Kao što je sloboda večita borba za slobodu. tako je i zdravlje večita borba za zdravlje — samo su se metodi te borbe kroz vekove menjali i usavršavali. Pobediti bolest znači osloboditi se straha od smrti.Svaki narod, svaki kraj i svaka epoha imaju svoje običaje, navike, nošnju, pesme, pripovetke, igre, bolesti, epidemije, lekove, načine lečenja i veštinu izrade lekova.

Ako se kroz istorijsku prizmu posmatra upotreba lekova i veština lečenja, jasno se vidi da drogistička veština čini nerazdvojnu celinu kulturne istorije čovečanstva. I lekovito billje je, izmeću ostalog, zaoralo duboku brazdu u život svih naroda, a pogotovo onih koji su vekovima tlačeni, gonjeni, porobljavani, naroda u večitim seobama, koji po nečemu liče na vodeni cvet, na svilu što leti po lepom vre-menu ili na jak i prijatan, diskretan i prolazan miris neke jedva vidljive biljčice u gustoj travi. Lekovito bilje je najstariji lek i prvobitna farmaceutska sirovina nekad primitav-.nih, a sada kulturnih naroda. I danas je razno bilje najjevtinija i najpristupačnija farmaceutska sirovina za izradu lekova u domaćoj i inostranoj industriji.Upotreba lekovitog bilja kao terapijskog sredstva ima u našem narodu neobično bogatu i izvanredno dugu i kontinu-iranu tradiciju.

Najbolje svedočanstvo o tome pružaju brojni stari pisani spomenici, od kojih valja pomenuti bar neke. U Hodoškom kodeksu, koji se omatra za najstariji kodeks srpske svetovne medicine (XIV vek), navodi se, pored ostalog, i raznovrsna upotreba domaćih i stranih biljnih droga, najčešće kima, aloja, tamnjana, lanenog i repinog semena, smok-vinog korena, korijandra, cveklinog soka, vrbove kore i njenog lišća i raznog drutog bilja.

ISTRGNUTO IZ ZABORAVA…

Sve svoje pesme napisao sam sa dvadeset godina… I od onda sam prestao da ih pišem. Život je otišao dalje, a one su ostale, zaboravljene, u prvoj zbirci pesama, “Mirisi mamurnog mora”, koju sam napisao još daleke 1986. godine, na Lastovu… Te zbirke više nema. Imao sam jedan primerak, i pre mnogo godina sam ga poklonio jednoj devojci. Neke od tih pesama ostale su mi u sećanju, a neke sam nedavno uspeo da pronadjem u rukopisima, u nekim svojim starim beležnicama iz davnog vremena. U želji da ove pesme istrgnem iz zaborava, sakupljam ih ponovo, u ovoj e-knjizi istog naslova…
I zaista, listajući te stare beležnice, pored mirisa prašine, ponovo sam osetio i taj miris mamurnog mora, koji me je nadahnuo…

Lazar Janic
24.07.2011.

Tess Monaghan prvoklasna je novinarka i bila je to sve dok njezine novine nisu otišle u stečaj. Sad kad je ostala bez posla mlada će žena potražiti bilo kakav posao samo da bi mogla plaćati stan pa će pristati na ponudu svoga dobrog prijatelja Darryla koji će je zamoliti da prati njegovu djevojku koju sumnjiči za nevjeru. Baltimore je grad u kojem netko biva ubijen gotovo svaki dan, pa je tako smrt odvjetnika Michaela Abramowitza zamalo postala još jedna brojka u statistici zločina. No možda bi to bio slučaj da odvjetnikova djelatnica - a možda i ljubavnica - nije bila upravo fatalna Ava, djevojka Tessinog prijatelja.
U trenutku kad Darryl bude optužen za odvjetnikovo ubojstvo istražiteljica - amaterka Tess Monaghan bit će jedina osoba koja će vjerovati u njegovu nedužnost no hoće li je ona, bez ičije pomoći, uspjeti i dokazati?

Mary Russell je pomalo zbunjena, iako to nije stanje uma u kojem se ona zna duže zadržati. Njezin dvadeset prvi rođendan je na pomolu, a s njim i veliko obiteljsko nasljedstvo koje joj nosi punoljetnost, pa onda i samostalnost, koja ujedno znači i odgovornost. Istodobno njezin je status učenice Sherlocka Holmesa u najmanju ruku sada već dvojben. Poznanstvo sa zadivljujućom Margery Childe, voditeljicom Hrama Božjeg, zapravo opsežnog programa za zbrinjavanje i pomoć ženama (u Londonu 1921!) neće joj pomoći da sabere misli. Dapače, jedno ubojstvo stavit će stvari na pravo mjesto i nova istraga može početi, pogotovo stoga što se čini da je u prošlosti bilo nekoliko sličnih zlodjela, a da isti ubojica i dalje vreba.

Mary Russell i Sherlock Holmes ne bi trebali imati težak zadatak kad deduktivne sposobnosti dvaju velikih umova i partnera u razotkrivanju zločina ne bi bile isprepletene uzajamnim – gle, iznenađenja! – osjećajima. Čudovišna vladavina žena druga je avantura u ovom izuzetno popularnom nizu pripovijesti o zajedničkim pustolovinama mlade Mary Russell i umirovljenog detektiva Sherlocka Holmesa.

Samo nekoliko sati nakon što su se Sherlock Holmes i Mary Russell vratili kući, riješivši slučaj u pitoresknom Dartmooreu, nova dogodovština doslovno kuca na njihova vrata - nikada rešena zagonetka koja se rodila još za vreme Prvog svjetskog rata, kada je Gabriel Hughenfort umro usred skandaloznih glasina koji otada proganjaju njegovu porodicu. No, sve dok Holmes i Russellova ne stignu u Dvore pravednosti, dom nadzemaljskog savršenstva smeštenog u rajskom vrtu, ne mogu u potpunosti shvatiti ironiju koja se krije u porodičnom motu Hughenforta : Justicia fortitudo mea est. Trag zloslutnih naznaka stvara ubojitu misteriju koja ih vodi od engleskog zaseoka do Pariza, divlje prerije Novoga Sveta. Zamka je postavljena, igra se zahuktala - no mogu li Holmes i Russellova zaista uhvatiti neuhvatljivog ubojicu - ili je ubojica ipak uspeo uhvatiti njih?

Izgubljeni naslednik, gnusno ubojstvo i neočekivani povratak dvojice starih prijatelja iz pete knjige o serijalu o osebujnom detektivsko-ljubavnom paru, O Jeruzaleme beduina Alija i Mahmouda Hazra, potiču Russellovu i Holmesa na istragu koja ih vodi od jama Prvoga svetskog rata do uzvisina britanskoga društva. U šestoj knjizi Lauire R. King, koja se radnjom nadovezuje na četvrtu Vrištinu, obožavatelji ovog neobično intelektualno-bračnog tandema naći će detektiva iz Baker Streeta smekšanog godinama i brakom, no još uvijek u posjedu briljantnih deduktivnih moći i gorke dosetljivosti, a Mary Russell zapanjujuće prikladnim društvom legendarnom detektivu. Od kucanja na vratima ranjenog posetitelja do uzbudljivog ishoda zagonetke, i šesta knjiga višestruko nagrađivane Laurie R. King o neobičnom spoju mladosti i starosti, inteligencije i ironije, dosetljivosti i naivnosti.

U raskošnoj galeriji likova koju je za sobom ostavio Arthur Conan Doyle gdje središnje mjesto zauzima portret Sherlocka Holmesa, pokraj njega, osim slike dr. Watsona, ostao je prazan okvir savršeno podoban da udomi prkosni profil jedne gospođice. Američka književnica Laurie R. King, dobitnica dviju prestižnih nagrada za najbolji kriminalistički roman godine, odvažno je odlučila ispuniti taj okvir likom mlade Mary Russell. Jednog sunčanog dana u travnju 1915. nedaleko od svoje kuće u Sussexu Mary Russell umalo je nagazila na pognuta pedesetogodišnjaka potpuno zaokupljena promatranjem pčela. Drska i načitana, petnaestogodišnjakinja briljantna uma i zadivljujuće sposobnosti dedukcije, izmamit će od inače ženama nesklonog Holmesa iznenađen komentar. "Pa to zna razmišljati".

Tako će početi naukovanje Mary Russell, buduće suradnice djelomično umirovljenog slavnog detektiva Sherlocka Holmesa. Njihove zajedničke avanture zabilježene su u pet dosad objavljenih romana i zacijelo predstavljaju najvjerniji nastavak književnog rada Arthura Conana Doylea. Laurie R. King u svojim je djelima uspjela vjerodostojno dočarati ton, ugođaj i duh vremena, zadržavši izvornu cjelovitost Holmesova karaktera i pritom kao ravnopravnu protutežu stvorila potpuno samostalan, oštrouman, duhovit i zanosan ženski lik.

Iako se njihov brak temelji na potpunoj i bezuvjetnoj jednakosti, kada Sherlock Holmes poene rješavati jedan od slučajeva upravo na mjestu svoje najslavnije pustolovine, njegova supruga Mary Russell ostavit će po strani svoju akademsku karijeru, izvući se iz oxfordske knjižnice i posvetiti se slučaju s jednakim žarom kao i Holmes. Prema njegovim preciznim uputama i naoružana zemljovidima, Russellova će se zaputiti u Dartmoore, gdje je jedne mjesečinom obasjane noći viđena odavno mrtva plemkinja koja u rukama drži uzde sablasne kočije. No truplo prekriveno ogrebotinama, nevjerica i strah mjesnih stanovnika koje je ostavila iza sebe vise su nego stvarni.

Istražujući lokalne mitove, legende i tajne folklora, uz čitavu paletu osebujnih starosjedilaca. Holmes i Russellova morat će otkriti kriju li se iza nadnaravnog zločina vrlo prizemni motivi. No koja to tanka, gotovo nevidljiva nit povezuje ekscentričnog američkog milijunaša koji je za svoje boravište odabrao upravo pitoreskni Dartmoor, ježeve koji žive izvan svog prirodnog staništa, psa iz davne legende i stari Holmesov slučaj?

Grof Lav Nikolajevič Tolstoj, (rus. Лев Николаевич Толстой) (9. septembar 1828. — 20. novembar 1910), bio je izdanak jedne od najznačajnijih ruskih grofovskih porodica, koja je već nekoliko vekova Rusiji davala mnoge generale, diplomate i pisce. On je jedan od najuticajnijih realista i po mnogima, najveći pisac romana svih vremena. Njegova najveća djela su romani Rat i mir (rus. Война и миръ) i Ana Karenjina (rus. Анна Каренина).

Bio je anarhista i pacifista i stvorio je novi pokret u anarhizmu - hrišćanski anarhizam.

Rat i mir je najveći Tolstojev roman, djelo u kojem se prikazuje veliki broj likova i događaja u velikom vremenskom periodu. Iako je Tolstoj iskoristio dobro poznavanje Napoleonovih ratova, Rat i mir nije istorijski roman, već djelo u kojem su najbitniji društvena analiza ruske tadašnjice i psihoanaliza glavnih likova.

Ana Karenjina, s druge strane, roman je sa izrazito savremenom temom. Fabula je zasnovana na problemu odnosa braka i ljubavi, a u nju je Tolstoj, putem sporedne priče, ugradio i više tema iz društvene stvarnosti Rusije.

Ruske čitanke su, iako su priče za djecu, veoma raznovrsne po sadržaju i zadivljuju svojim stilskim jedinstvom.

Grof Lav Nikolajevič Tolstoj, (rus. Лев Николаевич Толстой) (9. septembar 1828. — 20. novembar 1910), bio je izdanak jedne od najznačajnijih ruskih grofovskih porodica, koja je već nekoliko vekova Rusiji davala mnoge generale, diplomate i pisce. On je jedan od najuticajnijih realista i po mnogima, najveći pisac romana svih vremena. Njegova najveća djela su romani Rat i mir (rus. Война и миръ) i Ana Karenjina (rus. Анна Каренина).

Bio je anarhista i pacifista i stvorio je novi pokret u anarhizmu - hrišćanski anarhizam.

Rat i mir je najveći Tolstojev roman, djelo u kojem se prikazuje veliki broj likova i događaja u velikom vremenskom periodu. Iako je Tolstoj iskoristio dobro poznavanje Napoleonovih ratova, Rat i mir nije istorijski roman, već djelo u kojem su najbitniji društvena analiza ruske tadašnjice i psihoanaliza glavnih likova.

Ana Karenjina, s druge strane, roman je sa izrazito savremenom temom. Fabula je zasnovana na problemu odnosa braka i ljubavi, a u nju je Tolstoj, putem sporedne priče, ugradio i više tema iz društvene stvarnosti Rusije.

Ruske čitanke su, iako su priče za djecu, veoma raznovrsne po sadržaju i zadivljuju svojim stilskim jedinstvom.