UTJECAJ RECESIJE NA GRAĐANE BIH (GFK, Utjecaj krize na građane Bih, 2009)

Kako bi se suočili s globalnom ekonomskom krizom prvo na čemu najveći broj građana BiH planira rezati svoje kućanske troškove su oni za telefon i mobitel (26%), potom slijede troškovi režija što uključuje smanjenje izdataka za struju, vodu, plin (25%), a na trećem mjestu su troškovi za cigarete (24%). U narednih 6 mjeseci građani BiH će vjerojatno manje putovati (23%), trošiti na večernje izlaske (22%), a planiraju i manje koristiti automobil (21%), pokazuje istraživanje GfK BH – Centra za istraživanje tržišta.
Globalna ekonomska kriza i strah od njenih posljedica stigli su i u našu zemlju. Vodeći financijski stručnjaci smatraju pravim čudom, ne činjenicu da se ekonomski rast usporio, nego da ga uopće ima. Stručnjaci upozoravaju da bi zemlje Istočne Europe mogle platiti najveći ceh, mada nisu imale nikakvog izravnog utjecaja na pojavu recesije. Procjenjuje se da će val tih negativnih procesa pogoditi i BiH što će se očitovati kroz smanjenje bruto nacionalnog dohotka i izvoza, povećanje stope nezaposlenosti, a da se on već osjeti, pokazuje i smanjenje industrijske proizvodnje za oko 20% u sječnju 2009. Pored posljedica koje se očekuju na planu gospodarstva, one se očekuju i kada je riječ o promjenama potrošačkih navika građana BiH. GfK BiH - Centar za istraživanje tržišta je krajem 2008. proveo istraživanje u kojem su građani BiH upitani planiraju li smanjiti kućne izdatke određenih kategorija u narednih šest mjeseci kako bi se suočili s nadolazećom krizom.

Građani BiH, u želji da se odupru sve izvjesnijoj ekonomskoj krizi, na prvo mjesto svoje liste za rezanje troškova kućnog budžeta, stavljaju troškove telefoniranja u fiksnoj i mobilnoj telefoniji. Mada su neizostavan i prilično skup pratilac naših života, ovi su se izdaci u percepciji nešto više od jedne četvrtine građana (26%) pokazali kao stavka, čijom se restrikcijom u narednom periodu mogu znatno smanjiti troškovi. Ovoj mjeri štednje su nešto više skloni građani u FBiH (28%) u odnosu na one iz RS-a (23%). Režije na koje se može utjecati, poput troškova za plin, struju i vodu, su slijedeća najčešća kategorija na kojoj bh kućanstva u sljedećih šest mjeseci najviše planiraju uštedjeti. Kada je u pitanju ova vrsta uštede nju ponajprije planiraju provesti građani FBiH, a nešto rjeđe oni koji žive u RS-u (28% naspram 19%). S obzirom na činjenicu da u RS-u uglavnom nema grijanja na plin, koje najčešće predstavlja najveću stavku režija za kućanstvo, ova diskrepanca je razumljiva.

Vidljive su i razlike između ruralnih i urbanih sredina (21% spram 29%), što također ne iznenađuje, jer se kućanstva u ruralnim sredinama uglavnom griju na čvrsto gorivo, koje je znatno jeftinije od plina ili struje, koji su pak dominantni energenti u urbanim sredinama. Na režijama će više štedjeti višečlane obitelji, u prvome redu one sa troje i više djece (njih 55%), naspram obitelji sa manjim brojem djece (oko 25%). Izdaci za cigarete treći su po čestini navođenja i na njima planira uštedjeti oko 24% kućanstava u našoj zemlji. Ako se tome pridoda i planirano poskupljenje duhanskih proizvoda moguće je očekivati porast broja građana koji su spremni smanjiti ili čak prekinuti s konzumacijom cigareta. Uštedjeti se može i na večernjim izlascima u kafiće, klubove, restorane i slično, kao i na onim dnevnim izlascima na kavu ili pauzu za ručak, tako misli oko jedne petine građana. Istraživanje GfK BiH pokazuje da bi moglo doći i do smanjenja korištenja automobila, odnosno smanjenje izdataka za gorivo, o čemu razmišlja oko 20% građana, u prvome redu oni iz mnogočlanih obitelji, gdje je taj postotak nešto veći. Igre na sreću (bingo, loto, kladionica ...) su za oko 40% obitelji sa troje i više djece, kategorija troškova za koju planiraju smanjiti svoje izdatke, što važi i za putovanja i godišnje odmore. U cjelini gledajući, 23% kućanstava namjerava smanjiti troškove putovanja i godišnjih odmora, a 21% ih ima namjeru manje trošiti na raznorazne igre na sreću.