Ropstvo - ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Već u najstarijem razdoblju historije dolazi do diobe pučanstva na slobodne i robove. Ta dioba je nastala po principu robovlasničke države, gdje se društvo grubo moglo podijeliti na robovlasnike i robove. Robovlasnici su se dalje dijelili na niži i viši sloj, gdje su patriciji pripadali višem i bogatijem sloju, koji je uživao političku moć, za razliku od nižeg sloja koji su činili plebejci i koji nisu imali jednaka ni ekonomska ni politička prava kao patriciji. To je bilo normalno jer su se neki izdvojili kao sposobniji te su upravljali slabijima.
U kategoriji slobodnih ljudi ulazili su patriciji i plebejci, a postojala je i kategorija ovisnih ljudi, tzv. klijenti. Zbog nejednakosti iz kategorije slobodnih ljudi dolazi do borbe između viših i nižih slojeva, povlaštenih i podređenih. Cilj tih borbi jeste da se izjednače u ekonomskom i političkom pogledu.

STATUS LIBERTATIS - ROPSTVO

Ropstvo (status libertatis) se prvi put spominje u doba starog Rima. U tom periodu ropstvo je imalo patrijarhalan oblik. Obično se radilo o zarobljenicima susjednih naroda. Pravnici tog doba smatrali su da je bolje iskoristiti zatvorenika u svrhu nadomještanja radnika u ratarskim poslovima nego ga ubiti. U tom periodu bilo je malo robova i takav je rob zajedno živio sa
robovlasnikom i njegovom obitelji. Rob nije bio pravni subjekt nego se smatrao predmetom. Na robu gospodar ima pravo vlasništva,kao na svakoj drugoj stvari, pa ga je mogao prodati,dati drugome na uživanje, u zalog ili u zapis ili ga ubiti (ius vitae ac necis). Tužbu i zaštitu za povredu roba mogao je podnijeti samo njegov gospodar isto kao za životinje ili druge stvari.
Patrijarhalan oblik koji je vladao u doba starog Rima mijenja se već u III stojeću p.n.e. U tom periodu Rimljani se šire i u ekonomskom i teritorijalnom smislu. Robovi su postali predmet trgovine i najgrublje eksploatacije npr. radili su u rudnicima i na zemljoradničkim posjedima.
Nasuprot njima gospodari vode luksuzan život na račun robova. Zbog teškog položaja robova dolazi do njihovog bijega (servi fugitivi) i ustanaka . Rob koji ne pokuša da se riješi ropstva, zaslužuje duplo ropstvo. Pravni položaj roba karakterizira činjenica da je on predstavljao samo stvar (res). On nije imao porodicu,njegova veza sa ropkinjom nije bio brak (matrimonium) nego je predstavljao faktičko zajedničko življenje....