<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title><![CDATA[Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski - Stvarno pravo]]></title>
		<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/</link>
		<description><![CDATA[Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski - https://www.maturskiradovi.net/forum]]></description>
		<pubDate>Mon, 17 Aug 2026 08:37:53 +0000</pubDate>
		<generator>MyBB</generator>
		<item>
			<title><![CDATA[Zaštita prava svojine]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-za%C5%A1tita-prava-svojine</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:21:51 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-za%C5%A1tita-prava-svojine</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Izraz “industrijska”  svojina se u poslednje vreme, pogotovo sa donošenjem grupe zakona koji se odnose na ovu oblast : Zakon o patentima, Zakon o žigovima, Zakon o modelima i uzorcima i Zakon o geografskim oznakama porekla,  zamenjuje se izrazom  “intelektualna” svojina. Industrijska svojina predstavlja skup intelektualnih vrednosti proizvoda ljudskog duha, kao što su: pronalasci, modeli i uzorci, robni i uslužni žigovi, oznaka porekla proizvoda i suzbijanje nelojalne utakmice na tržištu. Tu spadaju i određena znanja koja su zaštićena (know-how).<br />
	<br />
Što se tiče pravne prirode prava intelektulalne svojine, postoji više pravnih teorija. Jedna od njih je monopolna teorija koja istim pravima priznaje monopolski karakter zbog njihovog pozitivnog delovanja na industrijski razvoj, a druga je teorija intelektualne svojine koja priznaje pronalazaču, autoru da ima intelektualnu svojinu na rezultatima svojeg rada. Treća teorija, smatra da se radi o ličnim pravima ( pronalasci, žigovi... ), a četvrta teorija je teorija klijentele koja polazi od ekonomske funkcije sticanja klijentele. Postoji i peta teorija, koja je najviše zastupljenana u nemačkom pravu i prihvaćena je u svetu, a to je teorija nematerijalnih prava.<br />
<br />
Održaj (lat. usucapio, od reči usucapere – pribaviti upotrebom) institut je stvarnog prava i označava mogućnost držaoca (uzukapionog držaoca ili uzukapijenta) da, neposredno na osnovu zakona, a na osnovu i u obimu svoje državine propisanog kvaliteta i trajanja, stekne pravo svojine ili pravo službenosti na stvari na kojoj drugo lice ima pravo svojine, uz istovremeni, a u obimu stečenog prava, prestanak ili ograničenje svojinskih ovlašćenja vlasnika...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Pravo svojine	4<br />
1.2	Izvori prava	4<br />
1.3	Uslovi za zaštitu pronalaska	5<br />
1.4	Zaštita svojine	6<br />
1.5	Zaštita prava svojine	6<br />
1.6	Institut usucapio	8<br />
ZAKLJUČAK	11<br />
LITERATURA	12<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Izraz “industrijska”  svojina se u poslednje vreme, pogotovo sa donošenjem grupe zakona koji se odnose na ovu oblast : Zakon o patentima, Zakon o žigovima, Zakon o modelima i uzorcima i Zakon o geografskim oznakama porekla,  zamenjuje se izrazom  “intelektualna” svojina. Industrijska svojina predstavlja skup intelektualnih vrednosti proizvoda ljudskog duha, kao što su: pronalasci, modeli i uzorci, robni i uslužni žigovi, oznaka porekla proizvoda i suzbijanje nelojalne utakmice na tržištu. Tu spadaju i određena znanja koja su zaštićena (know-how).<br />
	<br />
Što se tiče pravne prirode prava intelektulalne svojine, postoji više pravnih teorija. Jedna od njih je monopolna teorija koja istim pravima priznaje monopolski karakter zbog njihovog pozitivnog delovanja na industrijski razvoj, a druga je teorija intelektualne svojine koja priznaje pronalazaču, autoru da ima intelektualnu svojinu na rezultatima svojeg rada. Treća teorija, smatra da se radi o ličnim pravima ( pronalasci, žigovi... ), a četvrta teorija je teorija klijentele koja polazi od ekonomske funkcije sticanja klijentele. Postoji i peta teorija, koja je najviše zastupljenana u nemačkom pravu i prihvaćena je u svetu, a to je teorija nematerijalnih prava.<br />
<br />
Održaj (lat. usucapio, od reči usucapere – pribaviti upotrebom) institut je stvarnog prava i označava mogućnost držaoca (uzukapionog držaoca ili uzukapijenta) da, neposredno na osnovu zakona, a na osnovu i u obimu svoje državine propisanog kvaliteta i trajanja, stekne pravo svojine ili pravo službenosti na stvari na kojoj drugo lice ima pravo svojine, uz istovremeni, a u obimu stečenog prava, prestanak ili ograničenje svojinskih ovlašćenja vlasnika...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Pravo svojine	4<br />
1.2	Izvori prava	4<br />
1.3	Uslovi za zaštitu pronalaska	5<br />
1.4	Zaštita svojine	6<br />
1.5	Zaštita prava svojine	6<br />
1.6	Institut usucapio	8<br />
ZAKLJUČAK	11<br />
LITERATURA	12<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Vodič kroz evropsku uniju danas]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-vodi%C4%8D-kroz-evropsku-uniju-danas--27943</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:20:50 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-vodi%C4%8D-kroz-evropsku-uniju-danas--27943</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Izlaganje o EU treba početi od samog uvoda u pojam Evropske unije i njenih institucija,preko poitičkih i ekonomskih svojstava i prednosti doći i do akata koji su je obilježili i stvorili ovakvom kakva jeste. Pokušaću odgovoriti na pojedina pitanja koja sa sobom nosi EU.<br />
Evropska unija je međuvladina i nadnacionalna unija 27* evropskih demokratskih država, koja se zasniva na poštivanju zakona i demokratije. Po svom uređenju nije ni država,a nije ni međunarodna organizacija,njena struktura je posebna,sui generis.<br />
“Ukupna površina tih 27 zemalja je 4,325,675 km². Da je jedinstvena zemlja, bila bi sedma po redu država u svijetu po površini. Broj građana EU je otprilike 496 miliona (januar 2007). Bila bi dakle treća po redu poslije Kine i Indije, da se radi o pravoj državi”**. <br />
<br />
Trenutno  je najmoćnija regionalna organizacija koja postoji u svijetu. Neki teoretičari smatraju da se može reći da je EU federacija ili konfederacija, jer se države članice odriču dijela suvereniteta radi zajedničkih interesa koje štite kroz zajedničke institucije. Međutim, Unija nema pravo da premjesti dodatna ovlašćenja drugih članica na sebe bez dopuštenja  članice. Isto tako, određeni broj članica rukovodi samostalno svojim politikama od nacionalnog interesa, kao što su vanjski  poslovi, odbrana, valuta. Zahvaljujući ovakvom organizovanju, Evropska unija se ne može definisati ni kao internacionalna organizacija,ni kao konfederacija ili federacija...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj</span><br />
<br />
Uvod	..	3<br />
Institucije EU	..	4<br />
Sjedišta EU	..	5<br />
Države članice EU	..	6<br />
Himna i simboli EU	..	6<br />
Pravni tokovi EU	..	7<br />
Osnivački  (temeljni)  ugovori	..	7<br />
Amandmani na osnivačke ugovore (tzv.revizioni ugovori)	..	7<br />
Struktura EU	..	8<br />
Ustav EU	..	8<br />
Reform Treaty ili Lisabonski ugovor	..	9<br />
Šta donosi Lisabonski ugovor	..	10<br />
Izvori prava i pravno nasljeđe EU	..	11<br />
Naše mjesto u EU	..	12<br />
I još nešto što trebamo znati	..	14<br />
Zaključak	..	16<br />
Literatura	..	17<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Izlaganje o EU treba početi od samog uvoda u pojam Evropske unije i njenih institucija,preko poitičkih i ekonomskih svojstava i prednosti doći i do akata koji su je obilježili i stvorili ovakvom kakva jeste. Pokušaću odgovoriti na pojedina pitanja koja sa sobom nosi EU.<br />
Evropska unija je međuvladina i nadnacionalna unija 27* evropskih demokratskih država, koja se zasniva na poštivanju zakona i demokratije. Po svom uređenju nije ni država,a nije ni međunarodna organizacija,njena struktura je posebna,sui generis.<br />
“Ukupna površina tih 27 zemalja je 4,325,675 km². Da je jedinstvena zemlja, bila bi sedma po redu država u svijetu po površini. Broj građana EU je otprilike 496 miliona (januar 2007). Bila bi dakle treća po redu poslije Kine i Indije, da se radi o pravoj državi”**. <br />
<br />
Trenutno  je najmoćnija regionalna organizacija koja postoji u svijetu. Neki teoretičari smatraju da se može reći da je EU federacija ili konfederacija, jer se države članice odriču dijela suvereniteta radi zajedničkih interesa koje štite kroz zajedničke institucije. Međutim, Unija nema pravo da premjesti dodatna ovlašćenja drugih članica na sebe bez dopuštenja  članice. Isto tako, određeni broj članica rukovodi samostalno svojim politikama od nacionalnog interesa, kao što su vanjski  poslovi, odbrana, valuta. Zahvaljujući ovakvom organizovanju, Evropska unija se ne može definisati ni kao internacionalna organizacija,ni kao konfederacija ili federacija...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj</span><br />
<br />
Uvod	..	3<br />
Institucije EU	..	4<br />
Sjedišta EU	..	5<br />
Države članice EU	..	6<br />
Himna i simboli EU	..	6<br />
Pravni tokovi EU	..	7<br />
Osnivački  (temeljni)  ugovori	..	7<br />
Amandmani na osnivačke ugovore (tzv.revizioni ugovori)	..	7<br />
Struktura EU	..	8<br />
Ustav EU	..	8<br />
Reform Treaty ili Lisabonski ugovor	..	9<br />
Šta donosi Lisabonski ugovor	..	10<br />
Izvori prava i pravno nasljeđe EU	..	11<br />
Naše mjesto u EU	..	12<br />
I još nešto što trebamo znati	..	14<br />
Zaključak	..	16<br />
Literatura	..	17<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Utvrđivanje vanbračnog očinstva priznanjem]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-utvr%C4%91ivanje-vanbra%C4%8Dnog-o%C4%8Dinstva-priznanjem</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:19:31 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-utvr%C4%91ivanje-vanbra%C4%8Dnog-o%C4%8Dinstva-priznanjem</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Očinstvo se može priznati samo deteta koje ima status vanbračnog djeteta, bilo da je taj status dobio samim rođenjem, bilo naknadno, uspješno osporenim bračnim očinstvom.To znači da se bračnom detetu, pošto se njegovim ocem smatra muž majke deteta, ne može priznati očinstvo prije no što se sa uspehom ospori bračno očinstvo. Za razliku od utvrđivanja vanbračnog očinstva sudskom presudom, priznanje vanbračnog očinstva sudskom presudom, priznanje vanbračnog očinstva je prihvaćeno kroz cijeli historiju prava. Zakoni su oduvek priznavali pravo muškarca da dobrovljno izjavi da je otac deteta rođenog van braka, ali su zato radi zaštite interesa tog muškarca i njegove bračne dece zabranjivali utvrđivanje očinstva sudskim putem protivno njegovoj volji...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	POJAM I ELEMENTI VANBRAČNE ZAJEDNICE	- 3 -<br />
3	UTVRĐIVANJE VANBRAČNOG OČINSTVA	- 4 -<br />
3.1	Priznanje očinstva	- 4 -<br />
3.2	Materijalni uslovi za priznanje očinstva	- 4 -<br />
3.3	Forma priznanja	- 5 -<br />
4	PRIZNANJE U STRANIM PRAVIMA	- 8 -<br />
5	ZAKLJUČAK	- 11 -<br />
6	LITERATURA	- 12 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Očinstvo se može priznati samo deteta koje ima status vanbračnog djeteta, bilo da je taj status dobio samim rođenjem, bilo naknadno, uspješno osporenim bračnim očinstvom.To znači da se bračnom detetu, pošto se njegovim ocem smatra muž majke deteta, ne može priznati očinstvo prije no što se sa uspehom ospori bračno očinstvo. Za razliku od utvrđivanja vanbračnog očinstva sudskom presudom, priznanje vanbračnog očinstva sudskom presudom, priznanje vanbračnog očinstva je prihvaćeno kroz cijeli historiju prava. Zakoni su oduvek priznavali pravo muškarca da dobrovljno izjavi da je otac deteta rođenog van braka, ali su zato radi zaštite interesa tog muškarca i njegove bračne dece zabranjivali utvrđivanje očinstva sudskim putem protivno njegovoj volji...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	POJAM I ELEMENTI VANBRAČNE ZAJEDNICE	- 3 -<br />
3	UTVRĐIVANJE VANBRAČNOG OČINSTVA	- 4 -<br />
3.1	Priznanje očinstva	- 4 -<br />
3.2	Materijalni uslovi za priznanje očinstva	- 4 -<br />
3.3	Forma priznanja	- 5 -<br />
4	PRIZNANJE U STRANIM PRAVIMA	- 8 -<br />
5	ZAKLJUČAK	- 11 -<br />
6	LITERATURA	- 12 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Ustavno regulisanje prava i sloboda]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ustavno-regulisanje-prava-i-sloboda</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:18:31 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ustavno-regulisanje-prava-i-sloboda</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Pojava ideje konstitucionalizma i osnovna funkcija ustava vezana za garancije određenog kodeksa ljudskih sloboda i prava i ograničavanje državne vlasti od “ulaska“ u tu sferu. Njihovom utemeljenju pridonosi liberalna filozofija 18. i 19. veka, te učenja prirodno-pravne škole (svaki čovek se rađa slobodan i jednak u pravima). Sa pravnog aspekta, ljudske slobode i prava određuju se kao javno-pravni odnos između čoveka kao pojedinca i države, javne vlasti u kojem je pojedinac ovlaštenik s ustavnim pravom da zahteva poštovanje svojih prava i stvaranje uslova za njihovo ostvarivanje, a država obaveznik zadužen da prava zaštiti i osigura, a u slobode ne zadire...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	PRAVA I SLOBODE U USTAVU	- 3 -<br />
2.1	Teorijska klasifikacija i ustavna sistematika ljudskih sloboda i prava	- 3 -<br />
3	KATALOG LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA	- 4 -<br />
3.1	Elementarna ljudska prava	- 4 -<br />
3.2	Lične slobode i prava	- 5 -<br />
3.3	Politička prava i slobode	- 6 -<br />
3.4	Ekonomska i socijalna prava	- 6 -<br />
3.5	Ostale slobode i prava	- 7 -<br />
4	USTAVNA ŽALBA KAO PRAVNO SREDSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA I SLOBODA GARANTOVANIH USTAVOM	- 8 -<br />
5	ZAKLJUČAK	- 10 -<br />
6	LITERATURA	- 11 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Pojava ideje konstitucionalizma i osnovna funkcija ustava vezana za garancije određenog kodeksa ljudskih sloboda i prava i ograničavanje državne vlasti od “ulaska“ u tu sferu. Njihovom utemeljenju pridonosi liberalna filozofija 18. i 19. veka, te učenja prirodno-pravne škole (svaki čovek se rađa slobodan i jednak u pravima). Sa pravnog aspekta, ljudske slobode i prava određuju se kao javno-pravni odnos između čoveka kao pojedinca i države, javne vlasti u kojem je pojedinac ovlaštenik s ustavnim pravom da zahteva poštovanje svojih prava i stvaranje uslova za njihovo ostvarivanje, a država obaveznik zadužen da prava zaštiti i osigura, a u slobode ne zadire...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	PRAVA I SLOBODE U USTAVU	- 3 -<br />
2.1	Teorijska klasifikacija i ustavna sistematika ljudskih sloboda i prava	- 3 -<br />
3	KATALOG LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA	- 4 -<br />
3.1	Elementarna ljudska prava	- 4 -<br />
3.2	Lične slobode i prava	- 5 -<br />
3.3	Politička prava i slobode	- 6 -<br />
3.4	Ekonomska i socijalna prava	- 6 -<br />
3.5	Ostale slobode i prava	- 7 -<br />
4	USTAVNA ŽALBA KAO PRAVNO SREDSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA I SLOBODA GARANTOVANIH USTAVOM	- 8 -<br />
5	ZAKLJUČAK	- 10 -<br />
6	LITERATURA	- 11 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Ustavna načela o sudovima]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ustavna-na%C4%8Dela-o-sudovima</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:17:38 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ustavna-na%C4%8Dela-o-sudovima</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Nezavisnost se posebno omogućava primenom načela podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Podrazumeva se, sve u okviru pravne i demokratske države, s obzirom da demokratija sama za sebe nije dovoljna za postojanje i očuvanje nezavisnosti suda. Ukoliko se pretpostavi da takvo demokratsko uredjenje u kome svu vlast drži narod, koji i sam sudi, u tom slučaju objektivnost suda ne može biti dovedena u pitanje. Medjutim, kada se demokratski princip organizuje po načelu ustavnosti i zakonitosti, u tom slučaju nezavisnost suda obezbedjuje se delovanjem pravne države, što znači da nezavisnost sudstva predstavlja organski deo pravne države, u tom slučaju radi se o takvoj državi koja je u svom pravnom sistemu u tolikom stepenu obezbedila vladavinu načela legitimiteta i legaliteta, da se ona kreću u granicama društvene tolerancije, dakle, vladavine prava a ne sile i počinjenost svih da se ponašaju u skladu sa pravom, u smislu dužnosti. . .<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	UREĐENJE SUDOVA PREMA USTAVU	- 3 -<br />
2.1	Odredbe o sudskoj vlasti	- 3 -<br />
2.2	Nezavisna pravosudna tela kao reprezentanti pravosuđa	- 3 -<br />
2.3	Izbor sudija	- 5 -<br />
2.3.1	Prvi izbor	- 5 -<br />
2.4	Kršenje zabrane retroaktivnosti	- 6 -<br />
2.5	Novi ustavni položaj sudije	- 7 -<br />
3	USTAVNA NAČELA O SUDOVIMA	- 7 -<br />
3.1	Nezavisnost sudske vlasti	- 7 -<br />
3.2	Nezavisnost sudija	- 8 -<br />
3.3	Međusobna nezavisnost sudija	- 8 -<br />
3.4	Održavanje poverenja u nezavisnost i nepristrasnost	- 8 -<br />
3.5	Materijalna nezavisnost sudije	- 8 -<br />
3.6	Stalnost sudijske funkcije	- 8 -<br />
3.7	Nepremostivost sudije	- 9 -<br />
3.7.1	Premeštaj	- 9 -<br />
3.7.2	Upućivanje u drugi sud	- 9 -<br />
4	ZAKLJUČAK	- 10 -<br />
5	LITERATURA	- 11 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Nezavisnost se posebno omogućava primenom načela podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Podrazumeva se, sve u okviru pravne i demokratske države, s obzirom da demokratija sama za sebe nije dovoljna za postojanje i očuvanje nezavisnosti suda. Ukoliko se pretpostavi da takvo demokratsko uredjenje u kome svu vlast drži narod, koji i sam sudi, u tom slučaju objektivnost suda ne može biti dovedena u pitanje. Medjutim, kada se demokratski princip organizuje po načelu ustavnosti i zakonitosti, u tom slučaju nezavisnost suda obezbedjuje se delovanjem pravne države, što znači da nezavisnost sudstva predstavlja organski deo pravne države, u tom slučaju radi se o takvoj državi koja je u svom pravnom sistemu u tolikom stepenu obezbedila vladavinu načela legitimiteta i legaliteta, da se ona kreću u granicama društvene tolerancije, dakle, vladavine prava a ne sile i počinjenost svih da se ponašaju u skladu sa pravom, u smislu dužnosti. . .<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	UREĐENJE SUDOVA PREMA USTAVU	- 3 -<br />
2.1	Odredbe o sudskoj vlasti	- 3 -<br />
2.2	Nezavisna pravosudna tela kao reprezentanti pravosuđa	- 3 -<br />
2.3	Izbor sudija	- 5 -<br />
2.3.1	Prvi izbor	- 5 -<br />
2.4	Kršenje zabrane retroaktivnosti	- 6 -<br />
2.5	Novi ustavni položaj sudije	- 7 -<br />
3	USTAVNA NAČELA O SUDOVIMA	- 7 -<br />
3.1	Nezavisnost sudske vlasti	- 7 -<br />
3.2	Nezavisnost sudija	- 8 -<br />
3.3	Međusobna nezavisnost sudija	- 8 -<br />
3.4	Održavanje poverenja u nezavisnost i nepristrasnost	- 8 -<br />
3.5	Materijalna nezavisnost sudije	- 8 -<br />
3.6	Stalnost sudijske funkcije	- 8 -<br />
3.7	Nepremostivost sudije	- 9 -<br />
3.7.1	Premeštaj	- 9 -<br />
3.7.2	Upućivanje u drugi sud	- 9 -<br />
4	ZAKLJUČAK	- 10 -<br />
5	LITERATURA	- 11 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Upravno pravo]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-upravno-pravo--27939</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:16:41 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-upravno-pravo--27939</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Управно право енгл.(. administrative law) је грана права која уређује управну делатност тј. укупност свих (ауторитативних и неауторитативних) активности управе којима управа непосредно извршава свакодневне задатке и послове остварујући своју социјалну функцију, а чини је систем правних норми које уређују организацију управе и јавних служби, управни поступак, обим и садржину управне делатности – обављање управних послова, доношење правних одлука управе, вршење материјалних радњи и контролу управе. Иако се управно право изучава као целина за себе, оно је део једне шире целине. У том смислу, управно право представља посебан правни подсистем, који са осталим гранама права као посебним правним подсистемима чини правни систем једне земље. <br />
Послове државне управе обављају министарства, органи управе у саставу министарстава (управе, инспекторати, дирекције) али се могу образовати и посебне организације (секретаријати, заводи, јавне агенције, центри) и јавне службе (јавне установе, јавна предузећа) и други облици организовања којима се остварују права и потребе грађана и правних лица...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Садржај:</span><br />
<br />
1.  Увод(основни појмови).................... 1<br />
2.  Предмет управног права................... 2<br />
3.  Правни институти....................... 3  <br />
     3.1  Управна ствар....................... 4<br />
     3.2  Управни поступак.................... 4<br />
     3.3  Управне радње...................... 4<br />
     3.4  Управни акти........................  5<br />
     3.5  Управни надзор..................... 5<br />
     3.6  Управни спор...................... 5<br />
4.  Историјски развој управе и управног права............ 6<br />
5.  Упоредно управно право................... 7<br />
     5.1  Системи......................... 8<br />
     5.1.1.  Евроспко-континентални................ 8<br />
     5.1.2 . Англосаксонски.................... 8<br />
     5.1.3  Остали системи...................... 9<br />
5.2 Међународно управно право и ЕУ............... 9<br />
6.  Извори ........................... 10<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Управно право енгл.(. administrative law) је грана права која уређује управну делатност тј. укупност свих (ауторитативних и неауторитативних) активности управе којима управа непосредно извршава свакодневне задатке и послове остварујући своју социјалну функцију, а чини је систем правних норми које уређују организацију управе и јавних служби, управни поступак, обим и садржину управне делатности – обављање управних послова, доношење правних одлука управе, вршење материјалних радњи и контролу управе. Иако се управно право изучава као целина за себе, оно је део једне шире целине. У том смислу, управно право представља посебан правни подсистем, који са осталим гранама права као посебним правним подсистемима чини правни систем једне земље. <br />
Послове државне управе обављају министарства, органи управе у саставу министарстава (управе, инспекторати, дирекције) али се могу образовати и посебне организације (секретаријати, заводи, јавне агенције, центри) и јавне службе (јавне установе, јавна предузећа) и други облици организовања којима се остварују права и потребе грађана и правних лица...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Садржај:</span><br />
<br />
1.  Увод(основни појмови).................... 1<br />
2.  Предмет управног права................... 2<br />
3.  Правни институти....................... 3  <br />
     3.1  Управна ствар....................... 4<br />
     3.2  Управни поступак.................... 4<br />
     3.3  Управне радње...................... 4<br />
     3.4  Управни акти........................  5<br />
     3.5  Управни надзор..................... 5<br />
     3.6  Управни спор...................... 5<br />
4.  Историјски развој управе и управног права............ 6<br />
5.  Упоредно управно право................... 7<br />
     5.1  Системи......................... 8<br />
     5.1.1.  Евроспко-континентални................ 8<br />
     5.1.2 . Англосаксонски.................... 8<br />
     5.1.3  Остали системи...................... 9<br />
5.2 Међународно управно право и ЕУ............... 9<br />
6.  Извори ........................... 10<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Upotreba fizičke snage,sredstava za vezivanje i službene palice]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-upotreba-fizi%C4%8Dke-snage-sredstava-za-vezivanje-i-slu%C5%BEbene-palice</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:14:10 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-upotreba-fizi%C4%8Dke-snage-sredstava-za-vezivanje-i-slu%C5%BEbene-palice</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Upotreba fizičke snage, sredstava za vezivanje i palice definisane su pravilnikom. Pravilnikom se propisuju se uslovi i način na koji ovlašćeno službeno lice Ministarstva unutrašnjih poslova ima pravo da upotrebi zakonom utvrđena sredstva prinude radi sprečavanja bekstva lica lišenog slobode ili zatečenog u vršenju krivičnog dela, savladavanja otpora lica koje narušava javni red i mir ili koje treba privesti, zadržati ili lišiti slobode u zakonom utvrđenim slučajevima i radi odbijanja napada od sebe, drugog lica ili objekta koji obezbeđuje. Pod sredstvima prinude podrazumevaju se fizička snaga, službena palica, sredstva za vezivanje, specijalna vozila, posebno dresirani psi, konjica, sredstva za zaprečavanje, hemijska sredstva i vatreno oružje. U ovom radu opisaćemo način i ograničenja primene fizičke snage, palice i sredstava za vezivanje. <br />
Ovlašćeno službeno lice upotrebljava sredstva prinude tako da službeni zadatak obavi sa najmanje štetnih posledica po lice protiv koga sredstvo prinude upotrebi i samo za vreme dok postoje razlozi zbog kojih je sredstvo prinude upotrebljeno...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">S A D R Ž A J</span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Upotreba fizičke snage, sredstava za vezivanje i  palice	4<br />
1.1	Upotreba fizičke snage	4<br />
1.2	Upotreba palice	5<br />
1.3	Sredstva za vezivanje	5<br />
2	Izveštaj o upotrebi sredstava prinude	6<br />
2.1	Obeležja sredstava fizičke snage, palice i sredstava za vezivanje	6<br />
2.2	Načini upotrebe fizičke snage, palice i sredstava za vezivanje	9<br />
2.3	Ostala sredstva prinude	10<br />
ZAKLJUČAK	15<br />
LITERATURA	16<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Upotreba fizičke snage, sredstava za vezivanje i palice definisane su pravilnikom. Pravilnikom se propisuju se uslovi i način na koji ovlašćeno službeno lice Ministarstva unutrašnjih poslova ima pravo da upotrebi zakonom utvrđena sredstva prinude radi sprečavanja bekstva lica lišenog slobode ili zatečenog u vršenju krivičnog dela, savladavanja otpora lica koje narušava javni red i mir ili koje treba privesti, zadržati ili lišiti slobode u zakonom utvrđenim slučajevima i radi odbijanja napada od sebe, drugog lica ili objekta koji obezbeđuje. Pod sredstvima prinude podrazumevaju se fizička snaga, službena palica, sredstva za vezivanje, specijalna vozila, posebno dresirani psi, konjica, sredstva za zaprečavanje, hemijska sredstva i vatreno oružje. U ovom radu opisaćemo način i ograničenja primene fizičke snage, palice i sredstava za vezivanje. <br />
Ovlašćeno službeno lice upotrebljava sredstva prinude tako da službeni zadatak obavi sa najmanje štetnih posledica po lice protiv koga sredstvo prinude upotrebi i samo za vreme dok postoje razlozi zbog kojih je sredstvo prinude upotrebljeno...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">S A D R Ž A J</span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Upotreba fizičke snage, sredstava za vezivanje i  palice	4<br />
1.1	Upotreba fizičke snage	4<br />
1.2	Upotreba palice	5<br />
1.3	Sredstva za vezivanje	5<br />
2	Izveštaj o upotrebi sredstava prinude	6<br />
2.1	Obeležja sredstava fizičke snage, palice i sredstava za vezivanje	6<br />
2.2	Načini upotrebe fizičke snage, palice i sredstava za vezivanje	9<br />
2.3	Ostala sredstva prinude	10<br />
ZAKLJUČAK	15<br />
LITERATURA	16<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Ugovor o priključenju potrošača - Pisanje pravnih akata]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ugovor-o-priklju%C4%8Denju-potro%C5%A1a%C4%8Da-pisanje-pravnih-akata--27937</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:10:46 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-ugovor-o-priklju%C4%8Denju-potro%C5%A1a%C4%8Da-pisanje-pravnih-akata--27937</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ:</span><br />
<br />
1. U V O D	3<br />
2. UGOVOR O PRIKLJUČENJU NA JAVNU VODOVODNU MREŽU, USLOVIMA PRIKLJUČENJA I ISPORUKE VODE ZA PIĆE I OPŠTI USLOVI ZA PRIKLJUČENJE I ISPORUKU VODE - NA SRPSKOM JEZIKU	4<br />
3.  UGOVOR O PRIKLJUČENJU NA JAVNU VODOVODNU MREŽU, USLOVIMA PRIKLJUČENJA I ISPORUKE VODE ZA PIĆE I OPŠTI USLOVI ZA PRIKLJUČENJE I ISPORUKU VODE - NA HRVATSKOM JEZIKU	17<br />
4. UGOVOR O PRIKLJUČENJU NA JAVNU VODOVODNU MREŽU, USLOVIMA PRIKLJUČENJA I ISPORUKE VODE ZA PIĆE I OPŠTI USLOVI ZA PRIKLJUČENJE I ISPORUKU VODE - NA MAĐARSKOM JEZIKU	28<br />
5. ZAVRŠNA  RAZMATRANJA (SAŽETAK)	41<br />
6. L I T E R A T U R A	42</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ:</span><br />
<br />
1. U V O D	3<br />
2. UGOVOR O PRIKLJUČENJU NA JAVNU VODOVODNU MREŽU, USLOVIMA PRIKLJUČENJA I ISPORUKE VODE ZA PIĆE I OPŠTI USLOVI ZA PRIKLJUČENJE I ISPORUKU VODE - NA SRPSKOM JEZIKU	4<br />
3.  UGOVOR O PRIKLJUČENJU NA JAVNU VODOVODNU MREŽU, USLOVIMA PRIKLJUČENJA I ISPORUKE VODE ZA PIĆE I OPŠTI USLOVI ZA PRIKLJUČENJE I ISPORUKU VODE - NA HRVATSKOM JEZIKU	17<br />
4. UGOVOR O PRIKLJUČENJU NA JAVNU VODOVODNU MREŽU, USLOVIMA PRIKLJUČENJA I ISPORUKE VODE ZA PIĆE I OPŠTI USLOVI ZA PRIKLJUČENJE I ISPORUKU VODE - NA MAĐARSKOM JEZIKU	28<br />
5. ZAVRŠNA  RAZMATRANJA (SAŽETAK)	41<br />
6. L I T E R A T U R A	42</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Tragovi vatrenog oružja]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tragovi-vatrenog-oru%C5%BEja</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:10:03 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tragovi-vatrenog-oru%C5%BEja</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Materijalni tragovi pucanja sastoje se od različitih stvari: čestica jezgra zrna i košuljice zrna, nesagorelih i delomično sagorelih čestica baruta, ostataka gareži, ulja i maziva te čestica punjenja inicijalne kapisle. Većina ovih stvari biva izbačena velikom brzinom iz cevi vatrenog oružja u obliku oblaka, a manji deo iz ostalih otvora vatrenog oružja (spoj cevi i bubnja na revolveru, otvor za izbacivanje čahura na automatskom i poluatomatskom vatrenom oružju isl.). nakon izlaska iz cevi vatrenog oružja, čestice naglo usporavaju usled otpora zraka. Jedan deo izbačenih čestica završava na rukama osobe koja je pucala ili osobe čije su ruke bile u neposrednoj blizini procesa opaljenja (npr. otimanje za vatreno oružje).<br />
<br />
Kod razjašnjavanja svih mogućih kaznenih dela kod kojih je predmet počinjenja (sredstvo) kaznenog dela vatreno oružje (ubistvo, pokušaj ubistva, ranjavanje, oružanog razbojništva, samoubistva i dr.) pojavljuju se dva vrlo važna pitanja na koja treba odgovoriti: je li osumnjičeni pucao te koja je bila udaljenost pucanja? ...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ:</span><br />
<br />
1.	Uvod.............................3<br />
2.	Nastajanje GSR čestica.......................5<br />
3.	Sastav i morfološki oblik GSR čestica...............5<br />
4.	Postupak analize GSR čestice....................6<br />
5.	Identifikacija GSR čestice......................6<br />
6.	Pripremne radnje.......................8<br />
7.	Zaključak.........................10<br />
8.	Korišćena literatura........................11<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Materijalni tragovi pucanja sastoje se od različitih stvari: čestica jezgra zrna i košuljice zrna, nesagorelih i delomično sagorelih čestica baruta, ostataka gareži, ulja i maziva te čestica punjenja inicijalne kapisle. Većina ovih stvari biva izbačena velikom brzinom iz cevi vatrenog oružja u obliku oblaka, a manji deo iz ostalih otvora vatrenog oružja (spoj cevi i bubnja na revolveru, otvor za izbacivanje čahura na automatskom i poluatomatskom vatrenom oružju isl.). nakon izlaska iz cevi vatrenog oružja, čestice naglo usporavaju usled otpora zraka. Jedan deo izbačenih čestica završava na rukama osobe koja je pucala ili osobe čije su ruke bile u neposrednoj blizini procesa opaljenja (npr. otimanje za vatreno oružje).<br />
<br />
Kod razjašnjavanja svih mogućih kaznenih dela kod kojih je predmet počinjenja (sredstvo) kaznenog dela vatreno oružje (ubistvo, pokušaj ubistva, ranjavanje, oružanog razbojništva, samoubistva i dr.) pojavljuju se dva vrlo važna pitanja na koja treba odgovoriti: je li osumnjičeni pucao te koja je bila udaljenost pucanja? ...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ:</span><br />
<br />
1.	Uvod.............................3<br />
2.	Nastajanje GSR čestica.......................5<br />
3.	Sastav i morfološki oblik GSR čestica...............5<br />
4.	Postupak analize GSR čestice....................6<br />
5.	Identifikacija GSR čestice......................6<br />
6.	Pripremne radnje.......................8<br />
7.	Zaključak.........................10<br />
8.	Korišćena literatura........................11<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Sudovi europske unije - hr]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-sudovi-europske-unije-hr</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:08:48 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-sudovi-europske-unije-hr</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Europska unija je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).<br />
Europska unija danas broji 27 država članica. Prostire se na 4.325.675 km², a broji oko 496 milijuna stanovnika.<br />
Ugovorom o Europskoj uniji uspostavljena trojaka struktura Europske unije, koja se često opisuje pomoću pročelja antičkog grčkog hrama sa tri stupa, a stupovi se međusobno razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru među državama članicama:<br />
•	Prvi stup tvore već ranije osnovane Zajednice: Europska zajednica za ugljen i čelik, koja je prestala postojati 2002. godine, Europska ekonomska zajednica (skr. EEZ) te Europska zajednica za atomsku energiju (skr. EUROATOM).<br />
•	Drugi stup sastoji se od suradnje država članica u području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (engl. Common Foreign and Security Policy).<br />
•	Treći stup sastoji se od suradnje država članica u području u pravosuđu i unutarnjim poslovima (engl. Justice and Home Affairs), kako je to izvorno definirano Ugovorom iz Maastrichta. On je preimenovan 1997. Ugovorom iz Amsterdama u Policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim predmetima (engl. Police and Judicial Cooperation in Criminal Matters), jer je dio poslova prebačen u prvi stup (pravosudna suradnja u građanskopravnim pitanjima i pitanja imigracije, viza i azila)...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1. Uvod..........................1<br />
2. Pravni sustav Europske unije.................2<br />
3. Sud Europske unije....................4<br />
3.1 Ustrojstvo suda....................4<br />
3.2 Nadležnosti suda......................5<br />
3.3 Ostale službe suda...................7<br />
4. Europski revizijski sud..................8<br />
4.1 Dokumenti i publikacije Revizorskog suda............9<br />
5. Zaključak.....................10<br />
Literatura.........................11<br />
 <br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Europska unija je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).<br />
Europska unija danas broji 27 država članica. Prostire se na 4.325.675 km², a broji oko 496 milijuna stanovnika.<br />
Ugovorom o Europskoj uniji uspostavljena trojaka struktura Europske unije, koja se često opisuje pomoću pročelja antičkog grčkog hrama sa tri stupa, a stupovi se međusobno razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru među državama članicama:<br />
•	Prvi stup tvore već ranije osnovane Zajednice: Europska zajednica za ugljen i čelik, koja je prestala postojati 2002. godine, Europska ekonomska zajednica (skr. EEZ) te Europska zajednica za atomsku energiju (skr. EUROATOM).<br />
•	Drugi stup sastoji se od suradnje država članica u području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (engl. Common Foreign and Security Policy).<br />
•	Treći stup sastoji se od suradnje država članica u području u pravosuđu i unutarnjim poslovima (engl. Justice and Home Affairs), kako je to izvorno definirano Ugovorom iz Maastrichta. On je preimenovan 1997. Ugovorom iz Amsterdama u Policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim predmetima (engl. Police and Judicial Cooperation in Criminal Matters), jer je dio poslova prebačen u prvi stup (pravosudna suradnja u građanskopravnim pitanjima i pitanja imigracije, viza i azila)...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1. Uvod..........................1<br />
2. Pravni sustav Europske unije.................2<br />
3. Sud Europske unije....................4<br />
3.1 Ustrojstvo suda....................4<br />
3.2 Nadležnosti suda......................5<br />
3.3 Ostale službe suda...................7<br />
4. Europski revizijski sud..................8<br />
4.1 Dokumenti i publikacije Revizorskog suda............9<br />
5. Zaključak.....................10<br />
Literatura.........................11<br />
 <br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Specijalni uslovi za zasnivanje radnog odnosa -uslovi za maloletnike i invalide]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-specijalni-uslovi-za-zasnivanje-radnog-odnosa-uslovi-za-maloletnike-i-invalide</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:07:43 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-specijalni-uslovi-za-zasnivanje-radnog-odnosa-uslovi-za-maloletnike-i-invalide</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Radni odnos koji zasnivaju lica su određena zakonom. Postoje opšti, posebni i specijalni. Svaki isključuje određenu grupu potencijalnih lica koja će da stupe u radni odnos. Nas u ovom radu posebno interesuje zadnji spomenuti uslovi ili specijalni uslovi za zasnivanje radnog odnosa. Oni propisuju uslove koji omogućavaju uslove za zapošljavanje maloletnih i invalidnih lica. S obzirom na njihovo psihičko i fizičko zdravlje, potrebna je posebna i detaljnija analiza sposobnosti za zapošljavanje. Pored toga oni imaju i poseban tretman u random odnosu, a pripadaju im i prava koja nisu predviđena za druge grupe lica...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	RADNO ODNOS - POJAM	- 3 -<br />
3	USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA	- 4 -<br />
3.1	Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa	- 5 -<br />
3.2	Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa	- 6 -<br />
3.3	Specijalni uslovi za zasnivanje radnog odnosa	- 7 -<br />
3.4	Zabrana diskriminacije	- 8 -<br />
3.5	Posebna zaštita omladine i invalida	- 9 -<br />
4	ZAKLJUČAK	- 10 -<br />
5	LITERATURA	- 11 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Radni odnos koji zasnivaju lica su određena zakonom. Postoje opšti, posebni i specijalni. Svaki isključuje određenu grupu potencijalnih lica koja će da stupe u radni odnos. Nas u ovom radu posebno interesuje zadnji spomenuti uslovi ili specijalni uslovi za zasnivanje radnog odnosa. Oni propisuju uslove koji omogućavaju uslove za zapošljavanje maloletnih i invalidnih lica. S obzirom na njihovo psihičko i fizičko zdravlje, potrebna je posebna i detaljnija analiza sposobnosti za zapošljavanje. Pored toga oni imaju i poseban tretman u random odnosu, a pripadaju im i prava koja nisu predviđena za druge grupe lica...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	RADNO ODNOS - POJAM	- 3 -<br />
3	USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA	- 4 -<br />
3.1	Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa	- 5 -<br />
3.2	Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa	- 6 -<br />
3.3	Specijalni uslovi za zasnivanje radnog odnosa	- 7 -<br />
3.4	Zabrana diskriminacije	- 8 -<br />
3.5	Posebna zaštita omladine i invalida	- 9 -<br />
4	ZAKLJUČAK	- 10 -<br />
5	LITERATURA	- 11 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Razvoj i zaštita autorskog prava u Evropskoj zajednici]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-razvoj-i-za%C5%A1tita-autorskog-prava-u-evropskoj-zajednici</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:06:45 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-razvoj-i-za%C5%A1tita-autorskog-prava-u-evropskoj-zajednici</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
Pojedini oblici ekonomske eksploatacije autorskog dela, zapravo jesu specijalizovane privredne delatnosti koje podrazumevaju organizacione, materijalne i personalne pretpostavke, a autor, po pravilu, nije u mogućnosti da se njima bavi. Stoga autor ovlašćuje tzv. korisnike autorskog dela (producente, izdavače, RTV stanice, pozorišta i dr.) da to čine. Pravni instrument putem kojeg korisnik autorskog dela stiče od autora pravo da koristi određeno autorsko delo na određen način, jeste autorski ugovor. Zaključujući autorski ugovor, autor vrši promet pojedinih autorskih imovinskih ovlašćenja, istovremeno potražujući od korisnika dela određenu naknadu kao protivvrednost imovinskim ovlašćenjima koja je ustupio. U praksi, autor ne ostvaruje prihod od neposrednog privrednog korišćenja svog dela, već je ostvaruje od naknade koju dobija od korisnika dela na osnovu autorskog ugovora. To je pravni mehanizam putem kojeg se ostvaruju društvene funkcije autorskog prava: nagrađivanje autora za njegov rad, podsticanje autorskog stvaralaštva pa time i kulturnog razvoja zajednice.<br />
<br />
Intelektualnu svojinu čine: prava industrijske svojine (patenti za pronalske, korisni modeli, industrijski dizajn, žigovi, itd.) koja se odnose na realizovane kreacije uma u korisnom proizvodu, stavljanje komercijalnog simbola na korisni proizvod, ili sredstvo izražavanja; autorska i srodna prava koje se odnose na originalne umetničke ili korisne kreacija uma realizovane na materijalizovani medijum izražavanja. Dopunski oblici zaštite - predviđeni su na osnovu zakona protiv nelojalne konkurencije, posebno odredbi koje se odnose na zaštitu neotkrivene informacije putem poslovne tajne, zaštitu protiv uzimanja neopravdane prednosti (npr. imitacija robe), ili prouzrokovanja zabune (npr. putem tzv. passing off-a), na tržištu u toku konkurencije. Određeni komplementarni oblici zaštite crpe se u principima i institucijama pravnog sistema, posebno privrednog ili gradjanskog (obligacionog) prava, radnog prava (vezano za kreacije zaposlenih, zaštitu poslovne tajne, upravnog i krivičnog prava koje se odnosi na krivotvorenje i piratstvo, itd.) Svaka zemlja na osnovu svog zakonodavnog suvereniteta i teritorijalnog principa ima svoje zakone o intelektualnoj svojini i svoj nacionalni sistem organizacija koje funkcionišu u oblasti zaštite intelektualne svojine...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Autorska dela	4<br />
1.2	Autorska prava	4<br />
1.3	Razvoj autorskog prava	5<br />
1.4	Bernska konvencija	7<br />
1.5	Univerzalna konvencija	8<br />
1.6	Zaštita autorskog prava	9<br />
1.7	Građanskopravna zaštita	9<br />
1.8	Krivičnopravna zaštita	10<br />
1.9	Osnovni principi međunarodne zaštite	10<br />
ZAKLJUČAK	12<br />
LITERATURA	13<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
Pojedini oblici ekonomske eksploatacije autorskog dela, zapravo jesu specijalizovane privredne delatnosti koje podrazumevaju organizacione, materijalne i personalne pretpostavke, a autor, po pravilu, nije u mogućnosti da se njima bavi. Stoga autor ovlašćuje tzv. korisnike autorskog dela (producente, izdavače, RTV stanice, pozorišta i dr.) da to čine. Pravni instrument putem kojeg korisnik autorskog dela stiče od autora pravo da koristi određeno autorsko delo na određen način, jeste autorski ugovor. Zaključujući autorski ugovor, autor vrši promet pojedinih autorskih imovinskih ovlašćenja, istovremeno potražujući od korisnika dela određenu naknadu kao protivvrednost imovinskim ovlašćenjima koja je ustupio. U praksi, autor ne ostvaruje prihod od neposrednog privrednog korišćenja svog dela, već je ostvaruje od naknade koju dobija od korisnika dela na osnovu autorskog ugovora. To je pravni mehanizam putem kojeg se ostvaruju društvene funkcije autorskog prava: nagrađivanje autora za njegov rad, podsticanje autorskog stvaralaštva pa time i kulturnog razvoja zajednice.<br />
<br />
Intelektualnu svojinu čine: prava industrijske svojine (patenti za pronalske, korisni modeli, industrijski dizajn, žigovi, itd.) koja se odnose na realizovane kreacije uma u korisnom proizvodu, stavljanje komercijalnog simbola na korisni proizvod, ili sredstvo izražavanja; autorska i srodna prava koje se odnose na originalne umetničke ili korisne kreacija uma realizovane na materijalizovani medijum izražavanja. Dopunski oblici zaštite - predviđeni su na osnovu zakona protiv nelojalne konkurencije, posebno odredbi koje se odnose na zaštitu neotkrivene informacije putem poslovne tajne, zaštitu protiv uzimanja neopravdane prednosti (npr. imitacija robe), ili prouzrokovanja zabune (npr. putem tzv. passing off-a), na tržištu u toku konkurencije. Određeni komplementarni oblici zaštite crpe se u principima i institucijama pravnog sistema, posebno privrednog ili gradjanskog (obligacionog) prava, radnog prava (vezano za kreacije zaposlenih, zaštitu poslovne tajne, upravnog i krivičnog prava koje se odnosi na krivotvorenje i piratstvo, itd.) Svaka zemlja na osnovu svog zakonodavnog suvereniteta i teritorijalnog principa ima svoje zakone o intelektualnoj svojini i svoj nacionalni sistem organizacija koje funkcionišu u oblasti zaštite intelektualne svojine...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj: </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1.1	Autorska dela	4<br />
1.2	Autorska prava	4<br />
1.3	Razvoj autorskog prava	5<br />
1.4	Bernska konvencija	7<br />
1.5	Univerzalna konvencija	8<br />
1.6	Zaštita autorskog prava	9<br />
1.7	Građanskopravna zaštita	9<br />
1.8	Krivičnopravna zaštita	10<br />
1.9	Osnovni principi međunarodne zaštite	10<br />
ZAKLJUČAK	12<br />
LITERATURA	13<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Prikriveni islednik]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-prikriveni-islednik</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:05:44 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-prikriveni-islednik</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Koristeći domaću literaturu i informacije sa interneta pokušaćemo da definišemo pojam jedne od specijalnih istražnih tehnika, prikrivenog islednika, napravićemo komparaciju angažovanja ovog instituta u zemljama Evropske unije i SAD-a. Zatim ćemo objasniti osnovne uslove angažovanja prikrivenog islednika, a nakon toga i njegove formalne i materijalne uslove angažovanja. Pojasnićemo izvršenje i trajanje mere prikrivenog islednika kao i podatke koje prikuplja i njihov dokazni značaj. Posebno ćemo razmotriti jedno važno pitanje, a to je pitanje ovlašćenja, odgovornosti i dokaznog značaja prikrivenog islednika. Prikazaćemo na primeru nekoliko članaka iz dnevne štampe i reakciju medija o angažovanju ovog instituta u praksi. . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj</span><br />
<br />
1. Uvodne napomene..................3<br />
2. Pojam prikrivenog islednika...............4<br />
3. Prikriveni islednik u zemljama Evropske unije..........5<br />
4. Osnovni zakonski uslovi angažovanja prikrivenog islednika.....7<br />
5. Materijalni uslov za angažovanje prikrivenog islednika........8<br />
6. Formalni uslov za angažovanje prikrivenog islednika......10<br />
7. Izvršenje i trajanje mera prikrivenog islednika.........10<br />
8. Podaci koje prikuplja prikriveni islednik i njihov dokazni značaj....11<br />
9. Određivanje prikrivenog islednika............13<br />
10. Razmatranje pitanja ovlašćenja, odgovornosti i dokaznog značaja<br />
prikrivenog islednika.................15<br />
11. Zaključak.....................19<br />
12. Literatura.....................20<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Koristeći domaću literaturu i informacije sa interneta pokušaćemo da definišemo pojam jedne od specijalnih istražnih tehnika, prikrivenog islednika, napravićemo komparaciju angažovanja ovog instituta u zemljama Evropske unije i SAD-a. Zatim ćemo objasniti osnovne uslove angažovanja prikrivenog islednika, a nakon toga i njegove formalne i materijalne uslove angažovanja. Pojasnićemo izvršenje i trajanje mere prikrivenog islednika kao i podatke koje prikuplja i njihov dokazni značaj. Posebno ćemo razmotriti jedno važno pitanje, a to je pitanje ovlašćenja, odgovornosti i dokaznog značaja prikrivenog islednika. Prikazaćemo na primeru nekoliko članaka iz dnevne štampe i reakciju medija o angažovanju ovog instituta u praksi. . .<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj</span><br />
<br />
1. Uvodne napomene..................3<br />
2. Pojam prikrivenog islednika...............4<br />
3. Prikriveni islednik u zemljama Evropske unije..........5<br />
4. Osnovni zakonski uslovi angažovanja prikrivenog islednika.....7<br />
5. Materijalni uslov za angažovanje prikrivenog islednika........8<br />
6. Formalni uslov za angažovanje prikrivenog islednika......10<br />
7. Izvršenje i trajanje mera prikrivenog islednika.........10<br />
8. Podaci koje prikuplja prikriveni islednik i njihov dokazni značaj....11<br />
9. Određivanje prikrivenog islednika............13<br />
10. Razmatranje pitanja ovlašćenja, odgovornosti i dokaznog značaja<br />
prikrivenog islednika.................15<br />
11. Zaključak.....................19<br />
12. Literatura.....................20<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Predstavljanje novog zakona o privrednim drustvima, glava IV Akcionarsko društvo]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-predstavljanje-novog-zakona-o-privrednim-drustvima-glava-iv-akcionarsko-dru%C5%A1tvo</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 21:04:46 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-predstavljanje-novog-zakona-o-privrednim-drustvima-glava-iv-akcionarsko-dru%C5%A1tvo</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
S obzirom da postoji predlog novog Zakona o privrednim društvima, kod nas se, kao i uvek, pokrenula polemika i kvalitetu ili nejasnoćama njegovih rešenja. S obzirom da ovaj zakon predstavlja jedan od temelja našeg napretka i priključivanja Evropskoj Uniji, potrebno je dobro analizirati sve ono što je dobro, ali i lose za funkcionisanje društva, naročito njegovog ekonomskog aspekta. U ovom radu će biti osvrta na ovaj Predlog, ali kratak kritički siže celog Zakona...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	NOVI ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA	- 3 -<br />
2.1	Novine Zakona o privrednim društvima	- 6 -<br />
3	AKCIONARSKO DRUŠTVO PREMA NOVOM ZAKONU	- 8 -<br />
3.1	Osnivanje	- 9 -<br />
3.2	Organi	- 10 -<br />
3.2.1	Skupština akcionarsko društva	- 10 -<br />
3.2.2	Upravni odbor, izvršni odbor i direktor	- 11 -<br />
3.2.3	Nadzorni odbor, interni revizor i odbor revizora	- 12 -<br />
4	ZAKLJUČAK	- 14 -<br />
5	LITERATURA	- 15 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
S obzirom da postoji predlog novog Zakona o privrednim društvima, kod nas se, kao i uvek, pokrenula polemika i kvalitetu ili nejasnoćama njegovih rešenja. S obzirom da ovaj zakon predstavlja jedan od temelja našeg napretka i priključivanja Evropskoj Uniji, potrebno je dobro analizirati sve ono što je dobro, ali i lose za funkcionisanje društva, naročito njegovog ekonomskog aspekta. U ovom radu će biti osvrta na ovaj Predlog, ali kratak kritički siže celog Zakona...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	NOVI ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA	- 3 -<br />
2.1	Novine Zakona o privrednim društvima	- 6 -<br />
3	AKCIONARSKO DRUŠTVO PREMA NOVOM ZAKONU	- 8 -<br />
3.1	Osnivanje	- 9 -<br />
3.2	Organi	- 10 -<br />
3.2.1	Skupština akcionarsko društva	- 10 -<br />
3.2.2	Upravni odbor, izvršni odbor i direktor	- 11 -<br />
3.2.3	Nadzorni odbor, interni revizor i odbor revizora	- 12 -<br />
4	ZAKLJUČAK	- 14 -<br />
5	LITERATURA	- 15 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Pravo javnih nabavki]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravo-javnih-nabavki</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 20:23:54 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravo-javnih-nabavki</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
U jednoj od najstarijih definicija od M. Smrekara, uprava se promatra sa stajališta diobe vlasti kao treća grana djelatnosti državne vlasti.<br />
<br />
Profesor Krbek navodi da se izraz uprava gleda u dva osnovna smisla; u funkcionalnom smislu kao određena aktivnost ili djelatnost; i u organizacijskom smislu; organizam ili aparat koji to provodi.<br />
<br />
Inače, sam pojam uprave je vremenski uvjetovan, on se mijenja i mijenjat će se...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	NAČELA JAVNE UPRAVE	- 3 -<br />
2.1	Pouzdanost i predvidivost	- 3 -<br />
2.2	Otvorenost i transparentost	- 4 -<br />
2.3	Odgovornost	- 4 -<br />
2.4	Efikasnost i efektivnost	- 4 -<br />
3	ZAKLJUČAK	- 5 -<br />
4	LITERATURA	- 6 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
U jednoj od najstarijih definicija od M. Smrekara, uprava se promatra sa stajališta diobe vlasti kao treća grana djelatnosti državne vlasti.<br />
<br />
Profesor Krbek navodi da se izraz uprava gleda u dva osnovna smisla; u funkcionalnom smislu kao određena aktivnost ili djelatnost; i u organizacijskom smislu; organizam ili aparat koji to provodi.<br />
<br />
Inače, sam pojam uprave je vremenski uvjetovan, on se mijenja i mijenjat će se...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	NAČELA JAVNE UPRAVE	- 3 -<br />
2.1	Pouzdanost i predvidivost	- 3 -<br />
2.2	Otvorenost i transparentost	- 4 -<br />
2.3	Odgovornost	- 4 -<br />
2.4	Efikasnost i efektivnost	- 4 -<br />
3	ZAKLJUČAK	- 5 -<br />
4	LITERATURA	- 6 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Pravo EU kao izvor medjunarodnog poslovnog prava]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravo-eu-kao-izvor-medjunarodnog-poslovnog-prava</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 20:23:01 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravo-eu-kao-izvor-medjunarodnog-poslovnog-prava</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Hijerarhijski gledano, pravo EU uobičajeno se deli na primarno i sekundarno. Primarno pravo u pravnom sustavu EU najvišeg je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava.<br />
Primarno pravo čine osnivački ugovori i opšta načela prava. Tu su uključeni i svi dodaci, protokoli, konvencije i izjave uz pojedine ugovore.<br />
<br />
Sekundarno pravo čine pravni akti institucije EU i međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država.<br />
U izvore prava EU valja ubrojiti i sudsku praksu Europskoga suda.<br />
Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno se naziva acquis communautaire (pravna stečevina EU), a podeljen je na 35 poglavlja za potrebe pregovora o pristupanju (u pregovorima za peto proširenje EU bio je podeljen na 31 poglavlje)....<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	PRAVO EU KAO IZVOR MEĐUNARODNOG POSLOVNOG PRAVA	- 3 -<br />
2.1	Primarni izvori	- 3 -<br />
2.1.1	Osnivački ugovori	- 3 -<br />
2.1.2	Opšta pravna načela	- 4 -<br />
3	SEKUNDARNO PRAVO	- 5 -<br />
3.1	Pravni akti institucija EU	- 5 -<br />
3.2	Međunarodni sporazumi	- 5 -<br />
4	SUDSKA PRAKSA	- 6 -<br />
5	PRIMENA PRAVA EU	- 6 -<br />
6	ZAKLJUČAK	- 7 -<br />
7	LITERATURA	- 8 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Hijerarhijski gledano, pravo EU uobičajeno se deli na primarno i sekundarno. Primarno pravo u pravnom sustavu EU najvišeg je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava.<br />
Primarno pravo čine osnivački ugovori i opšta načela prava. Tu su uključeni i svi dodaci, protokoli, konvencije i izjave uz pojedine ugovore.<br />
<br />
Sekundarno pravo čine pravni akti institucije EU i međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država.<br />
U izvore prava EU valja ubrojiti i sudsku praksu Europskoga suda.<br />
Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno se naziva acquis communautaire (pravna stečevina EU), a podeljen je na 35 poglavlja za potrebe pregovora o pristupanju (u pregovorima za peto proširenje EU bio je podeljen na 31 poglavlje)....<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	PRAVO EU KAO IZVOR MEĐUNARODNOG POSLOVNOG PRAVA	- 3 -<br />
2.1	Primarni izvori	- 3 -<br />
2.1.1	Osnivački ugovori	- 3 -<br />
2.1.2	Opšta pravna načela	- 4 -<br />
3	SEKUNDARNO PRAVO	- 5 -<br />
3.1	Pravni akti institucija EU	- 5 -<br />
3.2	Međunarodni sporazumi	- 5 -<br />
4	SUDSKA PRAKSA	- 6 -<br />
5	PRIMENA PRAVA EU	- 6 -<br />
6	ZAKLJUČAK	- 7 -<br />
7	LITERATURA	- 8 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Pravno zastupništvo u sportu]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravno-zastupni%C5%A1tvo-u-sportu</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 17:01:19 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravno-zastupni%C5%A1tvo-u-sportu</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Menadžment u sportu je nastao kao potreba profesionalnih sportskih organizacija. Kako jedna sportska organizacija postiže svoje ciljeve, koji resursi su neophodni da bi se ti ciljevi postigli i kako se resursi pravilno raspoređuju, zadatak je menadžmenta te organizacije.<br />
Menadžer u sportu mora da zna da postavi ciljeve u svom poslovanju i da razradi strategiju kako bi ostvario te ciljeve. On organizuje poslovanje i sve njegove segmente, rukovodi i kontroliše planirane ciljeve. U oblasti njegovog poslovanja spada i menadžment sportskih objekata, menadžment sportskih organizacija, menadžment sportskih događaja. Pored poznavanja sportskih oblasti u kojima razvija svoje poslovanje, za menadžera u sportu su jako važna i znanja iz oblasti ekonomije, marketinga, informacionih tehnologija. On sarađuje svakodnevno sa ljudima, jer su oni i njegovi klijenti i saradnici. Finansije su važne jer bez njih i njihove pravilne raspodele, nijedno poslovanje ne može biti uspešno, kao što je i poznavanje informacionih tehnologija i rada na računaru postala potreba današnjice i svakog savremenog poslovanja...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	PRAVNI ODNOSI U SPORTU	- 3 -<br />
2.1	Ugovorno pravo u sportu	- 3 -<br />
2.2	Sportski menadžer	- 4 -<br />
3	ZAKLJUČAK	- 7 -<br />
4	LITERATURA	- 8 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Menadžment u sportu je nastao kao potreba profesionalnih sportskih organizacija. Kako jedna sportska organizacija postiže svoje ciljeve, koji resursi su neophodni da bi se ti ciljevi postigli i kako se resursi pravilno raspoređuju, zadatak je menadžmenta te organizacije.<br />
Menadžer u sportu mora da zna da postavi ciljeve u svom poslovanju i da razradi strategiju kako bi ostvario te ciljeve. On organizuje poslovanje i sve njegove segmente, rukovodi i kontroliše planirane ciljeve. U oblasti njegovog poslovanja spada i menadžment sportskih objekata, menadžment sportskih organizacija, menadžment sportskih događaja. Pored poznavanja sportskih oblasti u kojima razvija svoje poslovanje, za menadžera u sportu su jako važna i znanja iz oblasti ekonomije, marketinga, informacionih tehnologija. On sarađuje svakodnevno sa ljudima, jer su oni i njegovi klijenti i saradnici. Finansije su važne jer bez njih i njihove pravilne raspodele, nijedno poslovanje ne može biti uspešno, kao što je i poznavanje informacionih tehnologija i rada na računaru postala potreba današnjice i svakog savremenog poslovanja...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	PRAVNI ODNOSI U SPORTU	- 3 -<br />
2.1	Ugovorno pravo u sportu	- 3 -<br />
2.2	Sportski menadžer	- 4 -<br />
3	ZAKLJUČAK	- 7 -<br />
4	LITERATURA	- 8 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Pravne i ostale posledice presude nakon razvoda]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravne-i-ostale-posledice-presude-nakon-razvoda</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 17:00:04 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-pravne-i-ostale-posledice-presude-nakon-razvoda</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Partnerstvo između muškarca i žene, ravnopravno, iskreno i komplementarno, je važan preduslov  za uspostavljanje demokratije u društvu kao i obaveza  države da osigura demokratiju u porodici tj. da za decu i žene omogući zaštitu psihičkog i fizičkog integriteta.Vekovna diskriminacija žena i njihovo odsustvo sa kulturne, političke i javno-društvene scene kompenzuje se poslednjih nekoliko decenija aktivnostima  vladinih i nevladinih organizacija.Z adatak modernih vlada jeste da na svaki način  ohrabruju i podržavaju politiku jednakih mogućnosti, a to znači da podstiču i razvijaju pretpostavke za humano, pravedno, demokratsko društvo.<br />
<br />
Brak predstavlja zakonom uređenu zajednicu života žene i muškarca koja prestaje kada nastanu uslovi koji onemogućavaju dalji zajednički život.<br />
<br />
U zavisnosti od situacije i činjeničnog stanja, razlikujemo više načina prestanka braka. U Porodičnom zakonu Srbije su navedeni načini prestanka braka.<br />
<br />
Brak prestaje: <br />
<br />
1.	smrću supružnika, <br />
2.	poništenjem i<br />
3.	razvodom.<br />
Posledice po razvodu će biti glavna tema ovoga rada, kako koga pogađa i na koji način se realizuju nakon razvoda braka....<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	RAZVOD BRAKA	- 3 -<br />
2.1	Sporazumni razvod braka	- 3 -<br />
2.2	Razvod braka po tužbi	- 4 -<br />
3	POSTUPAK RAZVODA BRAKA	- 5 -<br />
4	PRAVNE I DRUGE POSLEDICE RAZVODA BRAKA	- 7 -<br />
5	RODITELJSKO PRAVO	- 7 -<br />
5.1	Dužnosti i prava roditelja prema ličnosti deteta	- 8 -<br />
5.1.1	Čuvanje i vaspitanje djeteta	- 8 -<br />
5.1.2	Obrazovanje deteta	- 9 -<br />
5.1.3	Zastupanje deteta	- 10 -<br />
6	IZDRŽAVANJE SUPRUŽNIKA I DECE	- 11 -<br />
6.1	Postupak u sporovima za izdržavanje	- 14 -<br />
6.1.1	Određivanje izdržavanja	- 15 -<br />
7	IMOVINA SUPRUŽNIKA	- 15 -<br />
7.1	Smisao podele zajedničke imovine	- 16 -<br />
7.2	Parnična ili vanparnična podela	- 17 -<br />
7.3	Predmet podele	- 17 -<br />
7.3.1	Koliki deo kome pripada?	- 18 -<br />
7.3.2	Odluka o načinu podele konkretnih stvari	- 18 -<br />
7.3.3	Dokazi	- 19 -<br />
8	LIČNO IME	- 19 -<br />
9	O ČEMU SUD JOŠ MOŽE ODLUČIVATI U POSTUPKU RAZVODA	- 19 -<br />
10	ZAKLJUČAK	- 21 -<br />
11	LITERATURA	- 22 -<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Partnerstvo između muškarca i žene, ravnopravno, iskreno i komplementarno, je važan preduslov  za uspostavljanje demokratije u društvu kao i obaveza  države da osigura demokratiju u porodici tj. da za decu i žene omogući zaštitu psihičkog i fizičkog integriteta.Vekovna diskriminacija žena i njihovo odsustvo sa kulturne, političke i javno-društvene scene kompenzuje se poslednjih nekoliko decenija aktivnostima  vladinih i nevladinih organizacija.Z adatak modernih vlada jeste da na svaki način  ohrabruju i podržavaju politiku jednakih mogućnosti, a to znači da podstiču i razvijaju pretpostavke za humano, pravedno, demokratsko društvo.<br />
<br />
Brak predstavlja zakonom uređenu zajednicu života žene i muškarca koja prestaje kada nastanu uslovi koji onemogućavaju dalji zajednički život.<br />
<br />
U zavisnosti od situacije i činjeničnog stanja, razlikujemo više načina prestanka braka. U Porodičnom zakonu Srbije su navedeni načini prestanka braka.<br />
<br />
Brak prestaje: <br />
<br />
1.	smrću supružnika, <br />
2.	poništenjem i<br />
3.	razvodom.<br />
Posledice po razvodu će biti glavna tema ovoga rada, kako koga pogađa i na koji način se realizuju nakon razvoda braka....<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
SADRŽAJ</span><br />
<br />
1	UVOD	- 2 -<br />
2	RAZVOD BRAKA	- 3 -<br />
2.1	Sporazumni razvod braka	- 3 -<br />
2.2	Razvod braka po tužbi	- 4 -<br />
3	POSTUPAK RAZVODA BRAKA	- 5 -<br />
4	PRAVNE I DRUGE POSLEDICE RAZVODA BRAKA	- 7 -<br />
5	RODITELJSKO PRAVO	- 7 -<br />
5.1	Dužnosti i prava roditelja prema ličnosti deteta	- 8 -<br />
5.1.1	Čuvanje i vaspitanje djeteta	- 8 -<br />
5.1.2	Obrazovanje deteta	- 9 -<br />
5.1.3	Zastupanje deteta	- 10 -<br />
6	IZDRŽAVANJE SUPRUŽNIKA I DECE	- 11 -<br />
6.1	Postupak u sporovima za izdržavanje	- 14 -<br />
6.1.1	Određivanje izdržavanja	- 15 -<br />
7	IMOVINA SUPRUŽNIKA	- 15 -<br />
7.1	Smisao podele zajedničke imovine	- 16 -<br />
7.2	Parnična ili vanparnična podela	- 17 -<br />
7.3	Predmet podele	- 17 -<br />
7.3.1	Koliki deo kome pripada?	- 18 -<br />
7.3.2	Odluka o načinu podele konkretnih stvari	- 18 -<br />
7.3.3	Dokazi	- 19 -<br />
8	LIČNO IME	- 19 -<br />
9	O ČEMU SUD JOŠ MOŽE ODLUČIVATI U POSTUPKU RAZVODA	- 19 -<br />
10	ZAKLJUČAK	- 21 -<br />
11	LITERATURA	- 22 -<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Politički spisi Carla Smitha2]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-politi%C4%8Dki-spisi-carla-smitha2</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 16:59:08 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-politi%C4%8Dki-spisi-carla-smitha2</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Kao što u pogovoru izdanju Političkih spisa ocjenjuje Nenad Zakošek, revival Schmitta koji se dešava primjerice u Srbiji  (i ostatku svijeta) zasad je zaobišao Hrvatsku, premda bi zacijelo biti pretjerano kazati da je Carl Schmitt u ovdašnjih autora sveden na uzgredne komentare i pokoju referencu. U tom sklopu pažnju zaslužuju prije svega radovi filozofa Davora Rodina, koji se u tretiranju Schmitta pokazuje kao jedan od ponajboljih poznavatelja njegovih ideja (premda ni kod njega ne nalazimo neku cjelovitu i temeljitu studiju o tome)...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Pojam političkoga – prijatelj, neprijatelj	4<br />
2	Realnost borbe	7<br />
ZAKLJUČAK	10<br />
LITERATURA	12<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
Kao što u pogovoru izdanju Političkih spisa ocjenjuje Nenad Zakošek, revival Schmitta koji se dešava primjerice u Srbiji  (i ostatku svijeta) zasad je zaobišao Hrvatsku, premda bi zacijelo biti pretjerano kazati da je Carl Schmitt u ovdašnjih autora sveden na uzgredne komentare i pokoju referencu. U tom sklopu pažnju zaslužuju prije svega radovi filozofa Davora Rodina, koji se u tretiranju Schmitta pokazuje kao jedan od ponajboljih poznavatelja njegovih ideja (premda ni kod njega ne nalazimo neku cjelovitu i temeljitu studiju o tome)...<br />
<span style="font-weight: bold;"><br />
Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Pojam političkoga – prijatelj, neprijatelj	4<br />
2	Realnost borbe	7<br />
ZAKLJUČAK	10<br />
LITERATURA	12<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
		<item>
			<title><![CDATA[Politički spisi Carla Smitha]]></title>
			<link>https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-politi%C4%8Dki-spisi-carla-smitha</link>
			<pubDate>Tue, 16 Aug 2011 16:58:20 +0000</pubDate>
			<guid isPermaLink="false">https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-politi%C4%8Dki-spisi-carla-smitha</guid>
			<description><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
Kao što u pogovoru izdanju Političkih spisa ocjenjuje Nenad Zakošek, revival Schmitta koji se dešava primjerice u Srbiji (i ostatku svijeta) zasad je zaobišao Hrvatsku, premda bi zacijelo biti pretjerano kazati da je Carl Schmitt u ovdašnjih autora sveden na uzgredne komentare i pokoju referencu. U tom sklopu pažnju zaslužuju prije svega radovi fi lozofa Davora Rodina, koji se u tretiranju Schmitta pokazuje kao jedan od ponajboljih poznavatelja njegovih ideja (premda ni kod njega ne nalazimo neku cjelovitu i temeljitu studiju o tome).<br />
<br />
Još jedna struja recepcije Schmitta zaslužuje da bude spomenuta, a koja dolazi iz inozemne produkcije preko prijevoda. To je nepravilna i isprekidana linija koja Schmitta, tragajući za mogućnostima razrade logike njegovih pojmova, stalno ipak čini duhovno živim i utjecajnim i u nas. Jer, kad je Schmitt u pitanju, golema je moć predrasuda i ideoloških klišeja, uz zlosretno redukcionističko posezanje za njegovim isuviše poznatim sloganima poput određenja političkoga preko opreke prijatelj - neprijatelj, koji se isuviše često koriste ne kao poziv na teorijski dijalog s autorom, nego kao puko odustajanje od svakog mišljenja i prokazivanje samog autora kao okorjelog desničara i antisemita. Spomenutu liniju posredovane recepcije dobro ilustriraju knjige Jacquesa Derridaa Politika prijateljstva (Beograd, 2001) i Giorgia Agambena Homo Sacer (napose Izvanredno stanje. Homo sacer II, 2008). U usporedbi s drugim zemljama, i s prijevodima stvari stoje jednako nedostatno – od Pojma političkog i drugih spisa u izdanju Matice hrvatske iz 1943, preko prijevoda spisa Legalnost i legitimnost (1996) i djelomičnog prijevoda Teorije partizana (Časopis Dubrovnik, 1-2/1999), tek smo 2008. Dočekali da budu objavljeni izabrani Schmittovi Politički spisi (Politička kultura, Zagreb)...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Kriza suvremenog parlamentarizma	4<br />
2	Schmittov decizionizam	7<br />
3	Kritika liberalizma	9<br />
ZAKLJUČAK	11<br />
LITERATURA	13<br />
<br />
</div>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.<br />
<br />
<br />
<br />
Kao što u pogovoru izdanju Političkih spisa ocjenjuje Nenad Zakošek, revival Schmitta koji se dešava primjerice u Srbiji (i ostatku svijeta) zasad je zaobišao Hrvatsku, premda bi zacijelo biti pretjerano kazati da je Carl Schmitt u ovdašnjih autora sveden na uzgredne komentare i pokoju referencu. U tom sklopu pažnju zaslužuju prije svega radovi fi lozofa Davora Rodina, koji se u tretiranju Schmitta pokazuje kao jedan od ponajboljih poznavatelja njegovih ideja (premda ni kod njega ne nalazimo neku cjelovitu i temeljitu studiju o tome).<br />
<br />
Još jedna struja recepcije Schmitta zaslužuje da bude spomenuta, a koja dolazi iz inozemne produkcije preko prijevoda. To je nepravilna i isprekidana linija koja Schmitta, tragajući za mogućnostima razrade logike njegovih pojmova, stalno ipak čini duhovno živim i utjecajnim i u nas. Jer, kad je Schmitt u pitanju, golema je moć predrasuda i ideoloških klišeja, uz zlosretno redukcionističko posezanje za njegovim isuviše poznatim sloganima poput određenja političkoga preko opreke prijatelj - neprijatelj, koji se isuviše često koriste ne kao poziv na teorijski dijalog s autorom, nego kao puko odustajanje od svakog mišljenja i prokazivanje samog autora kao okorjelog desničara i antisemita. Spomenutu liniju posredovane recepcije dobro ilustriraju knjige Jacquesa Derridaa Politika prijateljstva (Beograd, 2001) i Giorgia Agambena Homo Sacer (napose Izvanredno stanje. Homo sacer II, 2008). U usporedbi s drugim zemljama, i s prijevodima stvari stoje jednako nedostatno – od Pojma političkog i drugih spisa u izdanju Matice hrvatske iz 1943, preko prijevoda spisa Legalnost i legitimnost (1996) i djelomičnog prijevoda Teorije partizana (Časopis Dubrovnik, 1-2/1999), tek smo 2008. Dočekali da budu objavljeni izabrani Schmittovi Politički spisi (Politička kultura, Zagreb)...<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;">Sadržaj : </span><br />
<br />
UVOD	3<br />
1	Kriza suvremenog parlamentarizma	4<br />
2	Schmittov decizionizam	7<br />
3	Kritika liberalizma	9<br />
ZAKLJUČAK	11<br />
LITERATURA	13<br />
<br />
</div>]]></content:encoded>
		</item>
	</channel>
</rss>