Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski
Ugovor o eskontu - Verzija za štampu

+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Prirodne nauke (/Forum-prirodne-nauke)
+---- Forum: Prava (/Forum-prava)
+---- Tema: Ugovor o eskontu (/Thread-ugovor-o-eskontu)


Ugovor o eskontu - Dzemala - 12-06-2010 01:33 PM

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Pojam i privredna funkcija


Ugovor o eskontu (diskontu) se može definisati kao ugovor o kupovini menica i čekova pre njihove dospelosti. Kao ugovorne strane javljaju se banka, u ulozi kupca nedospelih potraživanja iz hartija od vrednosti, i bančin klijent, u ulozi prodavca tih potraživanja (korisnik eskonta).

U principu banka nije dužna da prima na eskont menice i čekove svojih klijenata, čak ni onda kada se sa njima nalazi u stalnoj poslovnoj vezi i ako im je takve hartije ranije primala na eskont. Međutim, ako je banka zaključila sa klijentom ugovor o primanju hartije od vrednosti na eskont, tada banka mora zasnovati eskontni odnos po svakoj hartiji, koju joj klijent po dnese, u skladu sa uslovima iz tog ugovora. Ugo¬vorom se obično banka obavezuje da će u okviru određene kreditne linije eskontovati hartije koje joj klijent podnese.

Eskontni posao ima prevashodno kreditnu funkciju. Pošto ugovorom o eskontu banka kupuje nedospela potraživanja, to ona prodavcu tih potraživanja, ekonomski posmatrano, odobrava kredit. Zbog toga se ugovor o eskontu često naziva i ugovorom o eskontnom (diskontnom) kreditu.

Pored kreditne funkcije eskontnog posla u celini, kreditni odnos se redovno uspo¬stavlja i između davaoca i prvog primaoca menice kao učesnika u osnovnom poslu (tzv. valuta - odnos). Kreditiranje se pri tome ostvaruje na dva načina. Prvi način se sastoji u tome da davalac kredita akceptira finansijsku menicu, čime njenom imaocu omogućuje da je eskontuje i na taj način pribavi gotov novac pre dospelosti. Druga je mogućnost da primalac menice kreditira davaoca na taj način što prihvata njegovu robnu menicu za ispunjenje obaveze iz osnovnog posla, odričući se jednostrano i istovremeno naplate svog dospelog potraživanja. U ovom slučaju menica ima ne samo kreditnu, već i platežnu funkciju, jer se daje na ime ispunjenja obaveza...

Sadržaj:


UGOVOR O ESKONTU 1
Sadržaj: 3
1. Pojam i karakteristike 3
1.1. Pojam i privredna funkcija 3
1.2. Razgraničenje eskontnog posla od drugih srodnih poslova 4
1.3. Pravna priroda eskontnog posla 5
2. Tehnika eskontnog posla 6
2.1. Pojam 6
2.2. Eskontovanje menica 6
2.2.1. Robne menice 6
2.2.2. Finansijske menice 7
2.3. Eskontovanje čekova 8
3. PRAVNI ODNOSI U ESKONTNOM POSLU 8
3.1. Pravni odnosi između banke i korisnika eskonta 8
3.1.1. Obaveze banke iz ugovora o eskontu 9
3.1.2. Prava banke 9
3.1.3. Povratni zahtevi banke 11
3.1.3.1. Povratni zahtev po osnovu eskontnog posla 11
3.1.3.2. Menični i čekovni regresni zahtev banke 12
3.1.4. Snošenje kursnog rizika 12
3.2. Pravni odnosi između banke i drugih učesnika 13
Literatura………………………………………………………………………………14
Zakljucak………………………………………………………………………………15