![]() |
Aminokiseline - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Prirodne nauke (/Forum-prirodne-nauke) +---- Forum: Hemija (/Forum-hemija) +---- Tema: Aminokiseline (/Thread-aminokiseline) |
Aminokiseline - Maja - 02-08-2012 05:29 PM Aminokiseline Aminokiseline su osnovne strukturne jedinice protein, iz kojih nastaju putem hemijske ili fermentativne hidrolize. Znacaj ovih jedinjenja se sastoji ne samo u izgradnji proteinskih makromolekula. One se u zivim tkivima i organima nalaze takodje i u slobodnom stanju ili vezane sa raznim organskim jedinjenjima. Kao takve mogu se u procesu razmene materija na razne nacine menjati, dajuci pri tome supstance vazne za razne biohemijske, fizioloske i strukturne svrhe organizama.
Aminokiseline su u hemijskom pogledu organske kiseline u kojima je vodonikov atom kiselinskog radikala supstituisan amino-grupom. U nekim prirodnim aminokiselinama, pored aminogrupe u alifaticnom radikalu, mogu biti prisutne sledece grupe i radikali: hidroksil (-OH), bazni azotni organski radikali, fenil- i tio- radikali, koji dolaze kao supstituenti H atoma. Takodje mogu biti prisutne dve amino-grupe, kao i dve karboksilne funkcije. Za pocetak hemije aminokiselina moze se smatrati otkrice aminokiseline cistina od strane Wollaston-a (1810 g.), koji ju je izolovao u obliku bezbojnih heksagonalnih prizmi iz rastvora mokracnog kamena. Prva aminokiselina koja je izolovana iz hidrolizata protein u cistom kristalnom stanju jeste glicin. To je poslo za rukom Braconnot-u (1819), koji je zagrevao zelatin sa sumpornom kiselinom i iz neutralnog filtrate hidrolizata izolovao bele kristale slatkog ukusa koje je nazvao >sucre de gelatine<, verujuci da je izolovana supstanca secer. Laurent i Horsford su joj odredili tacan hemijski sastav i nazvali je glikokol, a nesto kasnije J. J. Berzelius je predlozio naziv glicin. U interval od 1850-1950 ostvareni su izvanredni rezultati u izolovanju aminokiselina i utvrdjivanju njihove structure i osobina putem degradacije i sinteze in vitro. Danas je poznato preko 80 aminokiselina, dobivenih putem hidrolize protein ili ekstrakcije iz prirodnog bioloskog materijala, kao i putem laboratorijske sinteze. Od njih 26 aminokiselina (prema J. Fruton-u) >priznate< su kao prirodne aminokiseline koje ulaze u sastva raznih protein. Sadržaj 1 Aminokiseline 3
2 TEORIJSKI DEO 5 2.1 OPSTE I HEMIJSKE OSOBINE AMINOKISELINA 5 2.2 AMINOKISELINE KAO ELEKTROLITI 8 2.3 HEMIJSKE REAKCIJE AMINOKISELINA 9 2.4 METABOLIZAM AMINOKISELINA 11 3 RAZLAGANJE AMINOKISELINA 11 4 BIOSINTEZA AMINOKISELINA 14 5 METABOLIZAM POJEDINIH AMINOKISELINA 15 6 ZAKLJUČAK 18 7 LITERATURA 19 |