Da bi došlo do pojma integralni transport moramo se nakratko osvrnuti na ulogu i značaj međunarodnog transporta. Međunarodni transport predstavlja jednu od najznačajnijih logističkih operacija i to zbog visokih troškova koje sa sobom nosi, a delom što zauzima prvo - transport sirovina za proizvodnju i poslednje mesto - transport gotovog proizvoda do potrošača u proizvodnom procesu. Ukoliko bi došlo do zaustavljanja transporta to bi značilo zaustavljanje proizvodnje, dakle obavljanje međunarodnog transporta je od izuzetnog značaja za opstanak preduzeća na tržištu, dobro organizovanje i upravljanje procesom transporta. Kao ilustracija troškova koje sa sobom nosi transport može poslužiti procena da su troškovi transporta u SAD za 2003. godinu premašili 300 milijardi dolara, a za 2005. su premašili celih 1000 milijardi.

Luksuzni proizvodi kao što su na primer nakit i elektronika imaju niske transportne troškove (% u prodajnoj ceni), pošto su male mase i malih gabarita, tako da je moguće prevesti veliku količinu takvih proizvoda i podeliti ukupne troškove transporta na velik broj jedinica. Na osnovu ovoga je evidentno da jće jedinicu transportovane robe opterećivati mali deo ukupnih transportnih troškova, koji, usled, visoke cene tekvih proizvoda, predstavlja jako malo relativno povećanje cene proizvoda.

UVOD 1
1 Pojam i značaj integralnog transporta 4
1.1 Osobine integralnog transporta 4
1.2 Uloga i značaj integralnih transportnih sistema 5
2 Struktura integralnog transportnog sistema 8
2.1 Osnovna podela integralnih transportnih sistema 11
2.2 Osnovna podela transportnih tehnologija 12
2.3 Konvencija o multimodalnom transportu 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 18

Mnogi kažu da Paneuropski koridor dar majke prirode čovijeku koji živi u Europi. Jeftin riječni prijevoza robe i materijala postao je naročito zanimljiv posljednjih godina kada je došlo do ekspanzije nekih istočnih Europskih zemalja, primerice Turske ili pak bliskoistočni zemalja koja su bitan dobavljač nafte i zemnog gasa, plina. Sve ovo dovoljno je da se zaključi da je koridor od strateškog značaja i rasteće potrebe zapadnih zemalja koje upravo planiraju da maksimalno iskoriste ovaj plovni put i obezbijede jeftinu, ali brzu i sigurnu saobraćajnicu.

U ovom radu će biti prikazani osnovni elementi koridora, od čega se sastoji i koji je značaj za Republiku Hrvatsku.

1 UVOD - 2 -
2 PANEUROPSKI KORIDORI - 3 -
3 PANEUROPSKI KORIDOR 7 - 5 -
3.1 Rijeka Dunav - 5 -
3.2 Detaljan popis plovnih putova Dunava - 5 -
3.2.1 Njemačka (sliv Dunava), Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, zapadni dio Srbije - 5 -
3.2.2 Istočni dio Srbije, Rumunjska, Bugarska, Moldavija, dio Ukrajine - 6 -
3.2.3 Pregled dunavskih pritoka i kanala - 7 -
3.2.4 Plovidba - 8 -
3.3 Osnovne karakteristike - 10 -
3.4 Obilježja plovnog puta rijeke Dunav u granicama Republike Hrvatske - 11 -
3.5 Tehnički objekti i građevine na plovnom putu rijeke dunav - 12 -
4 ZNAČAJ KORIDORA 7 ZA HRVATSKU - 14 -
5 ZAKLJUČAK - 15 -
6 LITERATURA - 16 -
7 WEB LITERATURA - 16 -
8 POPIS SLIKA - 16 -

Seminarski rad se sastoji od 3 cjeline, predmetno podijeljene na manje dijelove.
U prvoj cjelini obrađeni su osnovni pojmovi, i data definicija same teme seminarskog rada. Navedeni su bitni i nebitni elementi ugovora o špediciji, te objašnjeni načini sklapanja i zaključivanja istog. Opisani su određeni dokumenti (isprave) koje se koriste prilikom sklapanja ugovora, te druga dokumentacija s kojom se susreću špediter i nalogodavac. Takođe, navedeni su i pravni izvori iz kojih akteri ugovora o špediciji crpe svoja prava, kao i značaj ugovora o špediciji u ekonomiji.

U drugoj cjelini su navedene obaveze, prava i odgovornosti špeditera koje stiče ugovorom o špediciji. Svaka obaveza, pravo i odgovornost je ukratko opisana, kao i eventualna mogućnost špeditera da tuži nalogodavca ukoliko ne može ostvariti svoja prava, ali i sankcije koje su mu propisane ako ne izvrši svoje obaveze koje mu nalaže sam ugovor.

UVOD..... 5
1.POJAM UGOVORA O ŠPEDICIJI 6
1.1.Bitni elementi ugovora 6
1.2.Nebitni elementi ugovora 7
2.OBAVEZE, PRAVA I ODGOVORNOSTI ŠPEDITERA IZ UGOVORA O ŠPEDICIJI 8
2.1.Obaveze špeditera iz ugovora o špediciji 8
2.1.1. Obaveza špeditera da postupa sa pažnjom dobrog privrednika 9
2.1.2. Obaveza špeditera da upozori nalogodavaca na nedostatke naloga 9
2.1.3. Obaveza špeditera da postupa po uputama nalogodavaca 9
2.1.4. Obaveza špeditera da obavi instradaciju nalogodavaca 10
2.1.5. Obaveza špeditera da prihvati (i preda) robu i upozori nalogodavaca na nedostatke pakiranja, oštećenja ambalaže, oštećenja ili manjka sadržaja 10
2.2.Prava špeditera iz ugovora o špediciji 11
2.2.1.Pravo špeditera za naknadu za svoje izvršene usluge 11
2.2.2. Pravo špeditera za naknadu troškova i predujam /avans 11
2.2.3. Pravo špeditera da ga nalogodavac pravovremno obavijesti o opasnim stvarima i dragocjenostima 12
2.2.4. Špediterovo založno pravo 12
2.2.5. Špediterovo zadržajno pravo (pravo retencije) 12
2.3.Odgovornosti špeditera iz ugovora o špediciji 13
2.3.1.Odgovornosti špeditera za vlastite postupke 13
2.3.2. Odgovornosti špeditera za rad podšpeditera i međušpeditera 14
2.3.3. Odgovornost špeditera za rad drugih osoba (osim drugoga špeditera) 14
2.4.Obaveze, prava i odgovornosti špeditera u posebnim slučajevima otpreme, dopreme i provoza robe 14
2.4.1.Otprema, doprema ili provoz robe s fiksnom naknadom 14
2.4.2. Zbirna otprema, doprema ili provoz robe 15
2.4.3. Kada se špediter javlja u funkciji operatora cjelokupnog pevoznog pothvata 15
2.4.4. Kada špediter sam obavlja prevoz robe ili druge poslove 15
3.OBAVEZE, PRAVA I ODGOVORNOSTI NALOGODAVCA IZ UGOVORA O ŠPEDICIJI 15
3.1.Obaveze nalogodavca iz ugovora o špediciji 15
3.1.1.Obaveza nalogodavca da postupa s pažnjom dobrog privrednika 16
3.1.2. Obaveza nalogodavca da primjerno pripremi pošiljku za otpremu, dopremu ili tranzit...... 17
3.1.3. Obaveze nalogodavca da pravodobno preda špediteru potrebne dokumente za otpremu, dopremu ili tranzit stvari 18
3.1.4. Obaveza nalogodavca da pravodobno stavi na raspolaganje i preda stvari špediteru radi otpreme, dopreme ili tranzita 19
3.1.5. Obaveza nalogodavca da plati špediteru naknadu za obavljene usluge 19
3.1.6. Obaveza nalogodavca da plati špediteru opravdane troškove 20
3.1.7. Obaveza nalogodavca da pravodobno obavijesti špeditera o opasnim stvarima i dragocjenostima 20
3.2.Prava nalogodavca iz ugovora o špediciji 21
3.2.1.Pravo nalogodavca da ga špediter pravodobno upozori na nedostatke njegova naloga....... 22
3.2.2. Pravo nalogodavca da špediter postupa po njegovim uputama 22
3.2.3.Pravo nalogodavca da obavi instradaciju 23
3.2.4.Pravo nalogodavca da špediter primi (i preda) njegovu pošiljku i da ga upozori na nedostatke pakiranja, oštećenja ambalaže, oštećenja ili manjka sadržaja 23
3.3.Odgovornosti nalogodavaca iz ugovora o špediciji 24
3.3.1.Odgovornost nalogodavaca za vlastite postupke 24
3.3.2. Odgovornost nalogodavaca za postupke drugih osoba 25
ZAKLJUČAK 26
LITERATURA 27

Brod je plovno sredstvo kojemu svojstva, oblik i veličina omogućavaju da sigurno plovi u željenom smjeru radi prijevoza tereta ili ljudi ili za neke druge plovidbene pothvate. Glavna podjela pomorskih brodova je na ratne brodove i na brodove trgovačke mornarice. Daljnja podjela odnosi se na namjenu brodova, tj. na poslove koje obavljaju na moru, ili na terete koje prevoze.

Brodovi za prijevoz tekućeg tereta su oni koji prevoze taj teret u razlivenom stanju, te su za to posebno konstruisani. Neki problemi koji se javljaju kod tih brodova su: održavanje stabilnosti broda radi slobodnih površina u tankovima za tečnost, moguće ishlapljivanje otrovnih i štetnih plinova, korozija tankova.

UVOD 3
1 Tankeri za prijevoz hemikalija 4
1.1 Pojam tankera za prijevoz hemikalija 4
1.2 Podjela tankera za prijevoz hemikalija 6
1.3 Karakteristike tankera za prijevoz hemikalija 7
1.4 Konstrukcija tankera za prijevoz hemikalija 8
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 14

Špedicija se, u obliku u kojem je danas poznajemo, javlja još u 18. veku za vreme Mletačke Republike. U to vreme trgovci su poveravali robu posrednicima koji su se brinuli za siguran prevoz i isporuku robe kupcu. Ti posrednici su organizovali preuzimanje, otpremanje i dopremanje robe za svoj račun i robu predavali kupcima uz potpis na potvrdi, koja je imala karakter prve prevozne isprave. Ako se vratimo i korak unazad, možemo reći da su prvi špediteri bile vođe karavana koje su još u Starom veku prevozili i štitili robu i isporučivali je primaocu.

Danas, špediteri su nosioci međunarodnosg transporta robe. Ovde treba reći i par reči o značaju međunarodne trgovine, uvoza i izvoza za jednu državu. Naime, trgovinski bilans je najbitniji deo platnog bilansa u kojem se prikazuje robna razmena sa svetom, razlika između vrednosti uvoza i izvoza, zbog čega trgovinski bilans često presudno utiče na ravnotežu platnog bilansa.

UVOD 1
Vrste špediterskih poslova i pojam špedicije 2
Uloga špeditera 4
Tovarni list 5
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15

Pod reosiguranjem (engl. reinsurance, nem. Rückversicherung) se podrazumeva osiguranje osiguravača, odnosno osiguranje kod kojega jedan osiguravač sklapanjem jednog (ređe) ili više (češće) ugovora s reosiguravačima ustupa (tj. osigurava) manji ili veći deo osiguranih rizika, koje je on preuzeo na sebe ugovorom o osiguranju, na neka druga društva za reosiguranje, i tako umanjuje negativne posledice sklopljenih ugovora o osiguranju. Pojam reosiguranje znači fazu neizravnog prenosa dela obveze iz ugovora o osiguranju bez ingerencije ili sudelovanja osiguranika. Zato je reosiguranje vertikalna podela rizika, koji se u odnosu osiguravač - osiguranik ne menja, ali se može i ne mora zaustaviti kod jednog reosiguravača. Iz toga proizlazi da je reosiguranje sekundarna ili indirektna raspodela iz osiguranja, odnosno osiguranje samog osiguravača za deo obveze koju ne može pokriti raspoloživim kapitalom .

Reosiguranje nije samo pravni nego pre svega ekonomski institut, pa je njegova uloga višestruka u ekonomiji svake države. Posmatrano s ekonomskog stajališta, najvažnija primesa reosiguranja je prostorna disperzija rizika kojom se otklanjaju ili bar ublažuju opasnosti od enormno velikih opterećenja fondova osiguranja, ili čak nacionalnog bogatstva neke regije, odnosno države, u slučaju pojave velikih šteta. Primerenom i na ekonomskim načelima utemeljenom disperzijom rizika, postiže se efekt zaštite osiguranog rizika i osiguranika i osiguravača, jer se institutom reosiguranja osiguravači i reosiguravači dovode u situaciju da ne moraju platiti više nego što im njihovi ekonomski potencijali dopuštaju. To je razlogom da je reosiguranje postalo najbrži, najefikasniji i najrasprostranjeniji način atomizacije rizika.

Apstrakt 1
Ključne reči 1
UVOD 2
1 POJAM I PODELA REOSIGURANJA 3
1.1 Pojam reosiguranja 3
1.2 Podela reosiguranja 3
2 UGOVOR O REOSIGURANJU 5
2.1 Vrste ugovora o reosiguranju 6
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15

Inteligentni transportni sistemi (ITS) su danas integrisani sa sistemima upravljanja saobraćajem. U radu su date osnovne definicije ITS-a i upravljanja saobraćajem kao i pojam i suština integrisanog upravljanja saobraćajem i ITS-a. Prikazane su osnovne komponente ovog integrisanog sistema. Detaljnije su prikazani saobraćajni modeli koji se koriste u ovim integrisanim sistemima kao i moguće optimizacije i optimizacione procedure i osnovni elementi ITS arhitekture i sistema nadgledanja i prikupljanja podataka.

1 UVOD - 1 -
2 INTELIGETNI TRANSPORTNI SISTEM NA MOTORNIM VOZILIMA I NJIHOV UTJECAJ NA BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA - 2 -
2.1 Tehnologije za ITS - 5 -
2.2 Smart parking (pametni parking) - 6 -
2.3 Automatski sistem za upravljanje voznog parka - 6 -
2.4 Putnički informacioni sistemi - 7 -
2.5 Upozorenje na željezničkim prelazima - 8 -
2.6 Sistem za samostalnu vožnju - 8 -
2.7 Senzori - 9 -
2.8 Praćenje trake - 11 -
2.9 Inteligento regulisanje brzine - 12 -
2.10 Nadzor vozila - 12 -
3 ZAKLJUČAK - 13 -
4 LITERATURA - 14 -
5 WEB LITERATURA - 14 -
6 POPIS SLIKA - 14 -

Bez robnih terminala i skladišta robe danas više nije moguće ni zamisliti transport robe od mesta proizvodnje do mesta potrošnje, a sama proizvodnja se ne može ostvariti bez višenamenskih skladišta, odnosno skladišta za sirovine, poluproizvode, gotove proizvode, odnosno robu široke potrošnje. Izgradnja robnotransportnih terminala (RTC-a), temelji se na istraženim robnim tokovima, količinama i vrstama roba za prevoz, poglavito savremenim tehnologijama transporta, kako u međunarodnom, tako i u unutrašnjem saobraćaju. Pod ovim se kriterijima podrazumeva i opsluživanje dalekih i teško pristupačnih destinacija.

Tendencija evaluacije modela snabdevanja robama široke potrošnje u razvijenim zemljama ide ka razdvajanju pretovarnih službi od skladištenja, do funkcija u službi industrije i trgovine, te sjedinjavanju istih u jednu centralizovanu organizaciju na jednoj lokaciji. Dobrom organizacijom robnotransportnih terminala može se postići visoki stepen iskorištenosti pojedinih postrojenja, čak i za primenjene uslove u pogledu vrsta robe, tehnologije, rukovanja, transporta i skladištenja. To ujedno znači da jedan savremeni RTC treba da sadrži pored pretovarnih postrojenja s odgovarajućim saobraćajnim skladištima takođe i skladišta, čija postrojenja ne proističu iz transportne potrebe, već iz potrebe dužeg čuvanja robe.

Uvod 3
1 Robnotransportni terminali u drumskom saobraćaju 4
1.1 Robnotransportni terminali 5
1.2 Tehnologije pretovarnog postupka 7
1.3 Tehnološki elementi terminala 9
1.3.1 Sredstva za pretovar na terminalima 9
1.3.2 Pomoćna oprema na terminalima 12
1.4 Uloga i značaj informacione tehnologije u robnotransportnim terminala 13
Zaključak 15
Literatura 16

Međunarodni transport predstavlja jednu od najznačajnijih logističkih operacija i to zbog visokih troškova koje sa sobom nosi, a delom što zauzima prvo - transport sirovina za proizvodnju i poslednje mesto - transport gotovog proizvoda do potrošača u proizvodnom procesu. Ukoliko bi došlo do zaustavljanja transporta to bi značilo zaustavljanje proizvodnje, dakle obavljanje međunarodnog transporta je od izuzetnog značaja za opstanak preduzeća na tržištu, dobro organizovanje i upravljanje procesom transporta.

Kao ilustracija troškova koje sa sobom nosi transport može poslužiti procena da su troškovi transporta u SAD za 2003. godinu premašili 300 milijardi dolara, a za 2005. su premašili celih 1000 milijardi.

1 UVOD 2
2 Osobine transporta 5
3. Pojam međunarodnog (spoljnog) transporta 6
2.1 3.1. Instradacija 12
3.2. Zaključivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe 13
3 ZAKLJUČAK 17
4 LITERATURA 19