+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Maturski radovi (/Forum-maturski-radovi)
+--- Tema: strateški menadžment (/Thread-strate%C5%A1ki-menad%C5%BEment)
strateški menadžment - enesss - 08-09-2009 04:50 PM
OKRUŽENJE PREDUZEĆA
Savremeno preduzeće sa kakakt.otvorenog dioničkog sistema podložno je utjecajima okruženja i naravno u stalnoj je interakciji s njim.
Strateški menadžment je menadžment promjena, reakcija preduzeća na promjene u okruženju.
Okruženje preduzeća kao set eksternih i internih faktora koji mogu utjecati na preduzeće na njegovom putu prema ostvarenju ciljeva, predimetom je analize preduzeća.
Analiza okruženja preduzeća eksternog i internog provodi se sa svrhom dobijanja ocjene okruženja.
Jedan od ključnih zadataka analize je da se:
- identificiraju prilike i prijetnje u vanjskom okruženju, i
- snage i slabosti u internom okruženju
Razlikuju se tri uloge analize okruženja i to:
1. uloga orijentirana politici,
2. uloga integrirajućeg strateškog planiranja,
3. uloga orijentirana finansijski.
Preduzeće dijeluje u okruženju koje možemo posmatrati i analizirati s različitih aspekata, ali i različitih uticaja na poslovanje preduzeća, na odabir i provođenje prikladne strategije koja bi trebala predstavljati okvir za djelovanje preduzeća.
1
Strateški menadžeri moraju imati dvije pažnje i provoditi:
- analiziranje makrookruženja i analiziranje grane i konkurentskih uslova u grani,
- analiziranje konkurentskih sposobnosti preduzeća.
Zapravo strateški menadžeri moraju provoditi analizu eksternog i internog okruženja, u suštini analizirati eksterne prilike i prijetnje, te interne snage i slabosti.
Strana 52; slika 3.1. Okruženje preduzeća
Analiza internog i eksternog okruženja je jedna, nužna upravljačka priprema u procesu odlučivanja, donošenja poslovne odluke u vezi sa odabirom i primjenom prikladne strategije, s ciljem da se postigne bolji strateški položajpreduzeća, u krajnjem treba da dovede do porasta profitabilnosti.
PRISTUP ANALIZI VANJSKOG OKRUŽENJA
Identifikacija faktora koji utiču na strateški položaj preduzeća cilj je analiza vanjskog okruženja pomoću čijih rezultata lideri preduzeća mogu identifikovati prilike i opasnosti, te utvrditi strateške planove.
2
Prilike su pojave iz okruženja kao što su poboljšani ekonomski, pravni i politički uslovi poslovanja, promjene koje dovode do povećanja tražnje, neka nova tehnološka riješenja koja pružaju mogućnost da korištenjem vlastitih snaga transformiše potencijalni u realni profit. Prilike mogu djelovati i kao prijetnje, ako je nizak nivo spremnosti.
Opasnosti su pojave kao što su novi konkurenti, tehnološke i druge promjene, koje predstavljaju prijetnje, koje preduzeće treba izbjeći ili pak umanjiti učinke njihovog dijelovanja.
Analiza okruženja je zapravo, širokorasprostranjen pokušaj za nadzor i tumačenje socijalnih, političkih, ekonomskih i ekoloških događaja koji počinju da imaju trend.
Okruženje ima svoje sastavne dijelove, pa je prvi korak u analizi okruženja, separiranje na dijelove:
1. sektore,
2. elemente sektora, i
3. stakeholdere preduzeća.
Istaknut je značaj okruženja i njegov uticaj na oblikovanjei odabir strategije, pa prema tom aspektu razlikujemo:
- opće, i
- ciljno okruženje.
3
Faktori općeg okruženja mogu i utiču na dugoročno odlučinanje, a to su PEST snage.
PEST snage su:
1. političkopravne snage,
2. ekonomske snage,
3. sociokulturne snage, i
4. tehnološke snage.
Direktan uticaj na preduzeće imaju elementi ciljanog okruženja, koji se odnose na granu u kojoj posluje preduzeće.
Na osnovu aspekta menadžerske pažnje razlikujemo:
- ciljno,
- konkurentsko,
- opće, i
- udaljeno okruženje.
UTICAJ MAKROOKRUŽENJA NA INDUSTRIJSKU GRANU
Makrookruženje je u stalnim promjenama koje donose prilike ili prijetnje, a svojim strategijama menadžment treba da odgovori na te promjene.
U okruženju dominira kompleksnost, diskontinuitet i neizvjesnost.
Pred menadžerima su veliki, neočekivani i promjenljivi izazovi.
PROMJENE U OKRUŽENJU
U razvoju okruženja razlikujemo tri faze, i to:
1. doba masovne proizvodnje (period 1900-1930.god.)
2. doba tržišne orijentacije (period 1930-1950.god.)
3. postindustrijsko doba, period poslije 1950.godine.
4
Promjene u makrookruženju, narastajuća konkurencija, uvođenje novih tehnologija, zahtjevaju i novi menadžment.
Neke grupe promjena u makrookruženju su:
- tehnološke promjene,
- međunarodne ekonomske integracije,
- tržišta u razvijenim zemljama sazrijevaju, i
- tranzicije.
Često se zna isticati da donošenje programa privatizacije predstavlja donošenje političke odluke s ekonomskim posljedicama.
Globalizacija, s jedne strane otvara više mogućnosti na proširenim tržištima s manje barijera i donosi više razlika zbog proširene konkirencije i narastajuće brzine promjena.
GLOBALIZACIJA
Svjedoci smo rasuće međuzavisnosti između država širom svijeta i odvijanja niza nezavisnih procesa koji se događaju i obuhvataju države, regione i čitav svijet.
Globalizacija nije nastala , odnosno nije produkt ovog vremena, ali je sigurno najšire poticaje, pa i rast dobila razvojem informatike i komunikacija.
Ona se odnosi na sve, pa se tako može sve globalizirati.
Tri su vrste kolektivne prakse koje čine svjetski sistem u tranziciji, kako to u ,,Procesu globalizacije,, ističe prof. Santos.
Moderni svjetski sistem se oslanja na svjetsku ekonomiju i međudržavni sistem.
5
Za naša razmatranja važna je posebno ekonomska i finansijska globalizacija.
Najglobalizovaniji vid međunarodnih ekonomskih odnosa je oduvjek bila međunarodna trgovina.
Međunarodni tokovi roba snažni su kroz dinamičan rast proizvodnje industriskih i poljoprivrednih proizvoda.
U globalizaciji ekonomije, tvorci nacionalnih politika forsiraju prihvatnja izazova u financiskoj itegraciji.
Međunarodna kretanja roba prate kretanje novca i kapitala.
Međuanarodni monetarni sistem je stvoren radi lakšeg plaćanja.
Finansijska globalizacija mijenja odnos balansa snage vlade-tržošta i tradicionalne solucije, manje snažne, resortira i osnažuje internacionalnim tretiranjem.
ULOGA DRŽAVE
Posebno se iz razloga važnosti funkcija države, s jedne strane specifičnosti uloge u uslovima u tranziciji društva i ekonomije, čini važnim isticanje uloge države. Svaki sistem ima svoje uređaje, skladnost, povezanost, svoju svrsihodnost.
Osigurati zadovoljavajući nivo življenja može se samo, ako se uspješno odgovori na ključna pitanja:
- šta, koja dobra i usluge i koliko proizvoditi,
- kako upotrijebiti resurse za proizvodnju tih dobara,
- za koga proizvesti.
Reprodukcija u društvu s robnom proizvodnjom obuhvata faze procesa:
1. proizvodnju,
2. razmjenu,
3. raspodjelu, i
4. potrošnju.
6
Cilj svakog preduzeća jeste i trebao bi biti ostvarenje trajne rentabilnosti.
Da bi se ostvario istaknuti cilj preduzeća, ali i drugi ciljevi, primjenjuje se i upravljanje marketingom.
Dijelove države, vezano za podizanje nivoa društvene i ekonomske efikasnosti, ostvaruje se preko njezinih ključnih funkcija, posebno preko funkcije utvrđenja zakonskog okvira. Država je tvorevina klasnog društva.
Ona je najopćiji oblik političkog organiziranja društva.
Široko je prihvaćeno mišljenje da država može poboljšati blagostanjem uvođenjem reguletiva u slučaju kada raskol privatnih i društvenih ciljeva uzrokuje ekstremne troškove, nedostatak konkurencije ili druge nedostatke tržišta.
Države u modernim mješovitim privredama ostvaruju svoju osnovnu ulogu obavljanjem, prije svega, sl. funkcija:
1. utvrđivanja zakonskog okvira,
2. alokacije resursa,
3. preraspodjele dohotka, i
4. makrooekonomske stabilizacije.
Država ima ekonomske funkcije da potiče:
- efikasnost,
- jednakost, i
- makrooekonomski rast i stabilnost.
7
EFIKASNOST
Jedna od ekonomskih funkcija država je promicanje efikasnosti. U slučajevima kada manjkavosti tržišta vode ka neefikasnoj proizvodnji ili potrošnji potrebna je uloga države.
Države poduzimaju mjere da obuzdaju monopolsku moć.
Monopolist je ekstrem nesavršenog konkurenta, a njegova moć rezultira u cijenama koje su veće od troškova i potražnje potrošača koji je ispod nivoa efikasnosti.
Zbog široko raspršenih koristi među stanovništvom, za proizvodnju nekih javnih dobara, potrošači i preduzeća nemaju ekonomski interes, pa država mora intervenirati.
U namjeri da plate svoju potrošnju, svi nivoi države prikupljaju poreze. To je od strane preduzeća i pojedinaca obavezno plaćanje svog dijela troškova javnih dobara.
JEDNAKOST
Ekonomija može analizirati i koristiti svakog od različitih sistema raspodjele, zaključiti koji je efikasniji i način smanjivanja neimaštine.
Ekonomija može pomoći pri kreiranju efikasnijih programa s ciljem povećanja dohotka siromašnih.
Nejednakosti raspodjele dohotka mogu biti:
1. politički, i
2. etički neprihvatljive.
8
MAKROOOEKONOMSKI RAST I STABILNOST
Države su preuzele ulogu makrooekonomske funkcije promicanja ekonomskog rasta i stabiliziranja privrede. U tom cilju države oblikuju makrooekonomske politike stabilizacije i ekonomskog rasta.
Država u ovim zemljama upravlja cjelokuponom privredom putem opće potrošnje, monetarne regulacije i oprezivanja. Prepreke u ostvarenju uloge države, značajne su i mogu se grupisati na riješavanje problema, vezanih za:
- informacije,
- koordinaciju, i
- podsticaje.
Uloga države je višestruka i posebno značajna u procesu tranzicije provođenja vlasničke transformacije, odnosno privatizacije.
Isticanje njene uloge odnosi se naročito na preduzimanje mjera i aktivnosti na postizanju:
- stabilnog monetarnog mehanizma,
- uređenju mehanizama javnih prihoda i rahoda,
- završenju implementacije procesa privatizacije,
- izrastanju i razvoju tržišta kapitala.
Proces privatizacije treba voditi s jasno prepoznatljivim strateškim ciljevima uz primjenu transparentnosti procesa.u kontestu isticanja uloge države treba istaknuti potrebu utvrđivanja strategije razvoja privrede u cjelini.
9
U BiH imamo visok tekući deficit, a u nemogućnosti da se finansiraju investicije neophodne za podizanje nivoa proizvodnje i zaposlenosti iz sopstvenih izvora.
U BiH je potrebno:
1. razviti pravni i institucionalni okvir,
2. stvarati stabilno okruženje s niskom inflacijom,
3. nastaviti dalje fisikalne reforme,
4. ostvariti brzu privatizaciju, i
5. ostvariti pogodan okvir za kontinuirana ulaganja.
PRIVREDNI SISTEM
Društveni odnosi imaju svoju evoluciju koja se odvija kroz splet mnogobrojnih promjena u privrednom sistemu.
S obzirom na značaj uticaja privredno-sistemskih promjena, u fazi pripreme promjena privrednog sistema mora se dobiti odgovor na pitanje: ,,Koje podsticaje treba dati privredni sistem ukupnom privrednom razvoju,,?
Privredni sistem je dinamičan mehanizam.
Privredni sistem i razvoj finansijskih odnosa, a kroz to i razvoj bankarskog i finasijskog posredovanja, su čvrsto povezani.
10
TRŽIŠNA PRIVREDA
Svaka društvena zajednica odgovara na tri ključna pitanja i riješava tri problema: što, kako i za koga.
Tržišna privreda sva tri problema riješava istovremeno, izjednačavajući kupca i prodavača na svakom tržištu.
Tržišni sistem je razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju ljudi, aktivnosti i preduzeća preko sistema cijena i tržišta.
TRŽIŠNI MEHANIZAM
Samo tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavači s namjerom da razmjene stvari, te u međudjelovanju, nekoj robi određuju cijenu i količinu.
Cijena kao novčani izraz vrijednosti roba i usluga, koordinira uloge proizvođača i potrošača na tržištu.
Tržišni mehanizam svojim dijelovanjem raspodjeljuje profite i gubitke i tjera preduzeća da željena dobra proizvode efikasno.
TRŽIŠTE
Razmjena roba i usluga obavlja se na tržištu kroz poslovne transakcije kao izraz tržišnih odnosa.
Te odnose stvaraju potencijalni kupci s jedne strane, proizvođači različitih dobara koji svoju proizvodnju usmjeravaju prema tržištu.
11
tržište je dakle kompeksan pojam, ekonomska kategorija, osnovna pretpostavka prihvatanja i primjene marketinga u svakodnevnoj praksi.
Da bi se lakše proučio tržišni mehanizam on se dijeli na ponudu i potražnju.
Tržište ima svoje mehanizme, čije funkcioniranje određuju slijedeći elementi:
- tržišna struktura
- politika tržišnih struktura,
- tržišni rezultati.
Kad je riječ o marketingu, od posebnog je značaja podjela tržišta sa aspektima namjene proizvoda.
Značaj tržišta je veoma velik, a posebno sada u savremenim uslovima kada se ispoljava obilje ljudskih potreba i želja i kada se iskazuje stalan rast životnog standarda kroz povećanu privrednu aktivnost.
Segmentaciju tržišta je moguće izvršiti pristupajući joj s relativno velikog broja različitih stajališta. Tržište istovremeno predstavlja određeni sistem ekonomskih stimulansa. Posebno mjesto u tome imaju cijene. Dinamizam tržišta vođen je inovacijama.
Preduzeće ne može predstavljati svoj cilj kao ostvarenje trenutne rentabilnosti, nego njegova orijentacija mora biti na osvajanju određenog dijela na tržištu.
Da bi se ostvarili ciljevi preduzeća na ciljanim tržištima, provodi se upravljanje marketingom.
12
LITERATURA:
Strateški menadžment (Planiranje i poslovna politika)
Van.prof.dr. Mersud Ferizović
Bihać, 2005.
Menadžment ljudskih potencijala
Van.prof.dr. Mersud Ferizović
Bihać, 2007.
Menadžment
dr. Božidar Stavrić,
dr. Aleksandar Đokić
dr. Miladin Jovičević
Bijeljina, 2005.