<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title><![CDATA[Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski - Komecijalno i carinsko poznavanje robe]]></title>
		<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/</link>
		<description><![CDATA[Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski - https://www.maturskiradovi.net/forum]]></description>
		<pubDate>Sat, 19 Sep 2026 01:54:22 +0000</pubDate>
		<generator>MyBB</generator>
		<item>
			<title><![CDATA[Sredstva u mehanizaciji u intermodalnom i multimodalnom transportu - ij]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-sredstva-u-mehanizaciji-u-intermodalnom-i-multimodalnom-transportu-ij</link>
			<pubDate>Sun, 14 Aug 2011 12:43:24 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-sredstva-u-mehanizaciji-u-intermodalnom-i-multimodalnom-transportu-ij</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Transport robe i putnika već odavno ima veliki značaj u sistemu kretanja roba. Tražnja za transportnim uslugama u konkretnom regionu zavisi od razvijenosti svih oblika transporta, njihove integrisanosti u jedinstvenu celinu, nivoa cena po oblicima transporta, asortimana i kvaliteta usluga koje se obavljaju potencijalnim klijentima, prilagođenosti specifičnim zahtevima klijenata, itd. Transport je poslednjih 20-tak godina uz pomoć tehnoloških i informacionih promena značajno doprinio dinamizaciji privrednog života i postao najvažnija karika logističkog lanca. Transportne usluge imaju strategijsku ulogu i primarni značaj u primeni logistike (koja ima cilj da optimizuje kretanje tereta, odnosno da poveća efikasnost transportnih tokova, preko smanjenja troškova i većeg zadovoljenje korisnika transportnih usluga).<br />
<br />
Pod transportnim uslugama se podrazumevaju prevozne i sve ostale usluge koje su povezane sa njegovom pripremom i realizacijom (prevoz tereta i putnika, istovar, utovar i pretovar, presedanje putnika, unutar skladišne operacije, čuvanje tereta, priprema prevoznih sredstava, davanje prevoznih sredstava pod zakup, dostavka novih i remontovanih transportnih sredstava i druge usluge) . Iz navedenog nabrajanja raznih oblika transportnih usluga, može se primetiti da one predstavljaju delatnost premeštanja tereta i putnika u prostoru i vremenu, a isto tako i pratećih uslužnih delatnosti kao što su pakovanje, markiranje, kodiranje, specijalno označavanje, korišćenje unifikovane transportne tare, formiranje jediničnih tereta, paletiranje, kontejnerizacija, itd. Međutim kako bi sve ovo funkcionisalo u praksi bilo je potrebno i sa pravne strane ovaj kompleksan niz složenih poslovnih operacija urediti kako bi se zaštitili svi učesnici ovog, nazovimo ga slobodno logističkog lanca...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Utovar, istovar robe	4<br />
1.1.1	Saobraćajna sredstva za prevoz saobraćajnih sredstava	7<br />
ZAKLJUČAK	12<br />
LITERATURA	14<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Transport robe i putnika već odavno ima veliki značaj u sistemu kretanja roba. Tražnja za transportnim uslugama u konkretnom regionu zavisi od razvijenosti svih oblika transporta, njihove integrisanosti u jedinstvenu celinu, nivoa cena po oblicima transporta, asortimana i kvaliteta usluga koje se obavljaju potencijalnim klijentima, prilagođenosti specifičnim zahtevima klijenata, itd. Transport je poslednjih 20-tak godina uz pomoć tehnoloških i informacionih promena značajno doprinio dinamizaciji privrednog života i postao najvažnija karika logističkog lanca. Transportne usluge imaju strategijsku ulogu i primarni značaj u primeni logistike (koja ima cilj da optimizuje kretanje tereta, odnosno da poveća efikasnost transportnih tokova, preko smanjenja troškova i većeg zadovoljenje korisnika transportnih usluga).<br />
<br />
Pod transportnim uslugama se podrazumevaju prevozne i sve ostale usluge koje su povezane sa njegovom pripremom i realizacijom (prevoz tereta i putnika, istovar, utovar i pretovar, presedanje putnika, unutar skladišne operacije, čuvanje tereta, priprema prevoznih sredstava, davanje prevoznih sredstava pod zakup, dostavka novih i remontovanih transportnih sredstava i druge usluge) . Iz navedenog nabrajanja raznih oblika transportnih usluga, može se primetiti da one predstavljaju delatnost premeštanja tereta i putnika u prostoru i vremenu, a isto tako i pratećih uslužnih delatnosti kao što su pakovanje, markiranje, kodiranje, specijalno označavanje, korišćenje unifikovane transportne tare, formiranje jediničnih tereta, paletiranje, kontejnerizacija, itd. Međutim kako bi sve ovo funkcionisalo u praksi bilo je potrebno i sa pravne strane ovaj kompleksan niz složenih poslovnih operacija urediti kako bi se zaštitili svi učesnici ovog, nazovimo ga slobodno logističkog lanca...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Utovar, istovar robe	4<br />
1.1.1	Saobraćajna sredstva za prevoz saobraćajnih sredstava	7<br />
ZAKLJUČAK	12<br />
LITERATURA	14<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Prijevoz radnog stroja]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-prijevoz-radnog-stroja</link>
			<pubDate>Sun, 14 Aug 2011 12:42:36 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-prijevoz-radnog-stroja</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Radni stroj</span><br />
<br />
Radni stroj je sredstvo za rad kojemu je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom. Mogu imati vlastiti pogon ili koristiti pogonsku snagu drugog stroja (preko mehaničke, zračne ili hidraulićne transmisije). Također se dijele na samohodne i fiksne odnosno one kojima je potrebno dodatno sredstvo za prijenos ili promjenu lokacije (građevinski kompresori, pumpe, kranovi...). Koriste se većinom u graditeljstvu i u poljoprivredi.<br />
<br />
U radne strojeve uvrštavamo i veliku skupinu građevinskih radnih strojeva koji se razlikuju po namjeni, korištenju i konstrukcijskoj izvedbi.<br />
<br />
Korištenje primitivnijih građevinskih strojeva i sličnih alata za olakšavanje čovjekova posla počelo je već u dalekoj prošlosti...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
PRIJEVOZ RADNOG STROJA<br />
SADRŽAJ	2<br />
I Radni stroj	3<br />
1.1.	Vrste građevinskih strojeva	3<br />
A.	Strojevi za iskope i zemljane radove	3<br />
B.	Strojevi za prijevoz i prijenos tereta	3<br />
C.	Strojevi za bušenje	3<br />
D.	Strojevi za ravnjanje i nabijanje zemlje	3<br />
E.	Strojevi za betoniranje, asfaltiranje i završne radove	4<br />
F.	Ostali poljoprivredni strojevi	4<br />
2. Eksploatacione karakteristike	4<br />
A. EKSPLOATACIJA VOZILA	4<br />
B. EKSPLOATACIONE-TEHNIČKI PARAMETRI KAO FAKTORI PROIZVODNOST VOZILA	5<br />
C. Eksploatacijsko-tehničke značajke vozila	5<br />
2.1. Konstruktivne karakteristike vozila - do 12 t	6<br />
2.2.	Auto-dizalica	6<br />
3.	Izračunate Veličine na osnovu datih podataka	8<br />
3.2. Količinu prevezene robe / auto-dizalica / tijekom dana	9<br />
3.3. Vrijeme trajanja obrta	9<br />
3.4. Broj okretaja vozila u toku jednog dana	9<br />
3.5. Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila	9<br />
3.6. Potreban broj vozila za izvršenje radnog zadatka	10<br />
3.7. Ukupan broj prijeđenih kilometara	10<br />
3.8. Srijednju dnevnu kilometražu	10<br />
3.9. Inventarski broj vozila	10<br />
3.10. Koeficijent iskorištenja pređenog puta	10<br />
3.11. Ukupni ostvareni transportni rad	10<br />
3.12. Troškovi pogonskog goriva, ulja i guma	11<br />
4. Oprema puta	11<br />
LITERATURA	16<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Radni stroj</span><br />
<br />
Radni stroj je sredstvo za rad kojemu je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom. Mogu imati vlastiti pogon ili koristiti pogonsku snagu drugog stroja (preko mehaničke, zračne ili hidraulićne transmisije). Također se dijele na samohodne i fiksne odnosno one kojima je potrebno dodatno sredstvo za prijenos ili promjenu lokacije (građevinski kompresori, pumpe, kranovi...). Koriste se većinom u graditeljstvu i u poljoprivredi.<br />
<br />
U radne strojeve uvrštavamo i veliku skupinu građevinskih radnih strojeva koji se razlikuju po namjeni, korištenju i konstrukcijskoj izvedbi.<br />
<br />
Korištenje primitivnijih građevinskih strojeva i sličnih alata za olakšavanje čovjekova posla počelo je već u dalekoj prošlosti...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
PRIJEVOZ RADNOG STROJA<br />
SADRŽAJ	2<br />
I Radni stroj	3<br />
1.1.	Vrste građevinskih strojeva	3<br />
A.	Strojevi za iskope i zemljane radove	3<br />
B.	Strojevi za prijevoz i prijenos tereta	3<br />
C.	Strojevi za bušenje	3<br />
D.	Strojevi za ravnjanje i nabijanje zemlje	3<br />
E.	Strojevi za betoniranje, asfaltiranje i završne radove	4<br />
F.	Ostali poljoprivredni strojevi	4<br />
2. Eksploatacione karakteristike	4<br />
A. EKSPLOATACIJA VOZILA	4<br />
B. EKSPLOATACIONE-TEHNIČKI PARAMETRI KAO FAKTORI PROIZVODNOST VOZILA	5<br />
C. Eksploatacijsko-tehničke značajke vozila	5<br />
2.1. Konstruktivne karakteristike vozila - do 12 t	6<br />
2.2.	Auto-dizalica	6<br />
3.	Izračunate Veličine na osnovu datih podataka	8<br />
3.2. Količinu prevezene robe / auto-dizalica / tijekom dana	9<br />
3.3. Vrijeme trajanja obrta	9<br />
3.4. Broj okretaja vozila u toku jednog dana	9<br />
3.5. Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila	9<br />
3.6. Potreban broj vozila za izvršenje radnog zadatka	10<br />
3.7. Ukupan broj prijeđenih kilometara	10<br />
3.8. Srijednju dnevnu kilometražu	10<br />
3.9. Inventarski broj vozila	10<br />
3.10. Koeficijent iskorištenja pređenog puta	10<br />
3.11. Ukupni ostvareni transportni rad	10<br />
3.12. Troškovi pogonskog goriva, ulja i guma	11<br />
4. Oprema puta	11<br />
LITERATURA	16<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Pravo spoljne trgovine]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravo-spoljne-trgovine</link>
			<pubDate>Sun, 14 Aug 2011 12:41:33 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravo-spoljne-trgovine</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.</div>
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-size: medium;">POJAM I SUBJEKTI DEVIZNOG POSLOVANJA I KREDITNIH ODNOSA SA INOSTRANSTVOM</span></span><br />
<br />
<br />
1.1	DEVIZNO POSLOVANJE<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">Zakon o deviznom poslovanju ( " Službeni glasnik RS br. 62/2006 )<br />
1) Na osnovu zakona donete su i uredbe koje bliže objašnjavaju pojedine odredbe Zakona o deviznom poslovanju i to :<br />
- Uredba o bližim uslovima i načinu kupovine ili prodaje , odnosno plaćanja ili naplate potraživanja i dugovanja nastalih po spoljnotrgovinskim poslovima rezidenta u vezi člana 7.stav 4.<br />
- Uredba o bližim uslovima i načinu na koji rezident može izvršiti naplatu , odnosno plaćanje i drugom nerezidentu po tekućem ili kapitalnom posluuvezi sa članom 33, stav 3<br />
- Uredbu o uslovima vršenja kontrole deviznog poslovanja , vođenju evidencije i izveštavanju rezidenta i nerezidenta u vezi člana 53.stav 2.<br />
<br />
1.2	ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU<br />
<br />
Zakonom o deviznom poslovanju koji je donet 2006. godine obrazuje DEVIZNI INSPEKTORAT, kao organ uprave u sastavu ministarstva finansija, koji vrši kontrolu deviznog poslovanja rezidenta i nerezidenta. Zakonom je regulisana i oblast kreditnih poslova sa inostranstvom kao i regulisanje obavljanja platnog prometa sa inostranstvom.<br />
Sredstva plaćanja su dinar i strana sredstva plaćanja.Strana sredstva plačanja su :<br />
Devize – potraživanja u inostranstvu koja glase na stranu valutu<br />
Efektivni strani novac - potraživanja u gotovini, efektivni strani papirni ili kovani novac, koji glasi na stranu valutu<br />
Zakonom je, pod pojmom Kapitalni poslovi, regulisana oblast i kreditnih poslovi sa inostranstvom, a to su krediti i zajmovi između rezidenta i nerezidenta zakljućeni u devizama.<br />
Prema članu 4. Zakona o deviznom poslovanju, rok za unos sredstava po osnovu izvoza roba ili usluga u Republiku Srbiju je do 180 dana od dana izvoznog carinjenja roba, odnosno od dana izvršenja usluge. Sva naplata duža od 180 dana, smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom, a Narodna banka Srbije propisuje uslove i način evidentiranja kreditnih poslova sa inostranstvom (član 24. Zakona).</div>
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-size: medium;">Sadržaj</span></span><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">1	POJAM I SUBJEKTI DEVIZNOG POSLOVANJA I KREDITNIH ODNOSA SA INOSTRANSTVOM	2<br />
1.1	DEVIZNO POSLOVANJE	2<br />
1.2	ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU	3<br />
1.3	SUBJEKTI DEVIZNOG POSLOVANJA I KREDITNIH ODNOSA	3<br />
2	DEVIZNO TRZISTE	4<br />
2.1	TIPOVI DEVIZNOG TRŽIŠTA	4<br />
2.2	ZNACAJ DEVIZNOG TRŽIŠTA	4<br />
2.3	OSNOVNI UČESNICI	4<br />
2.4	KAMATNA ARBITRAŽA	6<br />
3	PLATNI PROMET SA INOSTRANSTVOM	6<br />
4	TEKUĆI POSLOVI	9<br />
5	KAPITALNI POSLOVI	10<br />
5.1	Direktne investicije rezidenata i nerezidenata	10<br />
5.2	Ulaganja u nepokretnosti	10<br />
5.3	Poslovi sa hartijama od vrednosti	10<br />
5.4	Poslovi sa finansijskim derivatima	11<br />
5.5	Poslovi sa investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima	11<br />
5.6	Kreditni poslovi sa inostranstvom	11<br />
5.7	Depozitni poslovi	13<br />
5.8	Plaćanja po osnovu ugovora o osiguranju	13<br />
5.9	Jednostrani prenosi sredstava plaćanja - lični i fizički prenosi	14<br />
6	ZAŠTITNE MERE	14<br />
7	DEVIZNA KONTROLA	15</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.</div>
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-size: medium;">POJAM I SUBJEKTI DEVIZNOG POSLOVANJA I KREDITNIH ODNOSA SA INOSTRANSTVOM</span></span><br />
<br />
<br />
1.1	DEVIZNO POSLOVANJE<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">Zakon o deviznom poslovanju ( " Službeni glasnik RS br. 62/2006 )<br />
1) Na osnovu zakona donete su i uredbe koje bliže objašnjavaju pojedine odredbe Zakona o deviznom poslovanju i to :<br />
- Uredba o bližim uslovima i načinu kupovine ili prodaje , odnosno plaćanja ili naplate potraživanja i dugovanja nastalih po spoljnotrgovinskim poslovima rezidenta u vezi člana 7.stav 4.<br />
- Uredba o bližim uslovima i načinu na koji rezident može izvršiti naplatu , odnosno plaćanje i drugom nerezidentu po tekućem ili kapitalnom posluuvezi sa članom 33, stav 3<br />
- Uredbu o uslovima vršenja kontrole deviznog poslovanja , vođenju evidencije i izveštavanju rezidenta i nerezidenta u vezi člana 53.stav 2.<br />
<br />
1.2	ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU<br />
<br />
Zakonom o deviznom poslovanju koji je donet 2006. godine obrazuje DEVIZNI INSPEKTORAT, kao organ uprave u sastavu ministarstva finansija, koji vrši kontrolu deviznog poslovanja rezidenta i nerezidenta. Zakonom je regulisana i oblast kreditnih poslova sa inostranstvom kao i regulisanje obavljanja platnog prometa sa inostranstvom.<br />
Sredstva plaćanja su dinar i strana sredstva plaćanja.Strana sredstva plačanja su :<br />
Devize – potraživanja u inostranstvu koja glase na stranu valutu<br />
Efektivni strani novac - potraživanja u gotovini, efektivni strani papirni ili kovani novac, koji glasi na stranu valutu<br />
Zakonom je, pod pojmom Kapitalni poslovi, regulisana oblast i kreditnih poslovi sa inostranstvom, a to su krediti i zajmovi između rezidenta i nerezidenta zakljućeni u devizama.<br />
Prema članu 4. Zakona o deviznom poslovanju, rok za unos sredstava po osnovu izvoza roba ili usluga u Republiku Srbiju je do 180 dana od dana izvoznog carinjenja roba, odnosno od dana izvršenja usluge. Sva naplata duža od 180 dana, smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom, a Narodna banka Srbije propisuje uslove i način evidentiranja kreditnih poslova sa inostranstvom (član 24. Zakona).</div>
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-size: medium;">Sadržaj</span></span><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">1	POJAM I SUBJEKTI DEVIZNOG POSLOVANJA I KREDITNIH ODNOSA SA INOSTRANSTVOM	2<br />
1.1	DEVIZNO POSLOVANJE	2<br />
1.2	ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU	3<br />
1.3	SUBJEKTI DEVIZNOG POSLOVANJA I KREDITNIH ODNOSA	3<br />
2	DEVIZNO TRZISTE	4<br />
2.1	TIPOVI DEVIZNOG TRŽIŠTA	4<br />
2.2	ZNACAJ DEVIZNOG TRŽIŠTA	4<br />
2.3	OSNOVNI UČESNICI	4<br />
2.4	KAMATNA ARBITRAŽA	6<br />
3	PLATNI PROMET SA INOSTRANSTVOM	6<br />
4	TEKUĆI POSLOVI	9<br />
5	KAPITALNI POSLOVI	10<br />
5.1	Direktne investicije rezidenata i nerezidenata	10<br />
5.2	Ulaganja u nepokretnosti	10<br />
5.3	Poslovi sa hartijama od vrednosti	10<br />
5.4	Poslovi sa finansijskim derivatima	11<br />
5.5	Poslovi sa investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima	11<br />
5.6	Kreditni poslovi sa inostranstvom	11<br />
5.7	Depozitni poslovi	13<br />
5.8	Plaćanja po osnovu ugovora o osiguranju	13<br />
5.9	Jednostrani prenosi sredstava plaćanja - lični i fizički prenosi	14<br />
6	ZAŠTITNE MERE	14<br />
7	DEVIZNA KONTROLA	15</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Pojam špedicije - hr]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pojam-%C5%A1pedicije-hr</link>
			<pubDate>Sun, 14 Aug 2011 12:40:43 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pojam-%C5%A1pedicije-hr</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Pojam špedicije se u povijesti prvi puta susreće još u 13. stoljeću za vrijeme Mletačke Republike, kada je Venecija apsolutno gospodarila glavnim prometnim putevima na moru, te je shodno tome imala važnu ulogu u trgovanju sa susjednim državama. <br />
Trgovaci su u to vrijeme redovito povjeravali otpremu i dopremu robe posebnim posrednicima koji su se brinuli za siguran prijevoz. Ti su posrednici robu predavali kupcima uz potpis napisane potvrde, koja se smatra prvom prijevoznom ispravom.<br />
U suvremenom smislu, špedicija je poprimila široke razmjere pred kraj 18. stoljeća. Trgovci su se sve više oslanjali na posebne, specijalne posrednike, špeditere. Oni organizacijom otpreme i dopreme robe povezuju proizvođače, trgovce i prijevoznike.<br />
Trgovac je, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu....<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
<br />
	ŠPEDICIJA</span><br />
<br />
Špedicija (latinski expedire, otpremiti) je gospodarska djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme i dopreme robe te provozom robe kroz neku zemlju i ostalim poslovima koji su s tim u vezi.<br />
Špediter se još može definirati i kao gospodarstvenik, pravna ili fizička osoba koja se isključivo i u obliku stalnog zanimanja bavi organizacijom otpreme, dopreme i provoza robe svojih nalogodavatelja pomoću prijevoznika, te drugim poslovima koji su u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe. Nadalje, podšpediter je drugi špediter na kojega je glavni špediter prenio u cijelini izvršavanje špediterskog posla, dok je međušpediter drugi špediter na kojega je glavni špediter prenio realizaciju dijela špediterskog posla. ...</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Pojam špedicije se u povijesti prvi puta susreće još u 13. stoljeću za vrijeme Mletačke Republike, kada je Venecija apsolutno gospodarila glavnim prometnim putevima na moru, te je shodno tome imala važnu ulogu u trgovanju sa susjednim državama. <br />
Trgovaci su u to vrijeme redovito povjeravali otpremu i dopremu robe posebnim posrednicima koji su se brinuli za siguran prijevoz. Ti su posrednici robu predavali kupcima uz potpis napisane potvrde, koja se smatra prvom prijevoznom ispravom.<br />
U suvremenom smislu, špedicija je poprimila široke razmjere pred kraj 18. stoljeća. Trgovci su se sve više oslanjali na posebne, specijalne posrednike, špeditere. Oni organizacijom otpreme i dopreme robe povezuju proizvođače, trgovce i prijevoznike.<br />
Trgovac je, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu....<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
<br />
	ŠPEDICIJA</span><br />
<br />
Špedicija (latinski expedire, otpremiti) je gospodarska djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme i dopreme robe te provozom robe kroz neku zemlju i ostalim poslovima koji su s tim u vezi.<br />
Špediter se još može definirati i kao gospodarstvenik, pravna ili fizička osoba koja se isključivo i u obliku stalnog zanimanja bavi organizacijom otpreme, dopreme i provoza robe svojih nalogodavatelja pomoću prijevoznika, te drugim poslovima koji su u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe. Nadalje, podšpediter je drugi špediter na kojega je glavni špediter prenio u cijelini izvršavanje špediterskog posla, dok je međušpediter drugi špediter na kojega je glavni špediter prenio realizaciju dijela špediterskog posla. ...</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Glavna transverzala Rajna,Majna i Dunav]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-glavna-transverzala-rajna-majna-i-dunav</link>
			<pubDate>Sun, 14 Aug 2011 12:39:26 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-glavna-transverzala-rajna-majna-i-dunav</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
Kanal Rajna-Majna-Dunav (takođe poznat kao Kanal Majna-Dunav, RMD kanal ili Evropski kanal), koji se nalazi u Bavarskoj, u Nemačkoj, spaja reke Majnu i Dunav, na pravcu od Bamberga, preko Nirnberga, do Regenzburga. Ovaj kanal obezbeđuje plovnu vezu između delte Rajne (kod Roterdama u Holandiji) i delte Dunava u istočnoj Rumuniji, povezujući Severno more i Atlantski okean sa Crnim morem. Završen je 1992. godine i dugačak je 171 km.<br />
<br />
Od Bamberga do Firta, kanal prati dolinu Regnica, pritoke Majne. Od Firta do iza Rota, prati dolinu Rednica, pritoke Regnica. Kanal tada prolazi kroz Franačku Juru i spaja se sa rekom Altmil blizu Ditfurta. Od Ditfurta do Kelhajma na Dunavu, kanal teče kroz dolinu Altmila....<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Dunav	4<br />
1.1.1	Hidrološke i meteorološke osobine basena reke Dunav	9<br />
1.2	Rajna-Majna-Dunav	11<br />
1.3	Kanal Dunav – Crno more	17<br />
ZAKLJUČAK	18<br />
LITERATURA	20<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
Kanal Rajna-Majna-Dunav (takođe poznat kao Kanal Majna-Dunav, RMD kanal ili Evropski kanal), koji se nalazi u Bavarskoj, u Nemačkoj, spaja reke Majnu i Dunav, na pravcu od Bamberga, preko Nirnberga, do Regenzburga. Ovaj kanal obezbeđuje plovnu vezu između delte Rajne (kod Roterdama u Holandiji) i delte Dunava u istočnoj Rumuniji, povezujući Severno more i Atlantski okean sa Crnim morem. Završen je 1992. godine i dugačak je 171 km.<br />
<br />
Od Bamberga do Firta, kanal prati dolinu Regnica, pritoke Majne. Od Firta do iza Rota, prati dolinu Rednica, pritoke Regnica. Kanal tada prolazi kroz Franačku Juru i spaja se sa rekom Altmil blizu Ditfurta. Od Ditfurta do Kelhajma na Dunavu, kanal teče kroz dolinu Altmila....<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Dunav	4<br />
1.1.1	Hidrološke i meteorološke osobine basena reke Dunav	9<br />
1.2	Rajna-Majna-Dunav	11<br />
1.3	Kanal Dunav – Crno more	17<br />
ZAKLJUČAK	18<br />
LITERATURA	20<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Hewlett-Packard Kućni proizvodi Divizija u Evropi]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-hewlett-packard-ku%C4%87ni-proizvodi-divizija-u-evropi</link>
			<pubDate>Tue, 29 Mar 2011 07:40:06 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-hewlett-packard-ku%C4%87ni-proizvodi-divizija-u-evropi</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Hewlett-Packard Kućni proizvodi<br />
Divizija u Evropi (1996-2000)</span><br />
<br />
<br />
Do Novemra 2000, Hewlett-Packard-ova (HP) Divizija kućnih proizvoda u Evropi (HPD-E) je prodavala HP-ovu Pavillion liniju personalnih kompjutera u Evropi skoro 5 godina. Za to vreme, HPD-E je ušao i izašao iz Nemačke, boreći se za 13.5% i 5.2% tržišnog udela u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, odnosno, imala značajnu reorganizaciju njenih Evropskih operacija za duplo. Neki su osećeli da je Evropska operacija ono što čemu je HP oduvek težio. Drugi su se pitali zašto je Evropa tako teška i da li model „operacionalne nadmoćnosti“ usvojen od HPD-E adekvatan za takmičenje sa brzo menjajućim tržištem.<br />
<br />
Prve lekcije iz Evrope - 1996<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Hewlett-Packard Kućni proizvodi<br />
Divizija u Evropi (1996-2000)</span><br />
<br />
<br />
Do Novemra 2000, Hewlett-Packard-ova (HP) Divizija kućnih proizvoda u Evropi (HPD-E) je prodavala HP-ovu Pavillion liniju personalnih kompjutera u Evropi skoro 5 godina. Za to vreme, HPD-E je ušao i izašao iz Nemačke, boreći se za 13.5% i 5.2% tržišnog udela u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, odnosno, imala značajnu reorganizaciju njenih Evropskih operacija za duplo. Neki su osećeli da je Evropska operacija ono što čemu je HP oduvek težio. Drugi su se pitali zašto je Evropa tako teška i da li model „operacionalne nadmoćnosti“ usvojen od HPD-E adekvatan za takmičenje sa brzo menjajućim tržištem.<br />
<br />
Prve lekcije iz Evrope - 1996<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Zlato]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-zlato</link>
			<pubDate>Fri, 10 Sep 2010 15:57:38 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-zlato</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Nalazište i dobijanje zlata</span><br />
<br />
     Zlato se u prirodi nalazi u slobodnom stanju kao samorodno. Uprskano je u stenama kvarca ili se nalazi u tankim i dugim naslagama(zlatna žica). Raspadanjem stena zlato dospeva u nanose reka i potoka, gde se može naći u obliku listića ili grudvica. Zlato je lepe zlatno žute boje, postojanog sjaja, postojano na mnoge uticaje. Zbog tih svojih osobina ljudi su počeli da ga koriste za izradu nakita i novca.<br />
     Grumen samorodnog zlata mase 48 kg. nađen je 1842. godine na Uralu, a 1809. godine grumen mase 120. kg. u Australiji.<br />
     Velika količina zlata nalazi se u sulfidnim rudama gvožđa, bakra i olova, u morskoj vodi ga ima oko 0,01-0,05 mg na jedan metar kubne bode. Zlatom su najbogatije zemlje poput Kanade, Južne Afrike, Rusije, Australije, Južne Amerike, SAD. U našoj zemlji se nalaze znatne količine zlata u rudama bakra(Bor). Od naših zlatnih rudnika poznati su<img src="https://www.maturskiradovi.net/forum/images/smilies/confused.gif" style="vertical-align: middle;" border="0" alt="Confused" title="Confused" />v. Varvara, Neresnica, Slisane, Leće, Trošnik, Baković.<br />
    U samorodnim nalazištima zlato je retko potpuno čisto, obično sadrži manje količine srebra, bakra, gvožđa. Pa ga je potrebno odvojiti od pratilaca. Postoji nekoliko metoda za odvajanja zlata. Najviše se koriste amalgamiranje i cijanizacija od hemijskih metoda. A postupak ispiranja od fizičkih metoda.<br />
               <br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
                    OSOBINE ZLATA</span><br />
<br />
    Po fizičkim osobinama zlato, sem lepe boje, odlikuje i felika specifična masa i mala tvrdoća. Zlato se lako mehanički obrađuje i može da se izvalja u vrlo tanke folije ili razvuče u tanane žice. Pošto je dosta mekano, legira se sa mnogim metalima. Dobro provodi toplotu i elektricitet. Hemijski je vrlo postojano, rastvara se samo u carskoj vodi(3HC1+HNO ), alkalnim cijanidima i hlornoj vodi. Sa živom gradi amalgame a sa cinkom jedinjenja. Zlato se najčešće upotrebljava legirano, pošto bi se predmeti od čistog zlata izlizali. Pa se češće legira sa bakrom i srebrom, ređe sa platinskim metalima.                                                                      <br />
<br />
    Legura zlata, bakra i nikla poznata je kao belo ili sivo zlato i upotreblja va se kao zamena za platinu. Osim belog zlata poznate su i legure crveno i zeleno zlato.<br />
    Zlato se koristi u medicini u industriji stakla, za ukrašavanje porculanskih predmeta, za izradu finih zlatnih slova na povezima knjige i sl.Zlatni predmeti se označavaju žigovima i stepenima finoće. Na veće predmete stavlja se glava ratnika, a na manje pšenicni klas. Stepen finoće označava se rimskim brojevima od I do IV. Ranije se odnos zlata i legirajućih elemenata označava u karatima, dok se danas označava u hiljadinama....</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Nalazište i dobijanje zlata</span><br />
<br />
     Zlato se u prirodi nalazi u slobodnom stanju kao samorodno. Uprskano je u stenama kvarca ili se nalazi u tankim i dugim naslagama(zlatna žica). Raspadanjem stena zlato dospeva u nanose reka i potoka, gde se može naći u obliku listića ili grudvica. Zlato je lepe zlatno žute boje, postojanog sjaja, postojano na mnoge uticaje. Zbog tih svojih osobina ljudi su počeli da ga koriste za izradu nakita i novca.<br />
     Grumen samorodnog zlata mase 48 kg. nađen je 1842. godine na Uralu, a 1809. godine grumen mase 120. kg. u Australiji.<br />
     Velika količina zlata nalazi se u sulfidnim rudama gvožđa, bakra i olova, u morskoj vodi ga ima oko 0,01-0,05 mg na jedan metar kubne bode. Zlatom su najbogatije zemlje poput Kanade, Južne Afrike, Rusije, Australije, Južne Amerike, SAD. U našoj zemlji se nalaze znatne količine zlata u rudama bakra(Bor). Od naših zlatnih rudnika poznati su<img src="https://www.maturskiradovi.net/forum/images/smilies/confused.gif" style="vertical-align: middle;" border="0" alt="Confused" title="Confused" />v. Varvara, Neresnica, Slisane, Leće, Trošnik, Baković.<br />
    U samorodnim nalazištima zlato je retko potpuno čisto, obično sadrži manje količine srebra, bakra, gvožđa. Pa ga je potrebno odvojiti od pratilaca. Postoji nekoliko metoda za odvajanja zlata. Najviše se koriste amalgamiranje i cijanizacija od hemijskih metoda. A postupak ispiranja od fizičkih metoda.<br />
               <br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
                    OSOBINE ZLATA</span><br />
<br />
    Po fizičkim osobinama zlato, sem lepe boje, odlikuje i felika specifična masa i mala tvrdoća. Zlato se lako mehanički obrađuje i može da se izvalja u vrlo tanke folije ili razvuče u tanane žice. Pošto je dosta mekano, legira se sa mnogim metalima. Dobro provodi toplotu i elektricitet. Hemijski je vrlo postojano, rastvara se samo u carskoj vodi(3HC1+HNO ), alkalnim cijanidima i hlornoj vodi. Sa živom gradi amalgame a sa cinkom jedinjenja. Zlato se najčešće upotrebljava legirano, pošto bi se predmeti od čistog zlata izlizali. Pa se češće legira sa bakrom i srebrom, ređe sa platinskim metalima.                                                                      <br />
<br />
    Legura zlata, bakra i nikla poznata je kao belo ili sivo zlato i upotreblja va se kao zamena za platinu. Osim belog zlata poznate su i legure crveno i zeleno zlato.<br />
    Zlato se koristi u medicini u industriji stakla, za ukrašavanje porculanskih predmeta, za izradu finih zlatnih slova na povezima knjige i sl.Zlatni predmeti se označavaju žigovima i stepenima finoće. Na veće predmete stavlja se glava ratnika, a na manje pšenicni klas. Stepen finoće označava se rimskim brojevima od I do IV. Ranije se odnos zlata i legirajućih elemenata označava u karatima, dok se danas označava u hiljadinama....</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poznavanje-robe-i-upravljanje-kvalitetom</link>
			<pubDate>Fri, 10 Sep 2010 15:56:53 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poznavanje-robe-i-upravljanje-kvalitetom</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
POZNAVANJE ROBE I UPRAVLJANJE KVALITETOM<br />
<br />
UVOD U POZNAVANJE ROBE</span><br />
<br />
POZNAVANJE ROBE - znanost koja proučava svojstva robe, njezine vrste, podvrste, kvalitetu, način prepoznavanja, klasifikacije, normizacije, skladištenja i rukovanja robom.<br />
DOBRO - materijalna izrađevina koja čovjeku treba za život<br />
PROIZVOD - ima tehničko-tehnološko značenje<br />
ROBA - ima ekonomsko-komercijalno značenje, pored materijalnog ima i nematerijalno značenje i sadržava i intelektualne usluge. Posjeduje uporabnu vrijednost. Roba se potvrđuje kroz akt kupoprodaje tzv. Prometnu vrijednost, te mora imati vrijednost u širem smislu odnosno tržišna vrijednost - sve navedeno čini osobine robe.<br />
<br />
Skup fizičkih, kemijskih, estetskih  i dr. parametara koji omogućuju da određena roba zadovolji svakog krajnjeg korisnika čine UPORABNU VRIJEDNOST ROBE. Što je taj skup bliži željama, kriterijima i zahtjevima korisnika uporabna vrijednost je veća.<br />
Razmjena dobara moguća je ako roba posjeduje određeni priznati status odnosno VRIJEDNOST (cijenu). CIJENA je novčani iznos koji se treba dati za određenu robu. <br />
Temeljna područja koja određuju odnos pitanja roba:<br />
2.	proizvod/čovjek: antropologija proizvoda (etika, psihologija, estetika),<br />
3.	proizvod/gospodarstvo: ekonomija proizvoda (s gospodarstvenom tehnikom),<br />
4.	proizvod/priroda: ekologija proizvoda (sirovina, zagađivanje, reciklaža, zaštita okoliša, itd.)<br />
<br />
Podjela roba:<br />
1.	Po podrijetlu:<br />
	a.	Anorganska - mineralna ulja, metali, robe koji nisu životinjskog ni biljnog podrijetla<br />
	b.	Organska - potječu od biljnog i životinjskog svijeta, kao nafta i drvo<br />
	d.	Sintetička - dobivena preradom organskih i anorganskih roba kao plastika - takovih roba nema u prirodi<br />
2.	Prema stupnju prerade robe:<br />
	f.	Sirovine - robe koje se uzimaju iz prirode i u tom obliku koriste (žitarice, drvo)<br />
	g.	Poluproizvodi - nastaju djelomičnom preradom sirovina (brašno)<br />
	i.	Proizvodi - proizvod koji je doveden do završne faze svoje prerade (kruh)<br />
3.	Po kvaliteti:<br />
	j.	Prava roba (originalna) - ima sve bitne elemente kvalitete<br />
	k.	Nadomjestak (surogat) - koja je na neki način zamjena pravoj robi i nema osobine prave robe a nije falsifikat<br />
	m.	Imitacija - robe koje vanjskim izgledom i nekim osobinama kopiraju originale ali nisu falsifikat kao npr. umjetni mramor, umjetna koža<br />
	n.	Krivotvorine (falsifikati) - žele se prodati, prikazati kao original, nigdje ne piše da nije original.<br />
4.	Prema ekonomskoj vrijednosti:<br />
	o.	Proizvodi za reprodukciju (sirovine, goriva, neki gotovi proizvodi)<br />
	p.	Oprema (strojevi, prijevozna sredstva, pogonski strojevi)<br />
	q.	Finalni proizvodi ili proizvodi za krajnju potrošnju (lijekovi, odjeća, namještaj) ...</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
POZNAVANJE ROBE I UPRAVLJANJE KVALITETOM<br />
<br />
UVOD U POZNAVANJE ROBE</span><br />
<br />
POZNAVANJE ROBE - znanost koja proučava svojstva robe, njezine vrste, podvrste, kvalitetu, način prepoznavanja, klasifikacije, normizacije, skladištenja i rukovanja robom.<br />
DOBRO - materijalna izrađevina koja čovjeku treba za život<br />
PROIZVOD - ima tehničko-tehnološko značenje<br />
ROBA - ima ekonomsko-komercijalno značenje, pored materijalnog ima i nematerijalno značenje i sadržava i intelektualne usluge. Posjeduje uporabnu vrijednost. Roba se potvrđuje kroz akt kupoprodaje tzv. Prometnu vrijednost, te mora imati vrijednost u širem smislu odnosno tržišna vrijednost - sve navedeno čini osobine robe.<br />
<br />
Skup fizičkih, kemijskih, estetskih  i dr. parametara koji omogućuju da određena roba zadovolji svakog krajnjeg korisnika čine UPORABNU VRIJEDNOST ROBE. Što je taj skup bliži željama, kriterijima i zahtjevima korisnika uporabna vrijednost je veća.<br />
Razmjena dobara moguća je ako roba posjeduje određeni priznati status odnosno VRIJEDNOST (cijenu). CIJENA je novčani iznos koji se treba dati za određenu robu. <br />
Temeljna područja koja određuju odnos pitanja roba:<br />
2.	proizvod/čovjek: antropologija proizvoda (etika, psihologija, estetika),<br />
3.	proizvod/gospodarstvo: ekonomija proizvoda (s gospodarstvenom tehnikom),<br />
4.	proizvod/priroda: ekologija proizvoda (sirovina, zagađivanje, reciklaža, zaštita okoliša, itd.)<br />
<br />
Podjela roba:<br />
1.	Po podrijetlu:<br />
	a.	Anorganska - mineralna ulja, metali, robe koji nisu životinjskog ni biljnog podrijetla<br />
	b.	Organska - potječu od biljnog i životinjskog svijeta, kao nafta i drvo<br />
	d.	Sintetička - dobivena preradom organskih i anorganskih roba kao plastika - takovih roba nema u prirodi<br />
2.	Prema stupnju prerade robe:<br />
	f.	Sirovine - robe koje se uzimaju iz prirode i u tom obliku koriste (žitarice, drvo)<br />
	g.	Poluproizvodi - nastaju djelomičnom preradom sirovina (brašno)<br />
	i.	Proizvodi - proizvod koji je doveden do završne faze svoje prerade (kruh)<br />
3.	Po kvaliteti:<br />
	j.	Prava roba (originalna) - ima sve bitne elemente kvalitete<br />
	k.	Nadomjestak (surogat) - koja je na neki način zamjena pravoj robi i nema osobine prave robe a nije falsifikat<br />
	m.	Imitacija - robe koje vanjskim izgledom i nekim osobinama kopiraju originale ali nisu falsifikat kao npr. umjetni mramor, umjetna koža<br />
	n.	Krivotvorine (falsifikati) - žele se prodati, prikazati kao original, nigdje ne piše da nije original.<br />
4.	Prema ekonomskoj vrijednosti:<br />
	o.	Proizvodi za reprodukciju (sirovine, goriva, neki gotovi proizvodi)<br />
	p.	Oprema (strojevi, prijevozna sredstva, pogonski strojevi)<br />
	q.	Finalni proizvodi ili proizvodi za krajnju potrošnju (lijekovi, odjeća, namještaj) ...</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Kom. poznavanje robe ishrana]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kom-poznavanje-robe-ishrana</link>
			<pubDate>Fri, 10 Sep 2010 15:55:52 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kom-poznavanje-robe-ishrana</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Ishrana podrazumeva unošenje hranom raznovrsnih hranljivih sastojaka u organizam čoveka i njihovo iskorišćavanje. Tako da se organizam snabdeva hranljivim sastojcima i energijom što omogućava pravilan rast i razvoj, pravilno funkcionisanje organizma i održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja. <br />
<br />
Hrana obuhvata mnoštvo složenih i raznovrsnih proizvoda biljnog, životinjskog i mineralnog porekla. Čovek se hrani da bi živeo i radio. Međutim, značajno je ne samo odabrati potrebnu vrstu hrane, već poboljšati njeno varenje i iskorišćenje u organizmu. Zato je važno pravilno kombinovati namirnice u jednom obroku i pravilno ih pripremati. <br />
<br />
Nauka o ishrani je složena naučna disciplina i bavi se izučavanjem svih relevatnih činilaca koji putem hrane utiče na pravilan rast, razvoj i zdrastveno stanje ljudskog organizma. U stvari, ova nauka izučava sve one činioce koji dovode do razvoja bolesti. Hipokrat je još u IV veku pre n.e. rekao: ,,Hrana treba da bude lek, a lek hrana’’, čime je ukazao na usku povezanost ishrane i zdravlja čoveka. Nedovoljna i preobilna ishrana, dakle, nepravilna ishrana dovodi do niza poremećaja i pojave bolesti, a posledice su smanjenje radne sposobnosti, proizvodnosti, povećanje ekonomskih gubitaka i skraćenje dužine života ljudi. <br />
<br />
Hronično gladovanje prouzrokuje gubitak telesne mase, poremećaj rasta i razvoja, pojavu hipovitaminoze, avitaminoze i drugih bolesti, iscrpljenost i smanjenje otpornosti organizma prema raznim infekcijama koje mogu dovesti i do smrti. Stopa smrtnosti (mortaliteta) veća je kod dece do 5. godine života i kod odraslih starijih od 65 godina. <br />
<br />
Preobilna ishrana dovodi do gojaznosti koja se smatra faktorom rizika mnogih savremenih oboljenja (oboljenja srca i krvnih sudova, šećerne bolesti, malignih oboljenja, oboljenja kostiju i dr.), a ona su u razvijenim zemljama najčešći uzrok prerane smrti. Oboljenja sve više zahvataju populaciju u najproizvodnijem starosnom dobu, od 30. do 35. godine, te se povećava stopa invalidnosti u zemljama u razvoju. Ove bolesti su posledica unošenja većih količina masti životinjskog porekla, rafiniranog šećera, soli, belog brašna i njegovih proizvoda tokom ishrane, a nedovoljnog unošenja svežeg voća i povrća, integralnih žita i njihovih proizvoda i leguminoza...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj</span><br />
<br />
Uvod……………………………………………………………………………..3<br />
1. Istorija i skorašnji razvoji………………………………………..………….4<br />
2. Ishrana – definicija…………………………………………..………………4<br />
3. Uticaj ishrane……………………………………………………………….5<br />
4. Procesi u ishrani…………………………………………………………..…5<br />
4. 1. Varenje…………………………………………………………….5<br />
4. 2. Apsorpcija (upijanje)……………………………………………..5<br />
4. 3. Metabolizacija (sagorevanje)………………………………………5<br />
5. Vrste ishrane……….……………………………………………………..….6<br />
6. Dodaci u ishrani…………………………………………………………….6<br />
7. Hrana – definicija i podela…………………………………………………..7<br />
7. 1. Hrana iz bilja……………………………………………………….8<br />
7. 2. Hrana iz životinjskog sveta……………………………………….8<br />
8. Obrada hrane.………………………………………………………………..9<br />
9. Glavni sastojci hrane……………………………………………………….9<br />
9. 1. Definicija……………………………………………………………9<br />
9. 2. Belančevine (proteini)…………………………………………….10<br />
9. 3. Ugljeni hidrati…………………………………………………….10<br />
9. 4. Masti (lipidi)……………………………………………………….11<br />
9. 5. Mineralne materije………………………………………………..11<br />
9. 6. Vitamini……………………………………………………………11<br />
10. Principi racionalne ishrane.………………………………………………13<br />
11. Uloga hrane u organizmu……………………………………………….13<br />
12. Uzroci kvarenja hrane……………………………………………………14<br />
12. 1. Uzroci kvarenja hrane…………………………………………..14<br />
12. 2. Postupci za sprečavanje kvarenja hrane……………………….15<br />
13. Zdrastvena ispravnost namirnica…….………………………………….15<br />
Zaključak………………………………………………………………………16<br />
Literatura…………………………………………………………………….17<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Ishrana podrazumeva unošenje hranom raznovrsnih hranljivih sastojaka u organizam čoveka i njihovo iskorišćavanje. Tako da se organizam snabdeva hranljivim sastojcima i energijom što omogućava pravilan rast i razvoj, pravilno funkcionisanje organizma i održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja. <br />
<br />
Hrana obuhvata mnoštvo složenih i raznovrsnih proizvoda biljnog, životinjskog i mineralnog porekla. Čovek se hrani da bi živeo i radio. Međutim, značajno je ne samo odabrati potrebnu vrstu hrane, već poboljšati njeno varenje i iskorišćenje u organizmu. Zato je važno pravilno kombinovati namirnice u jednom obroku i pravilno ih pripremati. <br />
<br />
Nauka o ishrani je složena naučna disciplina i bavi se izučavanjem svih relevatnih činilaca koji putem hrane utiče na pravilan rast, razvoj i zdrastveno stanje ljudskog organizma. U stvari, ova nauka izučava sve one činioce koji dovode do razvoja bolesti. Hipokrat je još u IV veku pre n.e. rekao: ,,Hrana treba da bude lek, a lek hrana’’, čime je ukazao na usku povezanost ishrane i zdravlja čoveka. Nedovoljna i preobilna ishrana, dakle, nepravilna ishrana dovodi do niza poremećaja i pojave bolesti, a posledice su smanjenje radne sposobnosti, proizvodnosti, povećanje ekonomskih gubitaka i skraćenje dužine života ljudi. <br />
<br />
Hronično gladovanje prouzrokuje gubitak telesne mase, poremećaj rasta i razvoja, pojavu hipovitaminoze, avitaminoze i drugih bolesti, iscrpljenost i smanjenje otpornosti organizma prema raznim infekcijama koje mogu dovesti i do smrti. Stopa smrtnosti (mortaliteta) veća je kod dece do 5. godine života i kod odraslih starijih od 65 godina. <br />
<br />
Preobilna ishrana dovodi do gojaznosti koja se smatra faktorom rizika mnogih savremenih oboljenja (oboljenja srca i krvnih sudova, šećerne bolesti, malignih oboljenja, oboljenja kostiju i dr.), a ona su u razvijenim zemljama najčešći uzrok prerane smrti. Oboljenja sve više zahvataju populaciju u najproizvodnijem starosnom dobu, od 30. do 35. godine, te se povećava stopa invalidnosti u zemljama u razvoju. Ove bolesti su posledica unošenja većih količina masti životinjskog porekla, rafiniranog šećera, soli, belog brašna i njegovih proizvoda tokom ishrane, a nedovoljnog unošenja svežeg voća i povrća, integralnih žita i njihovih proizvoda i leguminoza...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj</span><br />
<br />
Uvod……………………………………………………………………………..3<br />
1. Istorija i skorašnji razvoji………………………………………..………….4<br />
2. Ishrana – definicija…………………………………………..………………4<br />
3. Uticaj ishrane……………………………………………………………….5<br />
4. Procesi u ishrani…………………………………………………………..…5<br />
4. 1. Varenje…………………………………………………………….5<br />
4. 2. Apsorpcija (upijanje)……………………………………………..5<br />
4. 3. Metabolizacija (sagorevanje)………………………………………5<br />
5. Vrste ishrane……….……………………………………………………..….6<br />
6. Dodaci u ishrani…………………………………………………………….6<br />
7. Hrana – definicija i podela…………………………………………………..7<br />
7. 1. Hrana iz bilja……………………………………………………….8<br />
7. 2. Hrana iz životinjskog sveta……………………………………….8<br />
8. Obrada hrane.………………………………………………………………..9<br />
9. Glavni sastojci hrane……………………………………………………….9<br />
9. 1. Definicija……………………………………………………………9<br />
9. 2. Belančevine (proteini)…………………………………………….10<br />
9. 3. Ugljeni hidrati…………………………………………………….10<br />
9. 4. Masti (lipidi)……………………………………………………….11<br />
9. 5. Mineralne materije………………………………………………..11<br />
9. 6. Vitamini……………………………………………………………11<br />
10. Principi racionalne ishrane.………………………………………………13<br />
11. Uloga hrane u organizmu……………………………………………….13<br />
12. Uzroci kvarenja hrane……………………………………………………14<br />
12. 1. Uzroci kvarenja hrane…………………………………………..14<br />
12. 2. Postupci za sprečavanje kvarenja hrane……………………….15<br />
13. Zdrastvena ispravnost namirnica…….………………………………….15<br />
Zaključak………………………………………………………………………16<br />
Literatura…………………………………………………………………….17<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Pojačalo Universal]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poja%C4%8Dalo-universal--9485</link>
			<pubDate>Wed, 25 Aug 2010 21:05:04 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poja%C4%8Dalo-universal--9485</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Opšte osobine audio pojačavača snage</span><br />
<br />
Signal je u opštem slučaju fizička veličina čija vrednost ili promena tokom vremena sadrži neku informaciju.U elektrotehnici se informacija često prenosi<br />
pomoću napona ili struje,pa imamo naponski ili strujni signal.Na primer,veličina napona iz mikrofona pokazuje koliko je zvuk bio jak,a učestanost tog napona pokazuje kolika je bila visina tona.<br />
Pojačavač je elektronsko kolo na čiji se ulaz dovodi neki signal i na njegovom izlazu se dobije signal istog oblika,ali veće vrednosti i veće snage.Na primer,na ulaz pojačavača se dovodi naizmenični napon od 1mV,a na njegovom izlazu se<br />
dobije takodje naizmeničan napon istog oblika od 100mV.<br />
Pojačavač snage treba da obezbedi veliku snagu na svom izlazu i da tu snagu preda potrošaču,tj. zvučniku.<br />
Tranzistori se napajaju iz jednosmernog električnog izvora(transformator,grec i elektrolit),a služe za pojačanje naizmeničnog signala(signal iz cd plejera,kasetofona,gramofona…) koji se dovodi na ulaz pojačavača.Prilikom rada tranzistor uzima električnu energiju iz jednosmernog izvora napajanja i jedan njen deo pretvara u naizmeničnu energiju signala na izlazu.To znači da tranzistorski pojačavač prilikom svog rada ne proizvodi električnu energiju,nego pretvara energiju jednosmernog izvora u energiju pojačanog signala na izlazu.<br />
Audio pojačavači pripadaju prilično specifičnoj oblasti elektronike.Karakteristike koje treba da imaju ovi pojačavači moraju biti veoma stroge.Prva karakteristika je da se obezbedi adekvatno pojačanje signala koji se sastoji od mnoštvo komponenti čije su frekvencije u opsegu od 20Hz-20kHz.Naravno,pojačavač može imati razne frekventne karakteristike.Na primer,neki pojačavači imaju frekventnu karakteristiku od 5Hz-100kHz,drugi od 10Hz-80kHz…Važno je da pojačavač ima što veći frekventni opseg,radi boljeg kvaliteta i da pojačanje u opsegu od 20Hz-20kHz ne opadne za više od 3dB,najbolje bi bilo da u tom opsegu pojačanje bude 0dB radi što šireg opsega.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">-Podela pojačavača snage-</span><br />
<br />
Pojačavače snage možemo podeliti na više vrsta,tj. dve vrste.Prva je u odnosu na tip izlaznog stepena a druga u osnosu na režim rada pojačavača.<br />
<br />
Podela pojačavača u odnosu na tip izlaznog stepena:<br />
<br />
      1.Integrisani(sa IC kolima)<br />
      2.Neintegrisani(sa tranzistorima ili el. cevima)<br />
<br />
1.	U novije vreme sve se više proizvode pojačavači u integrisanoj<br />
      tehnici,tj. sa IC kolima koji poseduju takve karakteristike da<br />
      omogućuju realizaciju pojačavača dobrih performansi.Sva integrisana<br />
      kola koja se ugradjuju u audio pojačavačima imaju propusni opseg od<br />
      20Hz-20kHz,veliki dozvoljeni napon i znatnu struju,imaju visok<br />
      stepen iskorišćenja i potiskivanja šuma,termičku zaštitu koja deluje<br />
      na 100-150 stepeni celzijusa.Zbog tehnologije,sve se više proizvode<br />
      ova kola koja u jednom čipu imaju<br />
      otpornike,diode,kondenzatore,tranzistore.Zato je najbolje zbog<br />
      jednostavnosti izrade pojačala napraviti prve projekte sa IC kolima<br />
      kao što su STK,TDA…<br />
               Ali,ovakva pojačala su uradjena “na brzinu” i ne zadovoljavaju<br />
               kriterijume audiofila.<br />
         <br />
2.	Neintegrisani tip stepena može biti ostvaren sa:<br />
         <br />
         -Bipolarnim tranzistorima<br />
         -FET tranzistorima<br />
         -IGBT tranzistorima<br />
         -El. cevima ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj:</span><br />
<br />
Uvod……………………………………………str. 1<br />
    Podela pojačavača snage…………………….str. 2<br />
        Podela u odnosu na tip izlaznog stepena….str. 2<br />
        Podela u odnosu na režim rada……………str. 3<br />
   Opšte napomene i uputstva za gradnju……….str. 4<br />
   Procedura kod prvog uključenja pojačala…….str. 6<br />
   Izvori napajanja……………………………….str. 9<br />
        Transformatori……………………………..str. 10<br />
         Diode&amp;Grecovi……………………………str. 11<br />
         Elektrolitski kondenzatori…………………str. 11<br />
         Vezivanje…………………………………..str. 12<br />
    Električna šema………………………………..str. 13<br />
    Opis pojačavača……………………………….str. 14<br />
    Frekventni odziv i karakteristike………………str. 15<br />
    Pločica…………………………………………str. 16<br />
    Raspored elemenata…………………………...str.  17<br />
    Spisak elemenata………………………………str. 18<br />
    Literatura………………………………………str. 19<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Opšte osobine audio pojačavača snage</span><br />
<br />
Signal je u opštem slučaju fizička veličina čija vrednost ili promena tokom vremena sadrži neku informaciju.U elektrotehnici se informacija često prenosi<br />
pomoću napona ili struje,pa imamo naponski ili strujni signal.Na primer,veličina napona iz mikrofona pokazuje koliko je zvuk bio jak,a učestanost tog napona pokazuje kolika je bila visina tona.<br />
Pojačavač je elektronsko kolo na čiji se ulaz dovodi neki signal i na njegovom izlazu se dobije signal istog oblika,ali veće vrednosti i veće snage.Na primer,na ulaz pojačavača se dovodi naizmenični napon od 1mV,a na njegovom izlazu se<br />
dobije takodje naizmeničan napon istog oblika od 100mV.<br />
Pojačavač snage treba da obezbedi veliku snagu na svom izlazu i da tu snagu preda potrošaču,tj. zvučniku.<br />
Tranzistori se napajaju iz jednosmernog električnog izvora(transformator,grec i elektrolit),a služe za pojačanje naizmeničnog signala(signal iz cd plejera,kasetofona,gramofona…) koji se dovodi na ulaz pojačavača.Prilikom rada tranzistor uzima električnu energiju iz jednosmernog izvora napajanja i jedan njen deo pretvara u naizmeničnu energiju signala na izlazu.To znači da tranzistorski pojačavač prilikom svog rada ne proizvodi električnu energiju,nego pretvara energiju jednosmernog izvora u energiju pojačanog signala na izlazu.<br />
Audio pojačavači pripadaju prilično specifičnoj oblasti elektronike.Karakteristike koje treba da imaju ovi pojačavači moraju biti veoma stroge.Prva karakteristika je da se obezbedi adekvatno pojačanje signala koji se sastoji od mnoštvo komponenti čije su frekvencije u opsegu od 20Hz-20kHz.Naravno,pojačavač može imati razne frekventne karakteristike.Na primer,neki pojačavači imaju frekventnu karakteristiku od 5Hz-100kHz,drugi od 10Hz-80kHz…Važno je da pojačavač ima što veći frekventni opseg,radi boljeg kvaliteta i da pojačanje u opsegu od 20Hz-20kHz ne opadne za više od 3dB,najbolje bi bilo da u tom opsegu pojačanje bude 0dB radi što šireg opsega.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">-Podela pojačavača snage-</span><br />
<br />
Pojačavače snage možemo podeliti na više vrsta,tj. dve vrste.Prva je u odnosu na tip izlaznog stepena a druga u osnosu na režim rada pojačavača.<br />
<br />
Podela pojačavača u odnosu na tip izlaznog stepena:<br />
<br />
      1.Integrisani(sa IC kolima)<br />
      2.Neintegrisani(sa tranzistorima ili el. cevima)<br />
<br />
1.	U novije vreme sve se više proizvode pojačavači u integrisanoj<br />
      tehnici,tj. sa IC kolima koji poseduju takve karakteristike da<br />
      omogućuju realizaciju pojačavača dobrih performansi.Sva integrisana<br />
      kola koja se ugradjuju u audio pojačavačima imaju propusni opseg od<br />
      20Hz-20kHz,veliki dozvoljeni napon i znatnu struju,imaju visok<br />
      stepen iskorišćenja i potiskivanja šuma,termičku zaštitu koja deluje<br />
      na 100-150 stepeni celzijusa.Zbog tehnologije,sve se više proizvode<br />
      ova kola koja u jednom čipu imaju<br />
      otpornike,diode,kondenzatore,tranzistore.Zato je najbolje zbog<br />
      jednostavnosti izrade pojačala napraviti prve projekte sa IC kolima<br />
      kao što su STK,TDA…<br />
               Ali,ovakva pojačala su uradjena “na brzinu” i ne zadovoljavaju<br />
               kriterijume audiofila.<br />
         <br />
2.	Neintegrisani tip stepena može biti ostvaren sa:<br />
         <br />
         -Bipolarnim tranzistorima<br />
         -FET tranzistorima<br />
         -IGBT tranzistorima<br />
         -El. cevima ...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj:</span><br />
<br />
Uvod……………………………………………str. 1<br />
    Podela pojačavača snage…………………….str. 2<br />
        Podela u odnosu na tip izlaznog stepena….str. 2<br />
        Podela u odnosu na režim rada……………str. 3<br />
   Opšte napomene i uputstva za gradnju……….str. 4<br />
   Procedura kod prvog uključenja pojačala…….str. 6<br />
   Izvori napajanja……………………………….str. 9<br />
        Transformatori……………………………..str. 10<br />
         Diode&amp;Grecovi……………………………str. 11<br />
         Elektrolitski kondenzatori…………………str. 11<br />
         Vezivanje…………………………………..str. 12<br />
    Električna šema………………………………..str. 13<br />
    Opis pojačavača……………………………….str. 14<br />
    Frekventni odziv i karakteristike………………str. 15<br />
    Pločica…………………………………………str. 16<br />
    Raspored elemenata…………………………...str.  17<br />
    Spisak elemenata………………………………str. 18<br />
    Literatura………………………………………str. 19<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Alkoholna pića - poznavanje robe]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-alkoholna-pi%C4%87a-poznavanje-robe</link>
			<pubDate>Tue, 22 Jun 2010 20:14:00 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-alkoholna-pi%C4%87a-poznavanje-robe</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, seminarski i diplomski radovi iz komercijalnog i carinskog poznavanja robe.<br />
<br />
          Alkoholna pića su u našem društvu prisutna još od prastarih civilizacija, od najjednostavnijih, pa do, danas, uz modernu tehnologiju proizvodnje, po samom procesu proizvodnje, veoma komplikovanih alkoholnih pića.<br />
     Ovakva pića spadaju među masovne proizvode prehrambene industrije. Veoma su raznovrsna a imaju zajedničku karakteristiku da sadrže manji ili veći procenat alkohola (etanola). <br />
     Alkoholna prića se proizvode i ambalažiraju tako da se bez ikakve pripreme mogu upotrebiti za piće. Zauzimaju veoma značajno mesto  u ugostiteljstvu  kao predmet široke potrošnje...<br />
     Konzumiranje ovakvih pića, u zavisnosti od same vrste, i količine, u neku ruku može biti i zdravo, što je dokazano i ispitano. <br />
     Sve ima svoje dobre i loše strane, tako i alkoholna pića, koja, iako mogu biti zdrava (vina), isto tako mogu biti i veoma opasna po čoveka. <br />
      Sve u svemu, prisutna već nekoliko hiljada godina u ljudskom društvu, alkoholna pića su nezaobilazni deo, neću reći svakodnevnice, ali, sa sigurnošću tvrdim, raznih proslava, slava, venčanja, okupljanja, i mnogih drugih društvenih aktivnosti. <br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Uopšteno o alkoholnim pićima<br />
<br />
Proces proizvodnje alkoholnih pića</span><br />
<br />
     S’ obzirom da su procesi proizvodnje alkoholnih pića, u zavisnosti o kojem se piću radi, veoma različiti, u ovom radu pokušaću vam objasniti jedan od njih. Da bih se najbolje upoznali sa tim, izdvojiću dobro poznato domaće alkoholno piće, rakiju.<br />
     Rakija se dobija procesom destilacije, pri čemu se fermentisana* tečna smeša zagreva, alkohol se izdvaja u obliku pare i hlađenjem opet prelazi u tečno stanje. Alkohol** se izdvaja iz smeše kao jedinjenje sa nižom tačkom kljucanja. Sadržaj alkohola u predestilisanoj tečnosti može se povećati ponovnim destilacijama, uz smanjenje ukupne zapremine tečnosti.<br />
     Aparatura za destilaciju rakije iz fermentisane tečnosti obično se sastoji od kazana koji je povezan sa uspravnom- parovodnom cevi u koju odlaze alkoholne pare tokom zagrevanja. Parovodna cev alkoholne pare vodi do kondenzatora gde se pomoću struje hladne vode vrši potpuna kondenzacija alkoholnih para u tečno stanje.  Aparatura za proizvodnju rakije najčešće je izrađena od bakra. <br />
     Iako  je proces proizvodnje  destilo- vanih alkoholnih pica poznat još od najranijih vremena, nove tehnologije omogućavaju  dobijanje sve kvalitetnijih proizvoda. Tehnološki postupak dobijanja rakije sastoji se od četiri faze: Priprema, fermentacija, destilacija, starenje (odležavanje). <br />
*- Alkohol je organsko jedinjenje koje sadrži hidroksilnu grupu (npr. metanol CH 3 -OH ili etanol CH 3 -CH 2 –OH).<br />
**-Fermentacija je proces pri kome se organske supstance (najčešće šećeri) pomoću jednoćelijskih organizama prevode u alkohole.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Podela alkoholnih pića</span><br />
<br />
     Alkoholna pića se, prema načinu proizvodnje i negovanju, zatim prema sastavu, poreklu alkohola, senzornim svojstvima )boji, mirisu, ukusu, konzistenciji) i drugim osobinama, dele na:<br />
-	pivo,<br />
-	vina,<br />
-	jaka alkohona pića (prirodne rakije i žestoka alkoholna pića),<br />
-	likeri.<br />
PIVO<br />
<br />
     Pivo je slabo alkoholno piće dobijeno alkoholnim vrenjem zahmeljene sladovi- ne primenom pivskog kvasca. U proizvodnji pivske sladovine može se deo ječmenog slada zameniti nesladovanim žitima (ječam, kukuruz, pšenica, pirinač) ili njihovim prerađevinama, odnosno odgo-varajućom količinom ugljenih hidrata. <br />
     Proizvode se sledeće vrste piva: svetlo i tamno pivo (standardno, specijalno i regionalno), lako pivo, bezalkoholno pivo, dijetalno pivo i pšenično pivo. <br />
     Svetlo i tamno pivo proizvodi se iz osnovne sladovine koja ima vipe od 10% ekstrakta u osnovnoj sladovini.<br />
     Lako pivo se proizvodi iz osnovne sladovine  sa sadržajem ekstrakta ispod 10%. Deklariše se energetskom vredno-šću koja mora biti manja od 120kJ/100 g. <br />
     Bezalkoholno pivo proizvodi se sa sadržajem alkohola maksimalno 0.5% vol. Deklariše se sadržajem alkohola.<br />
     Dijetalno pivo se proizvodi sadržajem ugljenih hidrata maksimalno 0.75g/10g i sadržajem alkohola maksimalno 4% vol. Deklariše se sadržajem ugljenih hidrata. <br />
     Pšenično pivo  se proizvodi sa najmanje 50% pšeničnog slada. Može biti bistro ili zamućeno kvascem.<br />
Pivo se pretače u boce zapremine  0.5l i 0.33l, u plasticnu ambalažu zapremine 1l, 1.5l i 2l, te u burad od 5l, 10l, 25l i 50l iz kojih se pivo toči u čaše i krigle. Točema piva iz buradi mogu vršiti samo one ugostiteljske radnje okje poseduju uređaje za točenje piva (šank aparate).<br />
     U prodajnim i ugostiteljskim objektima pivo se mora čuvati u magacinima i na tamnom mestu, a temperatura treba da bude ispod 15°C. Vino je alkoholno piće srednje jačine, koje se dobija alkoholnim vrenjem šire ili kljuka od svežeg grožđa plemenite sorte vinove loze (Vitis Vinifera)<br />
     Vino se deli u grupe zavisno od vrste grožđa od koga se dobija, načina proizvodnje i sastava koji ima. Prema načinu proizvodnje razlikuju se sledeća vina:<br />
     Prirodna vina. Dobijaju se alkoholnim vrenjem šire (mošta) ili kljuka od svežeg grožđa plemenite vinove loze.<br />
     Specijalna vina. Dobijaju se specijalnom preradom svežeg ili polusuvog grožđa plemenite vinove loze., koncentrisane šire ili prirodnog vina sa dodatkom šećera, alkohola, aromatičnih materija i drugih sastojaka koji nisu štetni za ljudsko zdravlje. <br />
      Penušava vina. To su prirodna specijalna vina koja sadrže ugljen dioksid pod pritiskom. Zbog toga se pri točenju ovih vina stvara pena. <br />
Prema kvalitetu razlikuju se sledeća vina:<br />
     Stono vino, proizvodi se od grožđa jedne ili više sorti plemenite vinove loze bez određenog geografskog porekla.<br />
     Stono vino sa geografskim poreklom¸ proizvodi se od grožđa jedne ili više sorti plemenite vinove loze, koje je ubrano i prerađeno u određenom vinogradarskom rejonu. U proizvodnji se može upotrebiti i do 15% grožđa iz susednog rejona. <br />
     Kvalitetno vino sa geografskim poreklom, proizvodi se od grožđa jedne ili više sorti plemenite vinove loze sa izrazitim kvalitetnim karakteristikama za sortu ili sorte, koje je ubrano i prerađeno u određenom vinogradarskom rejonu. <br />
<br />
     Vrhunsko (čuveno) vino sa geografskim poreklom, proizvodi se po posebnom postupku od jedne ili više sorti plemenite lvinove loze sa naročito izraženim karakteristikama  za sortu ili sorte u okviru određenog vinogorja. <br />
     Prema boji, vino se deli na:<br />
     Belo vino koje jepo pravilu, proizvedeno od grožđa belih sorti.<br />
     Ružičasto vino (ružica, opolo, roze) koje je proizvedeno od grožđa crvenih, crnih i belih sorti vinove loze. <br />
     Crno (crveno) vino koje je proizvedeno od crnih sorti vinove loze.<br />
     Prema količini neprevrelog šećera vina se dele na:<br />
     suva vina, koja sadrže do 0,4 g/l neprevrelog šećera.<br />
     polusuva vina, koja sadrže 0,4 do 12 g/l neprevrelog šećera,<br />
     poluslatka vina, koja sadrže od 12 do 50 g/l neprevrelog šećera i<br />
     slatka vina, koja sadrže više od 50 g/l neprevrelog šećera..<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">PRIRODNE RAKIJE</span><br />
<br />
Prirodna rakija je proizvod dobijene destilacijom (pečenjem) prevrele komine ili kljuka od voća ili grožđa, odnosno destilacijom prevrelih plodova voća ili grožđa.<br />
     Prirodne rakije se dele, prema vrsti sirovine od kojih su proizvedene na:<br />
-	rakije od voća (šljive, kruške, breskve, kajsije, jabuke, dinje, trešnje, smokve)<br />
-	rakije od grožđa: vinjak, komovica, lozovača i grožđenka;<br />
-	specijalne prirodne rakije, oplemenjene dodacima biljnog porekla (klekovača, travarica, brinjevec, anisonka, mastika, orahovača itd.)<br />
                                        <br />
<span style="font-weight: bold;">   ŽESTOKA ALKOHOLNA PIĆA</span><br />
<br />
 Dobijaju se od finih rafinisanih destilata ili destilacijom prevrelog žita (ječam, ovas, raž, pšenica).<br />
   <br />
  U žestoka alkoholna pića spadaju:<br />
     Viski (Whiskey) je proizvod karakterističnog mirisa i ukusa, dobijen iz destilata prevrele komine žita. Sadržaj alkohola je najmanje 40% sa najviše 50% vol. Klasifikuje se na: </div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, seminarski i diplomski radovi iz komercijalnog i carinskog poznavanja robe.<br />
<br />
          Alkoholna pića su u našem društvu prisutna još od prastarih civilizacija, od najjednostavnijih, pa do, danas, uz modernu tehnologiju proizvodnje, po samom procesu proizvodnje, veoma komplikovanih alkoholnih pića.<br />
     Ovakva pića spadaju među masovne proizvode prehrambene industrije. Veoma su raznovrsna a imaju zajedničku karakteristiku da sadrže manji ili veći procenat alkohola (etanola). <br />
     Alkoholna prića se proizvode i ambalažiraju tako da se bez ikakve pripreme mogu upotrebiti za piće. Zauzimaju veoma značajno mesto  u ugostiteljstvu  kao predmet široke potrošnje...<br />
     Konzumiranje ovakvih pića, u zavisnosti od same vrste, i količine, u neku ruku može biti i zdravo, što je dokazano i ispitano. <br />
     Sve ima svoje dobre i loše strane, tako i alkoholna pića, koja, iako mogu biti zdrava (vina), isto tako mogu biti i veoma opasna po čoveka. <br />
      Sve u svemu, prisutna već nekoliko hiljada godina u ljudskom društvu, alkoholna pića su nezaobilazni deo, neću reći svakodnevnice, ali, sa sigurnošću tvrdim, raznih proslava, slava, venčanja, okupljanja, i mnogih drugih društvenih aktivnosti. <br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Uopšteno o alkoholnim pićima<br />
<br />
Proces proizvodnje alkoholnih pića</span><br />
<br />
     S’ obzirom da su procesi proizvodnje alkoholnih pića, u zavisnosti o kojem se piću radi, veoma različiti, u ovom radu pokušaću vam objasniti jedan od njih. Da bih se najbolje upoznali sa tim, izdvojiću dobro poznato domaće alkoholno piće, rakiju.<br />
     Rakija se dobija procesom destilacije, pri čemu se fermentisana* tečna smeša zagreva, alkohol se izdvaja u obliku pare i hlađenjem opet prelazi u tečno stanje. Alkohol** se izdvaja iz smeše kao jedinjenje sa nižom tačkom kljucanja. Sadržaj alkohola u predestilisanoj tečnosti može se povećati ponovnim destilacijama, uz smanjenje ukupne zapremine tečnosti.<br />
     Aparatura za destilaciju rakije iz fermentisane tečnosti obično se sastoji od kazana koji je povezan sa uspravnom- parovodnom cevi u koju odlaze alkoholne pare tokom zagrevanja. Parovodna cev alkoholne pare vodi do kondenzatora gde se pomoću struje hladne vode vrši potpuna kondenzacija alkoholnih para u tečno stanje.  Aparatura za proizvodnju rakije najčešće je izrađena od bakra. <br />
     Iako  je proces proizvodnje  destilo- vanih alkoholnih pica poznat još od najranijih vremena, nove tehnologije omogućavaju  dobijanje sve kvalitetnijih proizvoda. Tehnološki postupak dobijanja rakije sastoji se od četiri faze: Priprema, fermentacija, destilacija, starenje (odležavanje). <br />
*- Alkohol je organsko jedinjenje koje sadrži hidroksilnu grupu (npr. metanol CH 3 -OH ili etanol CH 3 -CH 2 –OH).<br />
**-Fermentacija je proces pri kome se organske supstance (najčešće šećeri) pomoću jednoćelijskih organizama prevode u alkohole.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Podela alkoholnih pića</span><br />
<br />
     Alkoholna pića se, prema načinu proizvodnje i negovanju, zatim prema sastavu, poreklu alkohola, senzornim svojstvima )boji, mirisu, ukusu, konzistenciji) i drugim osobinama, dele na:<br />
-	pivo,<br />
-	vina,<br />
-	jaka alkohona pića (prirodne rakije i žestoka alkoholna pića),<br />
-	likeri.<br />
PIVO<br />
<br />
     Pivo je slabo alkoholno piće dobijeno alkoholnim vrenjem zahmeljene sladovi- ne primenom pivskog kvasca. U proizvodnji pivske sladovine može se deo ječmenog slada zameniti nesladovanim žitima (ječam, kukuruz, pšenica, pirinač) ili njihovim prerađevinama, odnosno odgo-varajućom količinom ugljenih hidrata. <br />
     Proizvode se sledeće vrste piva: svetlo i tamno pivo (standardno, specijalno i regionalno), lako pivo, bezalkoholno pivo, dijetalno pivo i pšenično pivo. <br />
     Svetlo i tamno pivo proizvodi se iz osnovne sladovine koja ima vipe od 10% ekstrakta u osnovnoj sladovini.<br />
     Lako pivo se proizvodi iz osnovne sladovine  sa sadržajem ekstrakta ispod 10%. Deklariše se energetskom vredno-šću koja mora biti manja od 120kJ/100 g. <br />
     Bezalkoholno pivo proizvodi se sa sadržajem alkohola maksimalno 0.5% vol. Deklariše se sadržajem alkohola.<br />
     Dijetalno pivo se proizvodi sadržajem ugljenih hidrata maksimalno 0.75g/10g i sadržajem alkohola maksimalno 4% vol. Deklariše se sadržajem ugljenih hidrata. <br />
     Pšenično pivo  se proizvodi sa najmanje 50% pšeničnog slada. Može biti bistro ili zamućeno kvascem.<br />
Pivo se pretače u boce zapremine  0.5l i 0.33l, u plasticnu ambalažu zapremine 1l, 1.5l i 2l, te u burad od 5l, 10l, 25l i 50l iz kojih se pivo toči u čaše i krigle. Točema piva iz buradi mogu vršiti samo one ugostiteljske radnje okje poseduju uređaje za točenje piva (šank aparate).<br />
     U prodajnim i ugostiteljskim objektima pivo se mora čuvati u magacinima i na tamnom mestu, a temperatura treba da bude ispod 15°C. Vino je alkoholno piće srednje jačine, koje se dobija alkoholnim vrenjem šire ili kljuka od svežeg grožđa plemenite sorte vinove loze (Vitis Vinifera)<br />
     Vino se deli u grupe zavisno od vrste grožđa od koga se dobija, načina proizvodnje i sastava koji ima. Prema načinu proizvodnje razlikuju se sledeća vina:<br />
     Prirodna vina. Dobijaju se alkoholnim vrenjem šire (mošta) ili kljuka od svežeg grožđa plemenite vinove loze.<br />
     Specijalna vina. Dobijaju se specijalnom preradom svežeg ili polusuvog grožđa plemenite vinove loze., koncentrisane šire ili prirodnog vina sa dodatkom šećera, alkohola, aromatičnih materija i drugih sastojaka koji nisu štetni za ljudsko zdravlje. <br />
      Penušava vina. To su prirodna specijalna vina koja sadrže ugljen dioksid pod pritiskom. Zbog toga se pri točenju ovih vina stvara pena. <br />
Prema kvalitetu razlikuju se sledeća vina:<br />
     Stono vino, proizvodi se od grožđa jedne ili više sorti plemenite vinove loze bez određenog geografskog porekla.<br />
     Stono vino sa geografskim poreklom¸ proizvodi se od grožđa jedne ili više sorti plemenite vinove loze, koje je ubrano i prerađeno u određenom vinogradarskom rejonu. U proizvodnji se može upotrebiti i do 15% grožđa iz susednog rejona. <br />
     Kvalitetno vino sa geografskim poreklom, proizvodi se od grožđa jedne ili više sorti plemenite vinove loze sa izrazitim kvalitetnim karakteristikama za sortu ili sorte, koje je ubrano i prerađeno u određenom vinogradarskom rejonu. <br />
<br />
     Vrhunsko (čuveno) vino sa geografskim poreklom, proizvodi se po posebnom postupku od jedne ili više sorti plemenite lvinove loze sa naročito izraženim karakteristikama  za sortu ili sorte u okviru određenog vinogorja. <br />
     Prema boji, vino se deli na:<br />
     Belo vino koje jepo pravilu, proizvedeno od grožđa belih sorti.<br />
     Ružičasto vino (ružica, opolo, roze) koje je proizvedeno od grožđa crvenih, crnih i belih sorti vinove loze. <br />
     Crno (crveno) vino koje je proizvedeno od crnih sorti vinove loze.<br />
     Prema količini neprevrelog šećera vina se dele na:<br />
     suva vina, koja sadrže do 0,4 g/l neprevrelog šećera.<br />
     polusuva vina, koja sadrže 0,4 do 12 g/l neprevrelog šećera,<br />
     poluslatka vina, koja sadrže od 12 do 50 g/l neprevrelog šećera i<br />
     slatka vina, koja sadrže više od 50 g/l neprevrelog šećera..<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">PRIRODNE RAKIJE</span><br />
<br />
Prirodna rakija je proizvod dobijene destilacijom (pečenjem) prevrele komine ili kljuka od voća ili grožđa, odnosno destilacijom prevrelih plodova voća ili grožđa.<br />
     Prirodne rakije se dele, prema vrsti sirovine od kojih su proizvedene na:<br />
-	rakije od voća (šljive, kruške, breskve, kajsije, jabuke, dinje, trešnje, smokve)<br />
-	rakije od grožđa: vinjak, komovica, lozovača i grožđenka;<br />
-	specijalne prirodne rakije, oplemenjene dodacima biljnog porekla (klekovača, travarica, brinjevec, anisonka, mastika, orahovača itd.)<br />
                                        <br />
<span style="font-weight: bold;">   ŽESTOKA ALKOHOLNA PIĆA</span><br />
<br />
 Dobijaju se od finih rafinisanih destilata ili destilacijom prevrelog žita (ječam, ovas, raž, pšenica).<br />
   <br />
  U žestoka alkoholna pića spadaju:<br />
     Viski (Whiskey) je proizvod karakterističnog mirisa i ukusa, dobijen iz destilata prevrele komine žita. Sadržaj alkohola je najmanje 40% sa najviše 50% vol. Klasifikuje se na: </div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Mleko]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-mleko--7901</link>
			<pubDate>Tue, 22 Jun 2010 20:12:43 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-mleko--7901</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, seminarski i diplomski radovi iz komercijalnog i carinskog poznavanja robe.<br />
<br />
Mleko je najčešći naziv za tečnost bele boje koju proizvode mlečne žlezde ženki sisara a koja se koristi u ishrani, Mleko pruža glavni izvor ishrane mladunčadi sisara pre nego što mogu da vare različitiju hranu.<br />
Pored mleka u ljudskoj ishrani se koriste i mlečni proizvodi, kao što su :<br />
•	krem,<br />
•	buter,<br />
•	jogurt,<br />
•	sladoled,<br />
•	sir,<br />
•	kajmak,<br />
•	surutka,<br />
•	šlag,<br />
•	puding,<br />
•	kiselo mleko,<br />
•	kačkavalj,<br />
•	vurda,<br />
•	belmuž,<br />
•	kefir,<br />
•	laktoza i<br />
•	sušeno mleko ili mleko u prahu<br />
<br />
Pored toga mleko se koristi kao dodatni sastojak za mnoge proizvode (naprimer za proizvodnju čokolade ) ili se uz njega koriste i mnogi drugi aditivi i industrijski proizvodi. Mleko može takođe da znači:<br />
•	Beli sok ili kaša dobijeni iz kokosa u manje-više tečnom obliku, koji se koriste posebno u tajlandskoj, indijskoj i polinežanskoj kuhinji pod nazivom kokosovo mleko.<br />
•	Bela tečnost dobijena od biljaka (neživotinjska zamena) takođe se naziva mleko i to: sojino mleko, pirinčano mleko i bademovo mleko.<br />
LJudsko mleko se kod beba unosi sisanjem, direktno ili čuvanjem mleka za kasniju upotrebu. Kao kolostrum (prvo mleko), ono prenosi majčina antitela i crevne bakterije bebi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sastav i nutricija</span><br />
<br />
Sastav mleka se veoma razlikuje među različitim životinjama.<br />
•	LJudsko mleko je tanko i bogato laktozom, njegovim primarnim šećerom.<br />
•	Nasuprot ovome, kravlje mleko ima manje šećera, a više proteina i sadrži od oko 3,5% do 6.5% masti, 4% do 8.5% hranljivih materija i oko 88% vode. NJegov glavni protein (80%) je kasein, dok ostatak čine proteini surutke.<br />
<br />
Laktoza u mleku se vari pomoću enzima laktaze, koga proizvode tela beba. Kod ljudi, proizvodnja laktaze se smanjuje sa starošću (u zavisnosti od etničkog porekla osobe), čak do tačke kada laktoza postaje nesvariva, što dovodi do nepodnošljivosti laktoze, želudačno-crevnog stanja koje može da zadesi mnoge.<br />
Međutim, sastav mleka se veoma razlikuje od vrste do vrste: kravlje mleko je totalno drugačija supstanca od kozjeg, na primer, što će primetiti svaka osoba koja proba oba. Faktori kao što su sadržaj laktoze, proporcija i veličina globula masti i jačina ugrušaka, koje stvaraju čovečji enzimi prilikom varenja mleka, mogu da se razlikuju od rase do rase i od sisara do sisara.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Kravlje mleko</span><br />
<br />
Posle majčinog mleka, najvažnija namirnica u ishrani odojčeta je kravlje mleko. Ono se obično upotrebljava kao osnovna hrana u slučaju veštačke ishrane odojčeta, kad majka iz bilo kog razloga ne može da doji, i kao dopuna majčinom mleku kad ga nema dovoljno. Posle odbijanja, kravlje mleko predstavlja jednu od najvažnijih namirnica i kod odojčadi koja su ranije samo dojena.<br />
Kravlje mleko je, po svome sastavu, podešeno potrebama teleta, koje za mesec i po dana udvostruči svoju težinu, dok odojče svoju težinu udvostruči tek za pet i po meseci. Stoga u njemu i ima dva do tri puta više belančevina nego u majčinom mleku. Sem toga, belančevine i masti su u kravljem mleku drugčije pa ih odojče teže vari. Šećera u kravljem mleku ima približno kao i u majčinom.Za ljudsku ishranu najčešće se koristi kravlje mleko i ono se najčešće priprema industrijski za čuvanje i dalju upotrebu. To je najčešće korišćeno mleko u razvijenim zemljama, dok se u siromašnijim zemljama (Afrika i delovi Azije) jako često koristi kozje mleko. Proizvodnja mleka na farmama je postala veoma intezivna, tako da je u mnogim zemljama ovaj proces dosta automatizovan što povećava stepen iskorišćenja a smanjuje mogućnost zagađenja mleka.<br />
Kravlje mleko dolazi na tržište bez bliže oznake porekla, dok se mleko drugih životinja mora posebno deklarisati. Mleko ovce i koze razlikuje se od <br />
<br />
•	1 Sastav i nutricija<br />
•	2 Kravlje mleko <br />
•	2.1 Vrste mleka <br />
•	3 Ostale životinje sa mlekom <br />
•	4 Zgrušavanje <br />
•	5 Kriticizam  <br />
•	5.1 Nutricioni problemi<br />
•	5.2 Proizvodi od mleka<br />
•	6 Urbane legende o mleku <br />
•	7 Zaključak <br />
•	8 Tablica<br />
•	9 Literatura </div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, seminarski i diplomski radovi iz komercijalnog i carinskog poznavanja robe.<br />
<br />
Mleko je najčešći naziv za tečnost bele boje koju proizvode mlečne žlezde ženki sisara a koja se koristi u ishrani, Mleko pruža glavni izvor ishrane mladunčadi sisara pre nego što mogu da vare različitiju hranu.<br />
Pored mleka u ljudskoj ishrani se koriste i mlečni proizvodi, kao što su :<br />
•	krem,<br />
•	buter,<br />
•	jogurt,<br />
•	sladoled,<br />
•	sir,<br />
•	kajmak,<br />
•	surutka,<br />
•	šlag,<br />
•	puding,<br />
•	kiselo mleko,<br />
•	kačkavalj,<br />
•	vurda,<br />
•	belmuž,<br />
•	kefir,<br />
•	laktoza i<br />
•	sušeno mleko ili mleko u prahu<br />
<br />
Pored toga mleko se koristi kao dodatni sastojak za mnoge proizvode (naprimer za proizvodnju čokolade ) ili se uz njega koriste i mnogi drugi aditivi i industrijski proizvodi. Mleko može takođe da znači:<br />
•	Beli sok ili kaša dobijeni iz kokosa u manje-više tečnom obliku, koji se koriste posebno u tajlandskoj, indijskoj i polinežanskoj kuhinji pod nazivom kokosovo mleko.<br />
•	Bela tečnost dobijena od biljaka (neživotinjska zamena) takođe se naziva mleko i to: sojino mleko, pirinčano mleko i bademovo mleko.<br />
LJudsko mleko se kod beba unosi sisanjem, direktno ili čuvanjem mleka za kasniju upotrebu. Kao kolostrum (prvo mleko), ono prenosi majčina antitela i crevne bakterije bebi.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sastav i nutricija</span><br />
<br />
Sastav mleka se veoma razlikuje među različitim životinjama.<br />
•	LJudsko mleko je tanko i bogato laktozom, njegovim primarnim šećerom.<br />
•	Nasuprot ovome, kravlje mleko ima manje šećera, a više proteina i sadrži od oko 3,5% do 6.5% masti, 4% do 8.5% hranljivih materija i oko 88% vode. NJegov glavni protein (80%) je kasein, dok ostatak čine proteini surutke.<br />
<br />
Laktoza u mleku se vari pomoću enzima laktaze, koga proizvode tela beba. Kod ljudi, proizvodnja laktaze se smanjuje sa starošću (u zavisnosti od etničkog porekla osobe), čak do tačke kada laktoza postaje nesvariva, što dovodi do nepodnošljivosti laktoze, želudačno-crevnog stanja koje može da zadesi mnoge.<br />
Međutim, sastav mleka se veoma razlikuje od vrste do vrste: kravlje mleko je totalno drugačija supstanca od kozjeg, na primer, što će primetiti svaka osoba koja proba oba. Faktori kao što su sadržaj laktoze, proporcija i veličina globula masti i jačina ugrušaka, koje stvaraju čovečji enzimi prilikom varenja mleka, mogu da se razlikuju od rase do rase i od sisara do sisara.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Kravlje mleko</span><br />
<br />
Posle majčinog mleka, najvažnija namirnica u ishrani odojčeta je kravlje mleko. Ono se obično upotrebljava kao osnovna hrana u slučaju veštačke ishrane odojčeta, kad majka iz bilo kog razloga ne može da doji, i kao dopuna majčinom mleku kad ga nema dovoljno. Posle odbijanja, kravlje mleko predstavlja jednu od najvažnijih namirnica i kod odojčadi koja su ranije samo dojena.<br />
Kravlje mleko je, po svome sastavu, podešeno potrebama teleta, koje za mesec i po dana udvostruči svoju težinu, dok odojče svoju težinu udvostruči tek za pet i po meseci. Stoga u njemu i ima dva do tri puta više belančevina nego u majčinom mleku. Sem toga, belančevine i masti su u kravljem mleku drugčije pa ih odojče teže vari. Šećera u kravljem mleku ima približno kao i u majčinom.Za ljudsku ishranu najčešće se koristi kravlje mleko i ono se najčešće priprema industrijski za čuvanje i dalju upotrebu. To je najčešće korišćeno mleko u razvijenim zemljama, dok se u siromašnijim zemljama (Afrika i delovi Azije) jako često koristi kozje mleko. Proizvodnja mleka na farmama je postala veoma intezivna, tako da je u mnogim zemljama ovaj proces dosta automatizovan što povećava stepen iskorišćenja a smanjuje mogućnost zagađenja mleka.<br />
Kravlje mleko dolazi na tržište bez bliže oznake porekla, dok se mleko drugih životinja mora posebno deklarisati. Mleko ovce i koze razlikuje se od <br />
<br />
•	1 Sastav i nutricija<br />
•	2 Kravlje mleko <br />
•	2.1 Vrste mleka <br />
•	3 Ostale životinje sa mlekom <br />
•	4 Zgrušavanje <br />
•	5 Kriticizam  <br />
•	5.1 Nutricioni problemi<br />
•	5.2 Proizvodi od mleka<br />
•	6 Urbane legende o mleku <br />
•	7 Zaključak <br />
•	8 Tablica<br />
•	9 Literatura </div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Ishrana i potrebe za hranom]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ishrana-i-potrebe-za-hranom</link>
			<pubDate>Tue, 22 Jun 2010 20:11:33 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ishrana-i-potrebe-za-hranom</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, seminarski i diplomski radovi iz komercijalnog i carinskog poznavanja robe.<br />
<br />
Ishrana podrazumeva unošenje hranom raznovrsnih hranljivih sastojaka u organizam čoveka i njihovo iskorišćavanje. Tako da se organizam snabdeva hranljivim sastojcima i energijom što omogućava pravilan rast i razvoj, pravilno funkcionisanje organizma i održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja. <br />
<br />
Hrana obuhvata mnoštvo složenih i raznovrsnih proizvoda biljnog, životinjskog i mineralnog porekla. Čovek se hrani da bi živeo i radio. Međutim, značajno je ne samo odabrati potrebnu vrstu hrane, već poboljšati njeno varenje i iskorišćenje u organizmu. Zato je važno pravilno kombinovati namirnice u jednom obroku i pravilno ih pripremati. <br />
<br />
Nauka o ishrani je složena naučna disciplina i bavi se izučavanjem svih relevatnih činilaca koji putem hrane utiče na pravilan rast, razvoj i zdrastveno stanje ljudskog organizma. U stvari, ova nauka izučava sve one činioce koji dovode do razvoja bolesti. Hipokrat je još u IV veku pre n.e. rekao: ,,Hrana treba da bude lek, a lek hrana’’, čime je ukazao na usku povezanost ishrane i zdravlja čoveka. Nedovoljna i preobilna ishrana, dakle, nepravilna ishrana dovodi do niza poremećaja i pojave bolesti, a posledice su smanjenje radne sposobnosti, proizvodnosti, povećanje ekonomskih gubitaka i skraćenje dužine života ljudi. <br />
<br />
Hronično gladovanje prouzrokuje gubitak telesne mase, poremećaj rasta i razvoja, pojavu hipovitaminoze, avitaminoze i drugih bolesti, iscrpljenost i smanjenje otpornosti organizma prema raznim infekcijama koje mogu dovesti i do smrti. Stopa smrtnosti (mortaliteta) veća je kod dece do 5. godine života i kod odraslih starijih od 65 godina. <br />
<br />
Preobilna ishrana dovodi do gojaznosti koja se smatra faktorom rizika mnogih savremenih oboljenja (oboljenja srca i krvnih sudova, šećerne bolesti, malignih oboljenja, oboljenja kostiju i dr.), a ona su u razvijenim zemljama najčešći uzrok prerane smrti. Oboljenja sve više zahvataju populaciju u najproizvodnijem starosnom dobu, od 30. do 35. godine, te se povećava stopa invalidnosti u zemljama u razvoju. Ove bolesti su posledica unošenja većih količina masti životinjskog porekla, rafiniranog šećera, soli, belog brašna i njegovih proizvoda tokom ishrane, a nedovoljnog unošenja svežeg voća i povrća, integralnih žita i njihovih proizvoda i leguminoza. <br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">1. Istorija i skorašnji razvoji</span><br />
<br />
Ova nova nauka se brzo razvijala. Vitamine je prvi put napisao 1912. godine Ser Frederik Goland Hopkins koji je zbog svojih zasluga u ovoj oblasti dobio titulu Sera i Nobelovu nagradu 1929. godine.<br />
U dvadesetom veku, nakon sagledavanja prirode i uloge proteina, ugljenih hidrata, vitamina i minerala u ljudskoj ishrani došlo se do stanovišta da je dotadašnje znanje o hranljivim sastojcima potpuno. Na hranu se gledalo kao na gorivo i sve što je bilo potrebno je da unesemo dovoljnu količinu određenih sastojaka kako bismo nastavili sa životom. Međutim, ubrzo je usledila serija brzih otkrića koja je počela sa otkrićem Dijetetskih vlakana, što je ukazalo na veoma velike praznine u dotadašnjem znanju o uticaju koji hrana ima na naše zdravlje i normalno funkcionisanje.<br />
Danas znamo da postoji više hiljada fitohemikalija u našoj hrani, a svaka od njih ima suštinsku ulogu u pravilnom funkcionisanju našeg tela. Takođe, smatra se da postoji još mnogo fitohemikalija i drugih sastojaka hrane koje tek treba otkriti. Tu su još i enzimi koji igraju ključnu ulogu u ishrani: oni predstavljaju hemijske supstance (katalizatore) koje se nalaze u našoj hrani ali ih takođe proizvodi i naš sistem za varenje. Oni igraju nezamenjivu ulogu u odvijanju metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.<br />
Antioksidanti predstavljaju još jedno skorašnje otkriće. Potrošnja energije u našem organizmu i njen nedostatak često dovode do oštećenja ćelija, a pojedini hranljivi sastoji kao što je vitamin C imaju ključnu ulogu u usporavanju starenja organizma i smanjenju negativnih posledica oksidirajućih procesa u našem organizmu. Određeni naučni krugovi su pre izvesnog vremena doveli u sumnju pozitivne efekte na zdravlje ljudi koji se pripisuju vitaminu E.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">2. Ishrana – definicija</span><br />
<br />
Ishrana se tumači kao nauka o organskim procesima pomoću kojih organizam prisvaja i koristi hranu i tečnosti za normalno funkcionisanje, rast i održavanje, kao i održavanje ravnoteže između zdravlja i bolesti.<br />
Sve do šezdesetih godina dvadesetog veka lekari su govorili svojim pacijentima da ishrana ima malog uticaja na njihovo zdravlje. Danas je, međutim, jasno da ishrana predstavlja jedan od najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje. Sva materija u ljudima koja čini ćelije njihovog organizma (osim onih ćelija koje su stvorene pre rođenja) uzeta je iz hrane kroz sistem za varenje. Materija koja čini otpad uklanja se iz organizma.<br />
Ishrana je nesumnjivo jedan od najvažnijih spoljnih činilaca koji uslovljavaju dobro ili loše zdravlje i utiču na radnu sposobnost i dužinu ljudskog života. Poznavanje i razumna primena savremenih znanja o ishrani omogućavaju nam da svesno utičemo na životne procese u našem organizmu.<br />
Mi smo danas u stanju ne samo da nabrojimo koji su sastojci hrane potrebni našem telu nego i u kojoj količini i u kakvom obliku ih ono najbolje iskorišćava. Zadatak hrane je složen: ona treba da pruzi organizmu materijal za rastenje i izgradnju ćelija, da mu obezbedi energiju koja <br />
<br />
Uvod……………………………………………………………………………..3<br />
1. Istorija i skorašnji razvoji………………………………………..………….4<br />
2. Ishrana – definicija…………………………………………..………………4<br />
3. Uticaj ishrane………………………………………………………………...5<br />
4. Procesi u ishrani…………………………………………………………..…5<br />
4. 1. Varenje……………………………………………………………...5<br />
4. 2. Apsorpcija (upijanje)……………………………………………....5<br />
4. 3. Metabolizacija (sagorevanje)………………………………………5<br />
5. Vrste ishrane……….……………………………………………………..….6<br />
6. Dodaci u ishrani……………………………………………………………...6<br />
7. Hrana – definicija i podela…………………………………………………..7<br />
7. 1. Hrana iz bilja……………………………………………………….8<br />
7. 2. Hrana iz životinjskog sveta………………………………………...8<br />
8. Obrada hrane.………………………………………………………………..9<br />
9. Glavni sastojci hrane………………………………………………………...9<br />
9. 1. Definicija……………………………………………………………9<br />
9. 2. Belančevine (proteini)…………………………………………….10<br />
9. 3. Ugljeni hidrati…………………………………………………….10<br />
9. 4. Masti (lipidi)……………………………………………………….11<br />
9. 5. Mineralne materije………………………………………………..11<br />
9. 6. Vitamini……………………………………………………………11<br />
10. Principi racionalne ishrane.………………………………………………13<br />
11. Uloga hrane u organizmu………………………………………………...13<br />
12. Uzroci kvarenja hrane……………………………………………………14<br />
12. 1. Uzroci kvarenja hrane…………………………………………..14<br />
12. 2. Postupci za sprečavanje kvarenja hrane……………………….15<br />
13. Zdrastvena ispravnost namirnica…….………………………………….15<br />
Zaključak………………………………………………………………………16<br />
Literatura……………………………………………………………………...17</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, seminarski i diplomski radovi iz komercijalnog i carinskog poznavanja robe.<br />
<br />
Ishrana podrazumeva unošenje hranom raznovrsnih hranljivih sastojaka u organizam čoveka i njihovo iskorišćavanje. Tako da se organizam snabdeva hranljivim sastojcima i energijom što omogućava pravilan rast i razvoj, pravilno funkcionisanje organizma i održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja. <br />
<br />
Hrana obuhvata mnoštvo složenih i raznovrsnih proizvoda biljnog, životinjskog i mineralnog porekla. Čovek se hrani da bi živeo i radio. Međutim, značajno je ne samo odabrati potrebnu vrstu hrane, već poboljšati njeno varenje i iskorišćenje u organizmu. Zato je važno pravilno kombinovati namirnice u jednom obroku i pravilno ih pripremati. <br />
<br />
Nauka o ishrani je složena naučna disciplina i bavi se izučavanjem svih relevatnih činilaca koji putem hrane utiče na pravilan rast, razvoj i zdrastveno stanje ljudskog organizma. U stvari, ova nauka izučava sve one činioce koji dovode do razvoja bolesti. Hipokrat je još u IV veku pre n.e. rekao: ,,Hrana treba da bude lek, a lek hrana’’, čime je ukazao na usku povezanost ishrane i zdravlja čoveka. Nedovoljna i preobilna ishrana, dakle, nepravilna ishrana dovodi do niza poremećaja i pojave bolesti, a posledice su smanjenje radne sposobnosti, proizvodnosti, povećanje ekonomskih gubitaka i skraćenje dužine života ljudi. <br />
<br />
Hronično gladovanje prouzrokuje gubitak telesne mase, poremećaj rasta i razvoja, pojavu hipovitaminoze, avitaminoze i drugih bolesti, iscrpljenost i smanjenje otpornosti organizma prema raznim infekcijama koje mogu dovesti i do smrti. Stopa smrtnosti (mortaliteta) veća je kod dece do 5. godine života i kod odraslih starijih od 65 godina. <br />
<br />
Preobilna ishrana dovodi do gojaznosti koja se smatra faktorom rizika mnogih savremenih oboljenja (oboljenja srca i krvnih sudova, šećerne bolesti, malignih oboljenja, oboljenja kostiju i dr.), a ona su u razvijenim zemljama najčešći uzrok prerane smrti. Oboljenja sve više zahvataju populaciju u najproizvodnijem starosnom dobu, od 30. do 35. godine, te se povećava stopa invalidnosti u zemljama u razvoju. Ove bolesti su posledica unošenja većih količina masti životinjskog porekla, rafiniranog šećera, soli, belog brašna i njegovih proizvoda tokom ishrane, a nedovoljnog unošenja svežeg voća i povrća, integralnih žita i njihovih proizvoda i leguminoza. <br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">1. Istorija i skorašnji razvoji</span><br />
<br />
Ova nova nauka se brzo razvijala. Vitamine je prvi put napisao 1912. godine Ser Frederik Goland Hopkins koji je zbog svojih zasluga u ovoj oblasti dobio titulu Sera i Nobelovu nagradu 1929. godine.<br />
U dvadesetom veku, nakon sagledavanja prirode i uloge proteina, ugljenih hidrata, vitamina i minerala u ljudskoj ishrani došlo se do stanovišta da je dotadašnje znanje o hranljivim sastojcima potpuno. Na hranu se gledalo kao na gorivo i sve što je bilo potrebno je da unesemo dovoljnu količinu određenih sastojaka kako bismo nastavili sa životom. Međutim, ubrzo je usledila serija brzih otkrića koja je počela sa otkrićem Dijetetskih vlakana, što je ukazalo na veoma velike praznine u dotadašnjem znanju o uticaju koji hrana ima na naše zdravlje i normalno funkcionisanje.<br />
Danas znamo da postoji više hiljada fitohemikalija u našoj hrani, a svaka od njih ima suštinsku ulogu u pravilnom funkcionisanju našeg tela. Takođe, smatra se da postoji još mnogo fitohemikalija i drugih sastojaka hrane koje tek treba otkriti. Tu su još i enzimi koji igraju ključnu ulogu u ishrani: oni predstavljaju hemijske supstance (katalizatore) koje se nalaze u našoj hrani ali ih takođe proizvodi i naš sistem za varenje. Oni igraju nezamenjivu ulogu u odvijanju metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.<br />
Antioksidanti predstavljaju još jedno skorašnje otkriće. Potrošnja energije u našem organizmu i njen nedostatak često dovode do oštećenja ćelija, a pojedini hranljivi sastoji kao što je vitamin C imaju ključnu ulogu u usporavanju starenja organizma i smanjenju negativnih posledica oksidirajućih procesa u našem organizmu. Određeni naučni krugovi su pre izvesnog vremena doveli u sumnju pozitivne efekte na zdravlje ljudi koji se pripisuju vitaminu E.<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">2. Ishrana – definicija</span><br />
<br />
Ishrana se tumači kao nauka o organskim procesima pomoću kojih organizam prisvaja i koristi hranu i tečnosti za normalno funkcionisanje, rast i održavanje, kao i održavanje ravnoteže između zdravlja i bolesti.<br />
Sve do šezdesetih godina dvadesetog veka lekari su govorili svojim pacijentima da ishrana ima malog uticaja na njihovo zdravlje. Danas je, međutim, jasno da ishrana predstavlja jedan od najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje. Sva materija u ljudima koja čini ćelije njihovog organizma (osim onih ćelija koje su stvorene pre rođenja) uzeta je iz hrane kroz sistem za varenje. Materija koja čini otpad uklanja se iz organizma.<br />
Ishrana je nesumnjivo jedan od najvažnijih spoljnih činilaca koji uslovljavaju dobro ili loše zdravlje i utiču na radnu sposobnost i dužinu ljudskog života. Poznavanje i razumna primena savremenih znanja o ishrani omogućavaju nam da svesno utičemo na životne procese u našem organizmu.<br />
Mi smo danas u stanju ne samo da nabrojimo koji su sastojci hrane potrebni našem telu nego i u kojoj količini i u kakvom obliku ih ono najbolje iskorišćava. Zadatak hrane je složen: ona treba da pruzi organizmu materijal za rastenje i izgradnju ćelija, da mu obezbedi energiju koja <br />
<br />
Uvod……………………………………………………………………………..3<br />
1. Istorija i skorašnji razvoji………………………………………..………….4<br />
2. Ishrana – definicija…………………………………………..………………4<br />
3. Uticaj ishrane………………………………………………………………...5<br />
4. Procesi u ishrani…………………………………………………………..…5<br />
4. 1. Varenje……………………………………………………………...5<br />
4. 2. Apsorpcija (upijanje)……………………………………………....5<br />
4. 3. Metabolizacija (sagorevanje)………………………………………5<br />
5. Vrste ishrane……….……………………………………………………..….6<br />
6. Dodaci u ishrani……………………………………………………………...6<br />
7. Hrana – definicija i podela…………………………………………………..7<br />
7. 1. Hrana iz bilja……………………………………………………….8<br />
7. 2. Hrana iz životinjskog sveta………………………………………...8<br />
8. Obrada hrane.………………………………………………………………..9<br />
9. Glavni sastojci hrane………………………………………………………...9<br />
9. 1. Definicija……………………………………………………………9<br />
9. 2. Belančevine (proteini)…………………………………………….10<br />
9. 3. Ugljeni hidrati…………………………………………………….10<br />
9. 4. Masti (lipidi)……………………………………………………….11<br />
9. 5. Mineralne materije………………………………………………..11<br />
9. 6. Vitamini……………………………………………………………11<br />
10. Principi racionalne ishrane.………………………………………………13<br />
11. Uloga hrane u organizmu………………………………………………...13<br />
12. Uzroci kvarenja hrane……………………………………………………14<br />
12. 1. Uzroci kvarenja hrane…………………………………………..14<br />
12. 2. Postupci za sprečavanje kvarenja hrane……………………….15<br />
13. Zdrastvena ispravnost namirnica…….………………………………….15<br />
Zaključak………………………………………………………………………16<br />
Literatura……………………………………………………………………...17</div>]]></content:encoded>
		</item>
	</channel>
</rss>