Borilački sportovi - PRINCIP JU (POPUŠTANJA) -

1. UVOD ...2 str.


2. PREDMET I PROBLEM RADA ...3 str .


2.1. SPORT JE LJUDKE KULTURE , A SLOBODA U
SPORTU JE PRIRODNO PRAVILO ČOVIJEKA...3 str.


3. CILJ I ZADACI RADA...4 str.


3.1. PRINCIP JU ( POPUŠTANJA )...4str.


3.2. PRINCIP PRAVOG MOMENTA ( TRENUTKA )…5str.


4. ZAKLJUČAK... 6str.


5. LITERATURA...7str.




1. U V O D


“ Judo predstavlja način pomoću kojega možemo najefikasnije upotrijebiti tjelesnu i psihičku snagu .

Vježbajući nas u napadu i u odbrani judo ojačava naše tijelo i psihičku snagu . Vježbajući nas u napadu i u principe judoa prihvatima kao svoje . na taj način se usavršavamo i postajemo vrijedniji član zajednice .

“ A to je konačni cilj judoa “ .

Kao sistem tjelesnog odgoja judo ima osnovni cilj , on je da odvede čovjeka putem svojih metoda i vježbi u stanje potpune emocionalne , psihičke i tjelesne zrelosti i stabilnosti .
Ovaj konačni cilj judoa , postiže se kroz niz neposrednih ciljeva koji se nameću jodokama tokom vježbanja . Prvi neposredni cilj judoa je , da se gruba snaga protivnika savlada popuštanjem , brzinom i vještinom .
Zato pravi borac sluša zatomljenu mudrost tijela , njegova pažnja je pažnja tijela . “ Judo je vještina ravnoteže “ .



2. PREDMET I PROBLEM RADA


2.1 Sport je proizvod ljudske kulture , sloboda u sportu je prirodno pravilo čovjeka

Uz najveći stepen realnosti i iskrenosti , valja reći da se u sportu još uvijek nedovoljno koriste inelektualne mogućnosti čovjeka .
Sport treba da bude postknut stalnom željom za pobjedom , ali na poraz kao i na pobjedu da gleda realno . U borilačkim vještinama temeljno je poznavanje tehnike nesumnjivo korisno , ali najvažniji je duh , tehnika I tijelo dolaze na drugo mjesto . U sportovima na zapadu tjelesna snaga uvijek predstavlja najbitniji čin , ali to ne važi za borilačke vještine .
Ako se ovakav način sagledavanja date situacije ne prihvati tada su traume vrlo teške I neminovne .
Borilački aspekt otvara mogučnost analize vrhunskog sporta koji daje informaciju o sposobnosti ljudskog organizma .Osmatrati ovaj aspekt I kontekstu vrhunskog sporta znači osvrnuti se na kritički momenat , koji može da ima I negativne poslijedice , a to je u prvom redu nedovoljno posvećena pažnja u pripremi sportaša .

Što se tiče svih čula , čovijek je najspecijalizirano biće . Specijaliziranim bićem ga čini mozak . Na ovu tvrdnju nadovezuje se definicija mozga kao organa inteligencije . Ako mozak posmatramo izvan njegove nejasne vegetativne – regulativne funkcije , on je prije svih ostalih organa . Ne samo mozak već samo čitav ljudki organizam izgrađen je u pravcu motoričke radnje . Ono što karakteriše ljudki mozak jeste njegova naglašena plastičnost .
Mnogo je teže ispraviti grešku u motoričkom stereotipu , nego uspostaviti novi motorički stereotip . Uspostavljanje stereotipa je muka , a ispravljanje grešaka je isto muka jer motorički stereotip se predstavlja kao zatvoreni krug
Svima je dobro poznata činjenica na radne I sportske tehnike koje se jednom osvoje I nemogu biti nikada zaboravljene .



3. CILJ I ZADACI RADA

3.1. Princip JU ( popuštanja )


U borbi između jake tehnike I jakog tijela pobijeđuje tehnika . U borbi između jakog uma I jake tehnike pobiješuje um . U samoodbrani tijelo mora biti snažno , a to je manje važno nego tehnika .

Princip popuštanaja ( judoa ) “ Kano “ ovako objašnjava : “ Šta pouštanje ili sklanjanje s puta stvarno znači ?
Da bi smo dobili odgovor na ovo pitanje predpostavimo da sngu čovjeka izražavamo jedinicama . Recimo da snaga čovjeka koji mi stoji nasuprot iznosi 10 jedinica , dok je moja snaga manja I iznosi 7 jedinica . Ako me protivnik gura svom snagom ja ću biti odgurnut ili bačen , čak I ako mu se suprostavim svom svojom snagom , međutim , ako mu se oduprem , aj napravim ustupak njegovoj snazi sklanjajući svoje tijelo u smjeru guranja , vodeči pri tome računa o svojoj ravnoteži , protivnik će se nagnuti naprijed , I izgubiti ravnotežu . U tom novom položaju protivnikova snaga će iznositi samo 3 jedinice umjesto normalnih 10 jedinica . Sačuvavši sopstvenu ravnotežu , održao sam I svoju punu snagu od 7 jedinica tako da protivnika mogu pbijediti sa polovinom svoje snage . U slučaju da sam jači I da je moja snaga u normalnom položaju iznosi više jedinica od protivnikove snage , ja mogu pritivnika gurnuti I pobijediti svojom snagom , ali čak iako ja to želim bolje je da pustim , jer ću tako sačuvati svoju snagu .
Slična je situacija I kad protivnik vuče prema sebi . U određenom trenutku prelazimo U “ guranje “ I izvodimo tehniku u smjeru njegovog vučenja , bacajući ga na leđa .

U sportskoj Judo borbi oba takmičara moraju da napadaju , da se brane I da u određenom trenutku prelaze u protiv - napad .



3.2. Principi pravog momenta ( trenutka )

Ovaj princip mnogi nazivaju principom opornutuniteta ili principom klatna .
U stavri , trenutak za napad , protiv-napad ili odbranu ima svoju određenu putanju ( amplituda kretanja ) . Trenutak mirovanja ili klatna u krajnjoj I polaznoj tački odn. putanji , najčešći je I najpovoljniji moment za izvođenje akcije . Praktično gledano , to su trenuci izvjesne protivnikove tjelesne I psihičke nestabilnosti :

- Polazna faza kretanja naprijed – nazad ili u stranu to jeste trenutak kada protivnik prenosi težinu tijela pomijerajući pojedine dijelove tijela u pravcu kretanja , tako da projekcija tačke težišta njegova tijela pada van prvobitne površine oslonca .
- Trenutak kada protivnik napadajući snažno zamahuje ekstremitetima I “ promašuje “ uslijed naše akcije uklanjanja sa pravca njegovog napada
- Na protivnikov neuspijeli napad treba odmah odgovoriti kontra napadom , jer je u tom trenutku psihički nestabilan
- Poslije naše uspijele akcije treba ponovo ponoviti napad , jer protivnik gubi samopouzdanje .
- Za napad treba iskoristiti I trenutak kada se protivnik poslije ne uspijelog napada vraća u polazni položaj .
- Trenutak protivnikove zablude o pravim namjerama našeg napada treba iskoristiti I napad izvesti neočekivanim zahvatom .
- Dobar momenat za napad je I trenutak kada se protivnik iz bilo kojeg razloga “ razbijesni “ I nije u stanju da se kontroliše .
- Kada se protivnik “ slijedi “ ukoči od straha
- Greške protivnika treba “ kazniti “ u istom trenutku napadom ili protiv napadom .


ZAKLJUČAK


Relacije uzmeđu dva skupa intelektualnih sposobnosti I judo tehnika , određene su promijenom Kanoničke I korelacione analize , a relacije između sistema prediktor varijabli intelektualnih sposobnosti I kriterija judo tehnika , utvrđene su primjenom višestruke regresione analize .
Za utvrđivanje strukture kognutivnih I motoročkih sposobnosti primijenjena je metoda komponentne faktorske analize .
To ukazuje na određene specifičnosti , kongutivne strukture kod ljudi , koji upiješno savlađuju judo tehnike , jer dok im u savlađivanju pomaže efikasnost generalnog , kongutivnog funkcionisanja inteligencije u kasnijoj primjeni tih tehnika kad su naučene I automatizovane , njihova efikasnost u dobroj mjeri ovisi od efikasnosti perceptivnog procesa .
Zaklučak je što je Judo tehnika složenija , to je koeficijent multiplej korelacije veći između kriterija I sistema prediktora .