Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski
Mrak na svijetlim stazama - Ivan Goran Kovačić - Verzija za štampu

+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Književnost (/Forum-knji%C5%BEevnost)
+---- Forum: Lektire (/Forum-lektire)
+---- Tema: Mrak na svijetlim stazama - Ivan Goran Kovačić (/Thread-mrak-na-svijetlim-stazama-ivan-goran-kova%C4%8Di%C4%87)


Mrak na svijetlim stazama - Ivan Goran Kovačić - apatonac - 01-08-2012 11:21 AM

PROTUMAČI NASLOV NOVELE: Naslov “Mrak na svijetlim stazama” označava život. To je metafora. Staza je cijeli život. Svijetlo na njoj označava sve dobro, a mrak sve loše(nepravdu). Pokazuje da nepravda pokušava nadvladati.

OBLIKOVANJE LIKA-UMJETNIČKI POSTUPCI: Pisac oblikuje likove uz pomoć kontrasta.

ZAŠTO: Želi nam pokazati 2 različita načina reagiranja na odbačenost. Jačica šafran je odbačen i povukao se u svoju tišinu te prihvatio tu nepravdu i stalno tepa svojim životinjama i biljkama. Franina Brdar, naprotiv, se buni i stalno koristi teške riječi (uvećanice), a iskaljuje bijes na drveću.


Jačica Šafran Franina Brdar
izgled Jačica Šafran bio je starac “malena tijela, kudrave duge kose i okrugle mahovinaste brade, sličio je grmičku koji se podigao iz čučnja i gegavo popošao. Ali grmičku koji je gdjegdje bjelkasto procvao.” Bio je “uvijek razgaljen, gologlav i zavrnutih hlačnica, s velikom sjekirom pod golom, nabreklom miškom.” Rutavih prsa i kratke četinjaste kose prozvali su ga Oblačina jer je bio uvijek namrgođen.
zanimanje “Jačica Šafran čobanovao selu do starosti, bez drenovače u šaci, bez roga u ustima, bez riječi pogrdne.” Poslije je bio prestar i otišao je u brda i dobio kravicu Golubu o kojoj se brinuo. Ugljenar i drvosječa “čovjek koji se u mladosti zavlačio pod kirijaška kola, nakrcana drvom i dizao ih na orijaškim plećima”.

odnos prema selu Jačica Šafran ne želi ići u selo jer zna da će ga tamo svi ismijavati. Svećenik ga je jednom pozvao, ali je tada još rjeđe išao u selo. Franinu Brdara nisu prihvatili i izazivali su ga stalno. Od tada se više nije vraćao u selo nego je živio u šumi.
međusobni odnos Jačica Šafran se boji Franine Brdara. “Jačica bijaše sretan kada je susjed odlazio u šumu na obdanicu i vraćao se tek kasno u noć”. Franina Brdar je nakon 10 dana progovorio sa Jačicom, ali ništa prijazno nego ga je počeo vrijeđati: “O Jače, Jačino tom starom strvinom ti začepiše gubicu, tom kravetinom mlohavom...”
unutarnje osobine – govorom i postupcima Jačica Šafran je osjetljiv starac koji tepa biljkama i životinjama – “Što će batinica, što će šipčica voliću božjem, što će kravici krotkoj?” Nikad nije rekao prostu riječ. Dobar je prema svemu živom. Franina brdar je kao orah. izvana je tvrd, a iznutra ipak ima osjećajnosti. Od djetinjstva upotrebljava teške riječi “ženetina, kravetina...” Buni se zbog nepravednosti pa svoju ljutnju iskaljuje na drveću i Jačici.

SJEDINJENJE LIKOVA: “Franina Brdar vraćao se iz šume sa sjekirom o ramenu. Vidio je iz drvnika gdje prolaze kola s gospodom. Prepoznao je Golubu.
Sjede mrko na prag i počeka Jačicu.
Šepao je cestom kući, ranjen, slomljen. Ubijen.
Kad je stigao pred kuću, priđe mu Franina blizu i stavi ruku na pleće:
“Odveli su ti, Jače, kravicu... Odveli su ti kravicu...”
Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvši visoko u nebo, zabije sjekiru do uške u cjepalo.”

STIL I JEZIK: Pri završetku su rečenice zbijene jer je pisac htio izraziti kako se Jačica dugo brinuo o toj kravici, a brzo su mu je ustali, uglavnom, ubrzanje radnje. Umanjenice označavaju osobine pojedinih likova. Tako raspoznajemo da je Jačica osjetljiviji čovjek, a Franina grublji. Pejzaž utječe na likove pogotovo Jačicu. Jačica se osjeća presretno i prelijepo u prirodi. Iskorištava svaki takav trenutak, a Franina se osjeća osvetnički u šumi (ruši drveće).

OSNOVNA MISAO: Pisac nam želi pokazati da svaki čovjek ima svoju osjetljivu i grubu stranu. Kod Jačice to nije izraženo, ali kod Franine kada u zadnjoj rečenici po prvi put u životu upotrijebi umanjenicu.