Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Proces kanonizacije realističkih pisaca tekao je postepeno. Iako je u Evropi, već od tridesetih godina 19. veka, realizam imao svoje značajne predstavnike, lektira i udžbenici srpskih gimnazijalaca nisu tako brzo priznavali ove "novotarije". Umesto akcenta na klasičnom obrazovanju, Srpska čitanka za niže gimnazije i realke S. Novakovića (Beograd 1870) nudila je raznovrsniju, aktuelniju lektiru, sada u spoju prosvetiteljskih i novih pozitivističkih čitalačkih interesovanja . Više „književna" a manje didaktička bila je Srpska čitanka za niže gimnazije i realke S. Vulovića iz 1874 . U njoj su se, pored Vuka i Dositeja, našli NJegoš, Sima Milutinović, LJuba Nenadović, Jovan Ilić, Sterija, Prota Matija Nenadović, Zmaj, Ð. Jakšić…
Biografija Đure Jakšića
Đura Jakšić (Srpska Crnja, 27. jul 1832 — Beograd, 16. novembar 1878) je bio srpski slikar, pesnik, pripovedač, dramski pisac, učitelj i boem. Rođen 1832. godine u Srpskoj Crnji, u Banatu, u svešteničkoj porodici. Otac ga upisuje u trgovačku školu iz koje beži tri puta i na kraju upisuje nižu gimnaziju u Segedinu. Posle završene osnovne škole u Srpskoj Crnji i niže gimnazije u Segedinu (danas Mađarska), odlazi u Temišvar (danas Rumunija) da uči slikanje. Uoči revolucionarne 1848. godine bio je student umetničke akademije u Pešti, ali je zbog revolucionarnih događaja morao da je napusti. Vrativši se u rodni kraj produžio je da uči slikarstvo u Bečkereku kod Konstantina Danila čuvenog slikara tog doba, tražeći sopstveni umetnički izraz i produbljujući svoja znanja, pa i nemačkog jezika .
U revoluciji od 1848—1849. iako šesnaestogodišnjak, učestvuje kao dobrovoljac. Kada se revolucija završila porazom, napisao je: „Ah, zašta ginusmo i stradasmo – a šta dobismo!” Ubrzo ga neimaština primorava da prihvati razne poslove. Tih godina često menja mesta boravka, odlazi u Beograd, ali se vrlo brzo upućuje u Beč da nastavi studije slikarstva. U Beču se kreće u umetničkim krugovima sa Brankom Radičevićem i Đurom Daničićem. NJegovi poetski prvenci ugledali su svetlost dana u Serbskom letopisu 1853. godine. Besparica ga primorava da se vrati kući, ali ubrzo zatim odlazi na Akademiju finih umetnosti u Minhen....
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Biografija Đure Jakšića 4
1.1.1 Književni rad 5
1.2 Književno delo Đure Jakšića 5
1.3 Objektivizacija tekstova Đure Jakšića 7
1.4 Pretpostavke i činjenice o delima Đure Jakšića 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 14