Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Kako su zakonski uređeni načini sklapanja braka, tako i svaka moderna demokratska
država određuje i načine prestanka braka.S obzirom da je izražena volja u trenutku sklapanja braka, tako se treba i uzeti u obzir izražena volja pri razvrgavanju braka.
Prilikom obrade teme ovog seminarskog rada najprije se treba osvrnuti na definiciju braka kao i uslove koji su neophodni za nastanak braka. U literaturi se navode i analiyiraju dvije najstarije definicije rimskih pravnika, Justinijana i Modestina.
Prema Justinijanu „ brak je veza između muškarca i žene koja predstavlja životnu zajednicu.“ Dakle, Justinijanova teorija definira brak kao neformalnu zajednicu muškarca i žene.
Za razliku od Justinijana,Modestin smatra da je brak veza između muškarca i žene ujedinjenih za cijeli život, ustanova božanskog i ljudskog prava.
U našoj predratnoj naučnoj literaturi bila je općeprihvaćena Bakićeva definicija tzv.teorija ugovornog statusa koja kaže :
„ Brak je priznata i uređena zajednica jednog muškarca i jedne žene, zaključen u svečanoj formi, po njihovom slobodnom pristanku, raskidiv samo u slučajevima predviđenim zakonom.“Navedene definicije mogu se svrstati u grupu teorijskih definicija, a pored njih postoji i zakonska definicija braka.
Porodični zakon definira brak kao zakonom uređenu zajednicu života žene i muškarca.Iz navedene definicije proizilaze osnovna obiljezja braka :
a) Brak je zakonom uređena zajednica.
b) Brak zasnivaju dva lica različitog spola.
c) Brak je životna zajednica žene i muškarca.
Da bi brak postojao, moraju biti ispunjeni sljedeci uslovi :
a) različitost spolova
b) slobodan pristanak bracnih partnera
c) nadleznost organa za zakljucenje braka
Na kraju se postavlja pitanje koji su to oblici prestanka braka što će biti predmet našeg razmatranja.

PRESTANAK BRAKA SMRĆU BRAČNOG DRUGA

Brak kao ivotna zajednica muškarca i žene, odnosno brak može da postoji samo za vrijeme njihovog života.
Kada jedan od bračnih drugova umre, prestaje da postoji njihova bračna zajednica.
Prestanak braka smrću uvodi se u matičnu knjigu umrlih i dokazuje se izvodom iz ove matične knjige.
Dakle, prestanak braka nastupa od trenutka smrti jednog od bračnih drugova.
Ipak, preživjeli bračni drug ima mogućnost da zadrži porodično prezime, ili da ga promijeni. U Zakonu o ličnim imenima predviđeno je za udovicu koja bi prilikom stupanja u brak uzela porodično ime svoga muža da može to ime zamijeniti svojim djevojačkim porodičnim imenom.
Nakon smrti bračnog druga, žena ne mora čekati protek određenog vremenskog perioda za sklapanje novog braka.Dakle, može odmah nakon smrti da sklopi novi brak.
Međutim, zakoni nekih država zabranjuju ženi da neko vrijeme po smrti svoga muža žena sklopi novi brak.
Dansko pravo zabranjuje također i mužu da se ponovo oženi za određeno vrijeme po smrti supruge. Ženi je nametnuta ova dužnost iz razloga izbjegavanja neizvijesnosti o porijeklu
djeteta koje bi ona porodila u novom braku.
Naš zakon o braku ne predviđa obavezu za ženu da mora da čeka određeni vremenski period da bi sklopila novi brak...