Akcijski kapital i dividenda - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Maturski radovi (/Forum-maturski-radovi) +--- Tema: Akcijski kapital i dividenda (/Thread-akcijski-kapital-i-dividenda)

Akcijski kapital i dividenda - derrick - 23-11-2009 07:34 PM Article Index Ekonomika preduzeća Osnovni pojmovi o drustvenoj proizvodnji Struktura drustvene proizvodnje Robna proizvodnja Funkcije novca i novcani opticaj Proces proizvodnje Rentabilnost kapitala Raspodela Trgovacki kapital Akcijski kapital i dividenda Razmena Potrosnja Reprodukcija All Pages Page 10 of 13 6.7. AKCIJSKI KAPITAL I DIVIDENDA 6.7.1. Nastandak i značdaj akcijskog kapitala ACTIO - čin djelo. Riječ je o dijelu kapitala akcionarskog društva koje prilikom osnivanja preduzeća unose pojedinci, fizička lica ili privred- ni subjekti. Prilikom unošenja tog kapitala u organizaciju, ili bolje organizovanja preduzeća, sakupljanje kapitala od velikog broja lica, ulagačima se izdaju hartije od vrijednosti - akcije. Otuda imamo da se ovaj kapital naziva akcijski kapital. Radi se o dobrovoljnom udruživa- nju kapitala putem mobilisanja od građana, štediša, privrednih organi- zacija, banaka, pa čak i države. Radi se o novoj vrsti proizvodnih od- nosa. Uz to, osnovna je karakteristika da su ti odnosi doveli i do no- vog odnosa u upravljanju firmama. Promjene se ogledaju u činjenicama: 1. Ovaj kapital ima karakter društvenog 2. Dolazi do razdvajanja kapitala svojine od kapitala u funkciji. Akcionarsko društvo dovodi do toga da kapital investiran u akcionarsku kompaniju, nosi sa sobom oslobađanje industrijskog vlasnika od funkcije preduzetnika. Upravljanje akcionarskim društvom ne vrše vlasnici kapi- tala već profesionalci - ljudi kvalifikovani za takve vrste poslova. Akcionarski kapital je odigrao važnu ulogu u razvoju proizvodnih snaga. Riječ je o obliku centralizacije i koncentracije kapitala što ubrzava tehnički progres, rast produktivnosti te standarda i povečavanje proiz- vodnje. Pojava akcionarskog društva je bila na početku 17. stoljeća u Engles- koj, a prva takva kompanija kao Istočno - Indijska akcionarska preduze- ća je preovlađujući oblik razvijene privrede u zapadnom svijetu. Pošto akcionarske kompanije imaju prednost nad klasičnim oblicima osnivanja firmi, mnoge zemlje zakonski podržavaju, podsti]u i regulišu ulaganje kapitala u akcionarska društva. U SAD je poznat zakon - ESOP kojim se podstiće osnivanje akcionarskih društava ali i pretvaranje postoječih preduzeća u akcionarske kompanije Po ovom zakonu preduzeća se oslobađaju poreza na profit za dio sredsta- va koja kompanija podijeli radnicima kao akcije ćime radnici postaju suvlasnici firme. U Švedskoj je donesen zakon po kojem su sve firme obavezne da 2 % od profita podijele radnicima u vidu akcija, ćime oni postaju suvlasnici firme. Kod nas je pokušano da se izvrši reprivatizacija društvenog kapitala putem podjele akcija zaposlenim u firmama. Ovaj projekat nije uspio, pošto u sebe nije uključivao ni moralnu ni ekonomsku logiku. 6.7.2. Dividenda - prihod akcionarskog kapitala Motiv ulaganja u kupovinu akcija je razumljiv. To je ostvarivanje prihoda od aktivnosti akcionarskih društava. Dividenda je naziv za prihod koji donosi kupovina akcija. Vlasnik akcija postaje suvlasnik preduzeća, a kao takav ima odgovaraju- će prihode. Kamata je isto kao i dividenda prihod na svojinu, precizni- je to je prihod na kapital koji se ulaže u banku (kamata) odnosno u ak- cionarsko društvo (dividenda). Ali razlika između kamate i dividende postoji. Kamata je unaprijed poznata i nije promjenjljiva u toku ugovo- rnog roka pozajmljenog kapitala, dok prihodi koje sa sobom donosi akci- onarski kapital tj. dividenda nisu unaprijed poznati. Nije sigurno da li će ih biti. Sve zavisi od poslovanja preduzeća u koje je kapital uložen. Poznato je kakvo je akcionarsko društvo u koje se kapital ulaže ako se ne radi o preduzeću u osnivanju. Poznate su pozicije preduzeća na tržišne perspektive, ranije dividende i sl. Ulaganje kapitala u akcionarsko društvo sa sobom nosi rizik što nije slučaj sa zajmovnim kapitalom i kamatom. Tamo gdje postoji rizik stiće se pravo na veće prihode. Kada bi rizik bio osnovna karakteristika ulaganja kapitala akcionarskog društva, niko ne bi bio spreman na kupovinu akcija. Prihodi od akcijskog kapitala moraju uvijek da donesu veće prihode od ka- pitala uloženog u banku. Dividenda je ostvareni profit od organizovanja proizvodnje odnosno prometa u firmama gdje je akcionarski kapital uložen. Prihodi od akcijskog kapitala predstavljaju prihode od čiste svojine, tj. što akcionari nisu često organizatori proizvodnje. Akcionarskim preduzečima upravlja skupština akcionara, koja se sastaje jedanput godišnje, a prema potrebi i više. Skupština vrši izbor izvršnog odbora, menadžera i druge poslovodne strukture koje vrše rukovođenje ak- tivnostima društva. Pravo glasa se ostvaruje na osnovu broja akcija. Svaka akcija nosi jedan glas, veći broj akcija - veći broj glasova. Kod ulaganja kapitala u akcionarska društva poseban problem je izbor portfe- lja (mjesto).Riječ je o pokušaju d se izabere odgovarajući broj akcija koje će se uložiti u akcionarska društva gdje je rizik ulaganja najmanji. Trust - holding u principu održava se i funkcioniše na temelju akcionar- stva, zapravo jedna kompanija držeći (holding) kompanije druge firme pos- taje njen suvlasnik i na taj način utiće na politiku i odluke holding - - društava. 6.7.3. Utvrđivdanje cijene akcije Kapital uložen u kupovinu akcija nemože se vlasniku regularno vratiti po- što je upotrebljen za nabavku sredstava i predmeta rada, pa se kao takav nalazi u procesu reprodukcije. Kapital uložen kroz kupovinu akcija nemože se iz te kompanije povući. Uzimanje kapitala iz preduzeća onemogučio bi rad kompanije. Akcijski kapital je pretvoren u proizvodni, vezan je za proces proizvodnje i kao takav je tehničko-tehnološki formiran. Akcijski kapital se nemože vratiti akcionaru u novčanom obliku tj. ima neke speci- fičnosti koje se ogledaju u tome što isti donosi vlasniku prihode. Ono što donosi prihode može se unovčiti. To znači da se akcijski kapital može kupovati i prodavati. Akcijski kapital donosi vlasniku dividendu i to je ono što se može kupovati i prodavati ili dividenda je faktor koji je pre- dmet kupovine i prodaje. Po kojoj se cijeni akcije prodaju? Akcija ima svoju nominalnu vrijednost, a ova donosi dividendu što uveča- va njenu vrijednost. Kupovina i prodaja akcija ne znači kupovinu i prodaju akcionarskod društva. To je trgovina sa akcijama a ne i sa firmom u kojoj je kapital plasiran. Kupuje se i prodaje dividenda koju akcija donosi. Cijena akcije zavisi od tri faktora: 1. Od nominalne vrijednosti akcije 2. Od visine dividende 3. Od visine važečih kamatnih stopa Primjer: Nominalna vrijednost akcije (N) = 3.000 Dividendna stopa (d') = 7 % Kamatna stopa (k') = 5 % N . d Cijena akcije: K = ------- = k 3.000 . 7 = ----------- = 4.200 5 Riječ je o analitičkom modelu, odnosno o modelu koji nam potpomaže da bolje razumijemo probleme cijena akcija. Cijene akcija se na drugi na- čin utvrđuju. Radi se o odnosima na tržiŠtu akcija, odnosno na berzi akcija. Ponuda i tražnja na berzi akcija u biti reguliše cijene. Berza je mjesto gdje se susreće ponuda i tražnja akcija i gdje se formiraju cijene. U to je uključeno i drugih faktora, uspješnost firme u koje je kapital uložen. Adam Smit i David Ričardson su tvorci klasične ekonomi- je. 6.7.4. Kupoprodaja akcija Kapital koji se ulaže u kupovinu akcija ima svoje specifičnosti po ko- jima se razlikuje od drugih oblika ulaganja kapitala. Radi se o dvost- ranoj lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos