Upotreba submediteranskih vocnih vrsta i vinove loze u oblikovanju vrtova

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Vrtovi su nastali kao rezultat teznje covjeka da u biizini objekta zivljenja ima one biljke koje svakodnevno koristi u ishrani. U pvim vrtovima uzgaja se isključivo voce i povrce, da bi kasnije i poneka lijepa cvijetnica nasla svoje mjesto. Naravno i medju vocem ima mnogo dekorativnih i estecki znacajnih biljaka koje pored toga sto bogate covjekovu trpezu sa svojim hranjivim plodovima, doprinose i ambijetalnom ukrasavanju covjekove blize okoline, relaksirajuci i plijeneci paznju svojom ljepotom. Naravno, ovo su bili poceci iz kojih nastaje vrtna umjetnost kao izraz iskonse teznje covjeka za prirodom, nezamjenjivim pribjezistem dusevne relaksacije. Kako su najstarije civilizacije nastale upravo na podrucju Sredozemlja i Male Azije, na podrucju sa pustinjskom, mediteranskom ili submediteranskom klimom (Egipatska, Perzijska, Vavilonska, Rimska, Grcka i dr.) razumljivo je da su upravo mediteranske vrste voća i vinova loza bili obevezni elementi vrta od njegovog postanka. Najljepsi vrtovi iz antickog doba, jedno od sedam svjetskih cuda, viseci vrtovi nastali kao izraz Ijubavi, bili su zasadjeni smokvom, sipkom i vinovom lozom. Voda je bila od presudnog znacaja za opstanak ovih vrtova, zbog cega su nastali na principu kanala koji se spustaju sa jednog nivoa na drugi, te pored funkcionalne uloge stvaraju i ugodjaj hladovine tako neophodne u podneblju njihovog nastanka...

CILJ RADA

Vec odavno je prisutan odnos korisnog i dekorativnog vrta sto se pojavijuje i u savremenim vrtovima. Cilj rada je da se prikaze kako odabrane autohtone vrste voca submediteranskog područja sa izrazenim dekorativnim osobinama mogu posluziti za stvaranje sinteze između korisnih i dekorativnih vrsta što unosi originalnost u predlozenu vrtnu kompoziciju. Od sirokog dijapazona mogucnosti odabrane su autohtone vrste na ovom podrucju (Ficus carica, Punica granatum, Prunus avium i
Diospirus kaki) u koncipiranju idejnog projekta uređenja frontalnog partera «Agromediteranskog fakulteta» u Mostaru. Projekat je koncipiran tako da smokva (Ficus carica) zauzima centralno mjesto, obzirom da je ova kultura odabrana kao prepoznatijivi znak ove ustanove. Kaki jabuka, tresnja i sipak doprinijeli bi svjezijem i vedrijem trenutno vrlo ozbiljnom izgledu ovog prostora. U proljece cvijetovima i plodovima tresanja, tokom ljeta purpurnim cvjetovima sipka, a u jesen velikom paletom tonova zute i crvene boje listova i zarkim plodovima kaki jabuke. Predlozeno resenje zadrzava postojece drvece i grmlje (Celtis australika, Cedar atlantica, Cupresus arizonica, Cotoneaster bullatus) dok novoposadjene biljke postignu svoju punu Ijepotu, kada je moguce u koliko se javi potreba napraviti neke dodatne intervencije. Primjena vocaka u oblikovanju zeiene površine u ovoj prilici ima pored dekorativne i edukativnu ulogu, obzirom da studenti imaju mogucnost detaljnijeg upoznavanja sa karakteristikama ovih vocaka...