />
<br />
Modeli izvrsnosti predstavljaju sustavni, integrirani i trajniji pristup poboljšanju, odnosno integriranu strategiju za postupno ostvarenje poslovne izvrsnosti. Ti modeli mogu poslužiti za pripremu tvrtke za natjecanje za odgovarajuću razinu izvrsnosti, ili za neprekidno poboljšanje. Oni omogućuju objektivno utvrđivanje položaja tvrtke na skali izvrsnosti, ali također otkrivaju i područja u kojima je ona slaba, odnosno jaka. Otkrivene slabosti predstavljaju dragocjeni potencijal za poboljšanje i treba ga koristiti u godišnjim planovima i programima kvalitete. Više je mogućih pristupa korištenju modela, a za početak češće je primjenjivan pristup strukturiranog EFQM upitnika za samoprocjenu (Determining Excellence - A Questionnaire Approach), koji možemo nabaviti preko interneta za samo 29 Eura. To je upitnik u obliku knjižice s 50 jednakovrijednih pitanja temeljenih na 9 kriterija EFQM modela izvrsnosti. Upitnik služi kao jednostavan vodič za prve samoprocjene u tvrtki . <br />
  <br />
EFQM je neprofitna organizacija koju je 1988. godine osnovalo četrnaest vodećih europskih tvrtki. Njezina je misija promicanje kvalitete i održive izvrsnosti u europskim tvrtkama kako bi se one mogle uspješnije natjecati s konkurencijom na tržištima svijeta. EFQM je vlasnik modela izvrsnosti (EFQM Excellence Model) i upravlja procesom natjecanja i dodjeljivanja EFQM nagrade za izvrsnost...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	1<br />
1.1	Korist od primjene modela izvrsnosti	2<br />
1.2	Komparativna analiza EFQM modela poslovne izvrsnosti i ISO 9000	3<br />
ZAKLJUČAK	5<br />
LITERATURA	6<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Izvori kapitala u preduzeću]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-izvori-kapitala-u-preduze%C4%87u</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:25:22 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-izvori-kapitala-u-preduze%C4%87u</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U svakodnevnom govoru često koristimo reč kaital , i ona uglavnom označava neko „bogatstvo“. Tako imamo kovanice „početni kapital“, „stečeni kapital“ i tako dalje. Pod kapitalom se podrazumeva sve što pojedinac ili firma poseduje. <br />
Kapital se  u poslovnoj ekonomiji koristi se za označavanje veličine vlasničke glavnice (sopstvenog  kapitala preduzeća). <br />
Prema međunarodnim računovodstvenim standardima, vlasnička glavnica je kapital preduzeća koji bez obzira na tip vlasništva obuhvata: <br />
<br />
•	vrednost uloga pojedinačnih ulagača, <br />
•	vrednost izdanih deonica i <br />
•	ostalo neimenovano vlasništvo imovine kao što je:<br />
o	raspoloživi dohodak iznad deoničkih premija, <br />
o	povećanje vrednosti imovine zbog pozitivnih efekata revalorizacije, <br />
o	rezerve i <br />
o	neraspoređeni dobitak. <br />
Tri su vrste vlasničke glavnice, tj. sopstvenog kapitala: <br />
•	inokosni kapital, <br />
•	ortački kapital i <br />
•	deoničarski kapital. . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
UVOD	3<br />
2. IZVORI SREDSTVA (KAPITALA)	4<br />
2.1.  IZVORI SREDSTVA PREMA NAČINU <br />
PRIBAVLJANJA KAPITALA	4<br />
2.2. PODELA IZVORA PREMA NAMENI	5<br />
2.3. KAPITAL PREDUZEĆA	6<br />
2.4. IZVORI SREDSTAVA SA OBVEZOM VRAĆANJA	7<br />
2.5. EKONOMSKI ASPEKTI RAZLIČITIH IZVORA SREDSTAVA	7<br />
3. SOPSTVENI KAPITAL RAZLIČITIH ORGANIZACIJA	8<br />
ZAKLJUČAK	12<br />
LITERATURA	13<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
U svakodnevnom govoru često koristimo reč kaital , i ona uglavnom označava neko „bogatstvo“. Tako imamo kovanice „početni kapital“, „stečeni kapital“ i tako dalje. Pod kapitalom se podrazumeva sve što pojedinac ili firma poseduje. <br />
Kapital se  u poslovnoj ekonomiji koristi se za označavanje veličine vlasničke glavnice (sopstvenog  kapitala preduzeća). <br />
Prema međunarodnim računovodstvenim standardima, vlasnička glavnica je kapital preduzeća koji bez obzira na tip vlasništva obuhvata: <br />
<br />
•	vrednost uloga pojedinačnih ulagača, <br />
•	vrednost izdanih deonica i <br />
•	ostalo neimenovano vlasništvo imovine kao što je:<br />
o	raspoloživi dohodak iznad deoničkih premija, <br />
o	povećanje vrednosti imovine zbog pozitivnih efekata revalorizacije, <br />
o	rezerve i <br />
o	neraspoređeni dobitak. <br />
Tri su vrste vlasničke glavnice, tj. sopstvenog kapitala: <br />
•	inokosni kapital, <br />
•	ortački kapital i <br />
•	deoničarski kapital. . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
UVOD	3<br />
2. IZVORI SREDSTVA (KAPITALA)	4<br />
2.1.  IZVORI SREDSTVA PREMA NAČINU <br />
PRIBAVLJANJA KAPITALA	4<br />
2.2. PODELA IZVORA PREMA NAMENI	5<br />
2.3. KAPITAL PREDUZEĆA	6<br />
2.4. IZVORI SREDSTAVA SA OBVEZOM VRAĆANJA	7<br />
2.5. EKONOMSKI ASPEKTI RAZLIČITIH IZVORA SREDSTAVA	7<br />
3. SOPSTVENI KAPITAL RAZLIČITIH ORGANIZACIJA	8<br />
ZAKLJUČAK	12<br />
LITERATURA	13<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Finansijska analiza uspešnosti poslovanja]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-finansijska-analiza-uspe%C5%A1nosti-poslovanja</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:24:12 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-finansijska-analiza-uspe%C5%A1nosti-poslovanja</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Predmet posmatranja analize je poslovanje privrednih preduzeća. Poslovanje privrednih preduzeća se posmatra sa stanovišta sredstava – kao uslova rada i dobitka – kao rezultata rada i poslovanja, sa osnovnom reprodukcionim procesima, poslovnim funkcijama. Sa stanovišta angažovanja sredstava analizira se: obim i struktura sredstava, finansijska situacija, likvidnost poslovanja, finansijski rezultat i rentabilnost, sa finansijskom analizom sa stanovišta određenih korisnika i obrtanje obrtnih sredstava. To je, u stvari, sadržina finansijske analize. Sa stanovišta svrsishodnog trošenja rada i sredstava analizira se: proizvodnja sa osnovnim uticajnim faktorima – rad, sredstva za rad, i predmeti rada, nabavka, prodaja, troškovi i ekonomičnost poslovanja. To je, u stvari, suština analize osnovnih poslovnih funkcija. Prema tome, osnovni problemi kroz koje se iscrpljuje primenjena analiza poslovanja su: finansijska analiza i analiza osnovnih poslovnih funkcija.<br />
<br />
Za ostvarivanje analize poslovanja služe već usvojene metode. Na prvom mestu metoda upoređivanja, raščlanjavanja, uzročnosti i eliminisanja. Tome se dodaju i metode, kao konkretni oblici primene metode upoređivanja, a to su: metoda poslovno-analitičkih pokazatelja, metoda odstupanja i upoređivanja sukcesivnih bilansa stanja i metoda presecanja bilansa stanja.	<br />
<br />
Cilj finansijske analize usmeren je na saznanje o efikasnosti i uspešnosti rada finansijske funkcije. Finansijska funkcija je, inače, jedna od osnovnih poslovnih funkcija koja prožima sve osnovne poslovne funkcije: kadrovsku, nabavnu, proizvodnu, prodajnu i investicionu. Drugim rečima, cilj finansijske analize je ispitivanje i ocena finansijske ravnoteže preduzeća, kratkoročne i dugoročne, i donošenja zaključaka o finansijskoj situaciji preduzeća, zajedno s likvidnošću i rentabilnošću poslovanja. Otuda je zadatak finansijske funkcije, da pribavlja i angažuje novčana sredstva za potrebe svih faza poslovanja, uz svrsishodno upravljanje njima i težnju vraćanja uvećanih sredstava, ostvarivanjem pozitivnog finansijskog rezultata – dobitka...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
UVOD	1<br />
1	Pretpostavke finansijske analize	2<br />
2	Metodologija finansijske analize	3<br />
3	Pravila finansiranja u funkciji finansijske analize	5<br />
3.1	Horizontalna pravila finansiranja	5<br />
3.2	Vertikalna pravila finansiranja	7<br />
4	Analiza finansijske situacije i uspešnosti poslovanja preduzeća ‘’Invej’’	9<br />
4.1	Lična karta preduzeća	9<br />
4.2	Finansijski izveštaji preduzeća	10<br />
4.3	Racio analiza finansijske situacije	15<br />
4.3.1	Dugoročna finansijska ravnoteža	15<br />
4.3.2	Kratkoročna finansijska ravnoteža	17<br />
4.3.3	Struktura imovine	19<br />
Struktura imovine nam pokazuje koliko procenata učestvuje stalna imovina i obrtna imovina u ukupnoj imovini. Ovde postoje dva racija, a to su:	19<br />
4.3.4	Struktura kapitala	20<br />
4.4	Racio analiza uspešnosti poslovanja	22<br />
ZAKLJUČAK	28<br />
LITERATURA	29<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Predmet posmatranja analize je poslovanje privrednih preduzeća. Poslovanje privrednih preduzeća se posmatra sa stanovišta sredstava – kao uslova rada i dobitka – kao rezultata rada i poslovanja, sa osnovnom reprodukcionim procesima, poslovnim funkcijama. Sa stanovišta angažovanja sredstava analizira se: obim i struktura sredstava, finansijska situacija, likvidnost poslovanja, finansijski rezultat i rentabilnost, sa finansijskom analizom sa stanovišta određenih korisnika i obrtanje obrtnih sredstava. To je, u stvari, sadržina finansijske analize. Sa stanovišta svrsishodnog trošenja rada i sredstava analizira se: proizvodnja sa osnovnim uticajnim faktorima – rad, sredstva za rad, i predmeti rada, nabavka, prodaja, troškovi i ekonomičnost poslovanja. To je, u stvari, suština analize osnovnih poslovnih funkcija. Prema tome, osnovni problemi kroz koje se iscrpljuje primenjena analiza poslovanja su: finansijska analiza i analiza osnovnih poslovnih funkcija.<br />
<br />
Za ostvarivanje analize poslovanja služe već usvojene metode. Na prvom mestu metoda upoređivanja, raščlanjavanja, uzročnosti i eliminisanja. Tome se dodaju i metode, kao konkretni oblici primene metode upoređivanja, a to su: metoda poslovno-analitičkih pokazatelja, metoda odstupanja i upoređivanja sukcesivnih bilansa stanja i metoda presecanja bilansa stanja.	<br />
<br />
Cilj finansijske analize usmeren je na saznanje o efikasnosti i uspešnosti rada finansijske funkcije. Finansijska funkcija je, inače, jedna od osnovnih poslovnih funkcija koja prožima sve osnovne poslovne funkcije: kadrovsku, nabavnu, proizvodnu, prodajnu i investicionu. Drugim rečima, cilj finansijske analize je ispitivanje i ocena finansijske ravnoteže preduzeća, kratkoročne i dugoročne, i donošenja zaključaka o finansijskoj situaciji preduzeća, zajedno s likvidnošću i rentabilnošću poslovanja. Otuda je zadatak finansijske funkcije, da pribavlja i angažuje novčana sredstva za potrebe svih faza poslovanja, uz svrsishodno upravljanje njima i težnju vraćanja uvećanih sredstava, ostvarivanjem pozitivnog finansijskog rezultata – dobitka...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
UVOD	1<br />
1	Pretpostavke finansijske analize	2<br />
2	Metodologija finansijske analize	3<br />
3	Pravila finansiranja u funkciji finansijske analize	5<br />
3.1	Horizontalna pravila finansiranja	5<br />
3.2	Vertikalna pravila finansiranja	7<br />
4	Analiza finansijske situacije i uspešnosti poslovanja preduzeća ‘’Invej’’	9<br />
4.1	Lična karta preduzeća	9<br />
4.2	Finansijski izveštaji preduzeća	10<br />
4.3	Racio analiza finansijske situacije	15<br />
4.3.1	Dugoročna finansijska ravnoteža	15<br />
4.3.2	Kratkoročna finansijska ravnoteža	17<br />
4.3.3	Struktura imovine	19<br />
Struktura imovine nam pokazuje koliko procenata učestvuje stalna imovina i obrtna imovina u ukupnoj imovini. Ovde postoje dva racija, a to su:	19<br />
4.3.4	Struktura kapitala	20<br />
4.4	Racio analiza uspešnosti poslovanja	22<br />
ZAKLJUČAK	28<br />
LITERATURA	29<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Analiza organizaciono-tehnoloških karakteristika u szr pekara-pizzeria „Princ“ u Kova]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-analiza-organizaciono-tehnolo%C5%A1kih-karakteristika-u-szr-pekara-pizzeria-%E2%80%9Eprinc%E2%80%9C-u-kova</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:22:23 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-analiza-organizaciono-tehnolo%C5%A1kih-karakteristika-u-szr-pekara-pizzeria-%E2%80%9Eprinc%E2%80%9C-u-kova</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><span style="font-style: italic;"><span style="font-weight: bold;">Analiza organizaciono-tehnoloških karakteristika u szr pekara-pizzeria „Princ“ u Kovačici</span></span><br />
<br />
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Od oko 2000. godine p.n.e. ostali su nam tragovi koji govore o organizaciji rada i proizvodnje. S toga možemo reći da je organizacija počela kada ljudi nisu ni bili svesni a kamoli da su znali šta znači organizacija rada i proizvodnje.<br />
<br />
Tržišni privredni sistem zahteva efikasnu proizvodnju poslovanje i razvoj, i traži takvo ponašanje radne organizacije da posluje u skladu sa potrebama tržišta, ali da u isto vreme vrši optimalno korišćenje svojih tehničkih, organizacionih i ekonomskih sposobnosti. <br />
Namena ovog rada je da izloži savremene metode i sistem planiranja i pripreme proizvodnje i mogućnost njihovo korišćenje u uslovima evropskog privrednog i društvenog sistema. Sam rad se sastoji iz tri osnovna dela:<br />
<br />
•	programiranja proizvodnje, poslovanja i razvoja<br />
•	planiranja proizvodnje, poslovanja i razvoja<br />
•	tehničkog pripremanja proizvodnje.<br />
<br />
<br />
Cilj sistema programiranja, planiranja i pripremanja proizvodnje je optimalno povećanje dohotka maksimalnim korišćenjem potreba tržišta i proizvodnih i poslovnih mogućnosti. U radu je naglašena težnja za postizanjem ovih ciljeva na nivoima osnovnih organizacija udruženog rada i radne organizacije kao celine...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1. ISTORIJAT 	4<br />
2. LIČNA KARTA PREDUZEĆA	5<br />
3. PROIZVODNO-USLUŽNI PROGRAM	6<br />
    3.1. Prikaz proizvodno-uslužnog programa po vrstama proizvoda	6<br />
4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA STRUKTURA	41<br />
    4.1. Specifikacija raspoložive tehnološke opreme za proizvodnju <br />
           hleba, peciva i pizze	41<br />
    4.2. Tehnološki postupak proizvodnje u pekari	45<br />
    4.3. Prostorni raspored u pekari-pizzerii „Princ”	50<br />
5. INFORMACIONI TOKOVI	52<br />
6. MARKETINŠKI PLAN	53<br />
    6.1. Udeo na tržištu	53<br />
    6.2. Struktura kupaca 	54  <br />
    6.3. Dobavljači	54<br />
    6.4. Struktura podugovarača	54<br />
    6.5. Konkurencija	55<br />
    6.6. Promocija preduzeća	55<br />
7. STRUKTURA ZAPOSLENIH	56<br />
8. RAZVOJNI PROGRAM PREDUZEĆA 	58<br />
ZAKLJUČAK	60<br />
LITERATURA	61<br />
PRILOZI	62<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><span style="font-style: italic;"><span style="font-weight: bold;">Analiza organizaciono-tehnoloških karakteristika u szr pekara-pizzeria „Princ“ u Kovačici</span></span><br />
<br />
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Od oko 2000. godine p.n.e. ostali su nam tragovi koji govore o organizaciji rada i proizvodnje. S toga možemo reći da je organizacija počela kada ljudi nisu ni bili svesni a kamoli da su znali šta znači organizacija rada i proizvodnje.<br />
<br />
Tržišni privredni sistem zahteva efikasnu proizvodnju poslovanje i razvoj, i traži takvo ponašanje radne organizacije da posluje u skladu sa potrebama tržišta, ali da u isto vreme vrši optimalno korišćenje svojih tehničkih, organizacionih i ekonomskih sposobnosti. <br />
Namena ovog rada je da izloži savremene metode i sistem planiranja i pripreme proizvodnje i mogućnost njihovo korišćenje u uslovima evropskog privrednog i društvenog sistema. Sam rad se sastoji iz tri osnovna dela:<br />
<br />
•	programiranja proizvodnje, poslovanja i razvoja<br />
•	planiranja proizvodnje, poslovanja i razvoja<br />
•	tehničkog pripremanja proizvodnje.<br />
<br />
<br />
Cilj sistema programiranja, planiranja i pripremanja proizvodnje je optimalno povećanje dohotka maksimalnim korišćenjem potreba tržišta i proizvodnih i poslovnih mogućnosti. U radu je naglašena težnja za postizanjem ovih ciljeva na nivoima osnovnih organizacija udruženog rada i radne organizacije kao celine...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1. ISTORIJAT 	4<br />
2. LIČNA KARTA PREDUZEĆA	5<br />
3. PROIZVODNO-USLUŽNI PROGRAM	6<br />
    3.1. Prikaz proizvodno-uslužnog programa po vrstama proizvoda	6<br />
4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA STRUKTURA	41<br />
    4.1. Specifikacija raspoložive tehnološke opreme za proizvodnju <br />
           hleba, peciva i pizze	41<br />
    4.2. Tehnološki postupak proizvodnje u pekari	45<br />
    4.3. Prostorni raspored u pekari-pizzerii „Princ”	50<br />
5. INFORMACIONI TOKOVI	52<br />
6. MARKETINŠKI PLAN	53<br />
    6.1. Udeo na tržištu	53<br />
    6.2. Struktura kupaca 	54  <br />
    6.3. Dobavljači	54<br />
    6.4. Struktura podugovarača	54<br />
    6.5. Konkurencija	55<br />
    6.6. Promocija preduzeća	55<br />
7. STRUKTURA ZAPOSLENIH	56<br />
8. RAZVOJNI PROGRAM PREDUZEĆA 	58<br />
ZAKLJUČAK	60<br />
LITERATURA	61<br />
PRILOZI	62<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Analiza i procena rizika u preduzeću „Henkel -  Merima“]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-analiza-i-procena-rizika-u-preduze%C4%87u-%E2%80%9Ehenkel-merima%E2%80%9C</link>
			<pubDate>Fri, 08 Jul 2011 20:18:37 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-analiza-i-procena-rizika-u-preduze%C4%87u-%E2%80%9Ehenkel-merima%E2%80%9C</guid>
			<description><![CDATA[Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">O kompaniji Henkel Merima</span><br />
<br />
Henkel Merima je osnovana 31.10.2002. godine zaključivanjem Ugovora o kupovini društvenog preduzeća Hemijska industrija Merima Kruševac od strane kompanije Henkel za centralnu i istočnu Evropu (Henkel CEE), sa sedištem u Beču.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Merima</span><br />
<br />
Kompanija Merima osnovana je 1839. godine kao radionica za proizvodnju sapuna i za preko 165 godina postojanja stekla je vodeću poziciju na domaćem tržištu, kao najveći proizvođač sredstava za higijenu i kozmetiku. Najveća fabrika sapuna na Balkanu dobila je naziv Merima 1924. godine.<br />
<br />
Analiza i procene rizika ima za cilj da omogući poslodavcu da preduzme mere za bezbednost i zdravlje njegovih zaposlenih. Prema Smernicima za procenu rizika Evropske unije procena treba da bude sadržajna i primenjena tako da pomogne poslodavcima da: <br />
<br />
•	prepoznaju opasnosti na radu i procene rizike vezane za te opasnosti kako bi se odredile i primenile mere za zaštitu zdravlja i bezbednosti zaposlenih, <br />
•	procene opasnosti kako bi se izabrala najprikladnija radna oprema, hemijske materijale, opremljenost radnog mesta i organizacija rada, <br />
•	provere da li su primenjene mere za bezbedan i zdrav rad zaposlenih <br />
•	odgovarajuće, <br />
•	preduzmu neophodne radnje nakon sprovonenja procene rizika, <br />
•	pokažu samima sebi, nadležnim državnim organima, zaposlenima i njihovim predstavnicima da su svi faktori u vezi sa radom bili razmotreni, kao i da je izvršena odgovarajuća procena o prisustvu opasnosti i štetnosti i mera potrebnih za njihovo otklanjanje radi <br />
•	očuvanja zdravlja i bezbednosti, <br />
•	se staraju da se, nakon sprovedene procene rizika, primenjuju <br />
•	preventivne mere koje doprinose poboljšanju zdravlja i bezbednosti <br />
•	zaposlenih. <br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	"Henkel-Merima"	4<br />
1.2	Definicije rizika	8<br />
1.3	Makroorganizaciona šema Merima - Kruševac"	9<br />
1.3.1	Struktura zaposlenih	9<br />
1.3.2	Oprema	10<br />
1.4	Pokretanje i plan sprovođenja postupka procene rizika	11<br />
1.4.1	Identifikacija štićenih vrednosti	11<br />
1.5	Identifikacija i analiza rizika	12<br />
1.6	Klase rizika	13<br />
1.7	Metode i procene rizika	16<br />
1.8	Način i mere za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika	18<br />
1.9	Opasnosti i štetnosti	19<br />
1.10	Primeri-analiza rizika	21<br />
ZAKLJUČAK	22<br />
LITERATURA	23]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">O kompaniji Henkel Merima</span><br />
<br />
Henkel Merima je osnovana 31.10.2002. godine zaključivanjem Ugovora o kupovini društvenog preduzeća Hemijska industrija Merima Kruševac od strane kompanije Henkel za centralnu i istočnu Evropu (Henkel CEE), sa sedištem u Beču.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Merima</span><br />
<br />
Kompanija Merima osnovana je 1839. godine kao radionica za proizvodnju sapuna i za preko 165 godina postojanja stekla je vodeću poziciju na domaćem tržištu, kao najveći proizvođač sredstava za higijenu i kozmetiku. Najveća fabrika sapuna na Balkanu dobila je naziv Merima 1924. godine.<br />
<br />
Analiza i procene rizika ima za cilj da omogući poslodavcu da preduzme mere za bezbednost i zdravlje njegovih zaposlenih. Prema Smernicima za procenu rizika Evropske unije procena treba da bude sadržajna i primenjena tako da pomogne poslodavcima da: <br />
<br />
•	prepoznaju opasnosti na radu i procene rizike vezane za te opasnosti kako bi se odredile i primenile mere za zaštitu zdravlja i bezbednosti zaposlenih, <br />
•	procene opasnosti kako bi se izabrala najprikladnija radna oprema, hemijske materijale, opremljenost radnog mesta i organizacija rada, <br />
•	provere da li su primenjene mere za bezbedan i zdrav rad zaposlenih <br />
•	odgovarajuće, <br />
•	preduzmu neophodne radnje nakon sprovonenja procene rizika, <br />
•	pokažu samima sebi, nadležnim državnim organima, zaposlenima i njihovim predstavnicima da su svi faktori u vezi sa radom bili razmotreni, kao i da je izvršena odgovarajuća procena o prisustvu opasnosti i štetnosti i mera potrebnih za njihovo otklanjanje radi <br />
•	očuvanja zdravlja i bezbednosti, <br />
•	se staraju da se, nakon sprovedene procene rizika, primenjuju <br />
•	preventivne mere koje doprinose poboljšanju zdravlja i bezbednosti <br />
•	zaposlenih. <br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	"Henkel-Merima"	4<br />
1.2	Definicije rizika	8<br />
1.3	Makroorganizaciona šema Merima - Kruševac"	9<br />
1.3.1	Struktura zaposlenih	9<br />
1.3.2	Oprema	10<br />
1.4	Pokretanje i plan sprovođenja postupka procene rizika	11<br />
1.4.1	Identifikacija štićenih vrednosti	11<br />
1.5	Identifikacija i analiza rizika	12<br />
1.6	Klase rizika	13<br />
1.7	Metode i procene rizika	16<br />
1.8	Način i mere za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika	18<br />
1.9	Opasnosti i štetnosti	19<br />
1.10	Primeri-analiza rizika	21<br />
ZAKLJUČAK	22<br />
LITERATURA	23]]></content:encoded>
		</item>
	</channel>
</rss>