Zemljište predstavlja jedan od najvažnijih prirodnih resursa, neprocenjivo dobro koje se sporo obrazuje, a u procesu destrukcije brzo uništava.
Istraživanja koja su započela 60-tih godina prošlog veka pokazala su da zemljišta u različitim delovima sveta, posebno u urbanim i industrijskim područjima sadrže enormno visoke koncentracije teških metala. Mada u većini poljoprivrednih zemljišta nivo teških metala još uvek nije tako visok da prouzrokuje akutne probleme toksičnosti, ipak povećane koncentracije teških metala u hrani mogu značajno uticati na zdravlje ljudi. Poseban problem predstavljaju metali koji se preko hrane akumuliraju u organizmu čoveka (kao na primer kadmijum i olovo).
Saznanja da živa, kadmijum i olovo izazivaju brojne bolesti, pa čak i smrt kod ljudi, dovela su do opsežnijih istraživanja hemijskog ponašanja teških metala u zemljištu i njihovog usvajanja gajenim biljkama.Sve do nedavno veća pažnja je posvećivana usvajanju makrohranljivih elemenata biljkama, dok su znatno manje izučavani teški metali u zemljištu. Iako je akutno trovanje teškim metalima poznato od ranije, tek u zadnjih 30. godina posvećuje se pažnja akumulaciji teških metala u zemljištima i ekosistemima. Ispitivanje kontaminiranosti zemljišta opasnim i štetnim materijama postaje sve neophodnije sa povećanjem emisije zagađujućih materija iz:
- industrijskih postrojenja,
- produkata sagorevanja fosilnih goriva u industriji, saobraćaju i domaćinstvima,
- povećanom hemizacijom u poljoprivredi i
- drugim aktivnostima kojima se remeti osnovna funkcija zemljišta – da omogući uspešno gajenje biljaka.

UVOD 3
1 Zagađenost zemljišta u Novom Sadu 4
1.1 Izvori zagađenja zemljišta u Novom Sadu 4
1.2 Stepen zagađenosti zemljišta u Novom Sadu 6
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12