Sve do pred kraj ovog stoljeća, odnosi s javnošću služili su za slanje poruka kupcima, korisnicima i poslovnim partnerima. Okrenuti prema okruženju, zaboravljali su bitan segment djelovanja: internu javnost - zaposlenike. Prethodilo im je shvaćanje da je pad motiviranosti zaposlenih, slabo razumijevanje ciljeva tvrtke, odnosno sudjelovanje u provođenju poslovnih odluka posljedica slabe informiranosti i nerazvijene komunikacije sa zaposlenicima. Istovrijemeno, u tvrtkama su na poslovnom planu odvijale mnogobrojne promjene: reorganizacija i reduciranje poslovanja, otvaranje novih tržišta, otpuštanje radnika, promjene u poslovnoj politici, promjene u strukturi zaposlenih i potrebe za novim znanjima. Sve te promjene stvarale su nesigurnost, brigu za osobnu egzistenciju, odnosno osjećaj isključenosti.

Svijest o tome da uspjeh tvrtke ovisi prvenstveno od ljudi koji u njoj rade, doprinjela je da se zaposlenicima sistematski počinje predstavljati vizija, strategija i poslovni ciljevi kako bi im se omogućilo jasno prepoznaju svoju ulogu i svoje zadaće u daljnjem razvoju tvrtke. Nimalo manje važan problem ne bio ni problem motivacije zaposlenih, koji je, adekvatnom primjenom internih komunikacija počeo rasti. Ilustrujmo ovo primjerom: Dva klesača kamena klešu kocke od granita. Na pitanje šta rade, prvi klesač, nezadovoljan, mrzovoljno odgovara: "klešem ovaj prokleti kamen!". Drugi, očigledno zadovoljan svojim poslom, ponosno kaže: "Ja sam dio ekipe koja gradi katedralu!". Ovo je jednostavan način da se opiše suština interne komunikacije.

UVOD 6
1.1 Definiranje pojma "Odnosi sa javnošću" 9
1.1.1 Korijeni odnosa s javnošću 10
1.1.2 Podsticaji u istoriji PR-a 12
1.1.3 Modeli organiziranja odnosa s javnošću 15
1.2 Pojam kriznih situacija, uzroci i vrste kriznih situacija (kriza) 17
1.2.1 Analiza kriznih događanja 20
1.2.2 Krizno vođenje odnosa s javnošću 22
2 Odnosi sa javnošću u banci i komunikacijski kanali 22
ZAKLJUČAK 25
LITERATURA 26