Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.


Žan Žak Ruso rođen je u Ženevi 28. lipnja 1712. godine a umro je 2. srpnja 1778. godine u mestu Ermnenvilu. Žan Žak Ruso bio je francuski književnik i filozof.
Zanimljiva su njegova filozofska stajališta prema kojima je čovjek, od prirode dobar i nije počinio nikakav istočni grijeh već ga je pokvarila civilizacija i kultura. Svojom idejom slobode kao supstance čovjek, Ruso je neposredno utjecao na Kanta, Šilra i Getea, i istovremeno utjecao i na romantičnu literaturu i oduševljavao revolucionarne sanjare 18. i 19. stoljeća.
Napisao je više značajnih dela među kojima i: O porijeklu nejednakosti ljudi, Nova Eloiza ili Julija, Društveni ugovora, Ispovijesti (posthumno), Emil ili O odgoju i dr.
U nastavku ovog eseja, govorićemo upravo o toj ideji slobodnog čovjeka koju je zastupao Ruso, odnosno o Rusoovoj filozofiji slobode. Cilj rada je upravo da pokaže i potvrdi da li je Rusoova filozofija, zaista filozofija slobode.

Rusoova filozofija slobode

Rusoova dela izazivala su istovremeno i slavu i osporavanja, i napade i zabrane, uzdizanja i prognanja, afere, skandale, spaljivanja, nagrade i pohvale i za života i nakon njegove smrti.
Tačnije, pre Revolucije Rusoova dela nailazila su na oduševljenje. U Francuskoj, njegov glas okarakterisan je kao najodlučniji, u Nemačkoj ga Kant naziva drugim Njutnom, a u Engleskoj Rusoa preporučuju filozofi poput Hjuma i Grina. Međutim, nakon izbijanja Francuske revolucije, Rusoova filozofija postaje glavna meta napada i kritika tadašnjih filozofa i uticajnih ljudi. Taj ton mržnje i averzije prema Rusou, kasnije se javlja i kod drugih predstavnika iz drugih zemalja i traje veoma dugo.
Točnije, za većinu pisaca XIX stoljeća pa i 50 – ih godina ovoga stoljeća, Rusoova filozofija je ništa drugo do jedan vid represije ili pritiska nad ličnošću. Ruso se smatra glavnim krivcem za uvođenje terora putem svoga učenja. Razmjere tolike mržnje prema Rusou i njegovoj filozofiji može se videti iz prikaza opisa Rusoovog lica: “To je lice puno bjede, i to ružne bede pa i borbe protiv toga; ima u njemu nečega niskog, plebejskog, ublaženog samo intenzivnošću...

S A D R Ž A J

Uvod 3
1. Rusoova filozofija slobode 3
Zaključak 7
Literatura 8