+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Književnost (/Forum-knji%C5%BEevnost)
+---- Forum: Lektire (/Forum-lektire)
+---- Tema: Satir iliti divlji čovik - ( Matija Antun Reljković ) (/Thread-satir-iliti-divlji-%C4%8Dovik-matija-antun-reljkovi%C4%87)
Satir iliti divlji čovik - ( Matija Antun Reljković ) - Jovica - 08-09-2009 03:13 PM
MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ:
SATIR ILITI DIVLJI ČOVIK
Djelo je prosvjetiteljski ep u kojem pisac kritizira prilike u Slavoniji nakon protjerivanja turaka.
«Jel' od slava ovo ime došlo,
il' od slave nazivanje pošlo?»
«Slavonijo, zemljo plemenita
vele ti si lipo uzorita,
nakićena zelenim gorama,
obaljana četirim vodama,
Na priliku zemaljskog raja,» Ovdje se govori o podrijetlu imena Slavonije. Apostrof ili zazivanje
imena na početku je dokaz da se
pisac ponosi svojim podrijetlom.
Jedino mjesto u cijelom djelu gdje
satir lijepo govori o Slavoniji.
«Al' se evo postavit ne može
Teška kvara, slava tebi, bože!
Jer Slavonac ne da svoje dice,
Da se idu učit A, Be, Ce,
Nego ima običaj ovaki
Kad mu rekneš, odgovori svaki:
«Ni moj otac nije znao štiti,
Al' je mog'o malo bolje piti;
Naši stari nisu pisat znali
Al' su bolje neg' mi sad stajali.»»
Svaki početak je težak i zato ne
čudi što ljudi nisu odmah i prihvatili
novi zakon, jednostavno su bili
sumnjičavi prema vlastima – svaki
početak je težak.
Ovdje ću se složiti sa piscem i
mislim da je to jedini put kada je
pisac u pravu.
«Zato velim i vama, divojke,
zemljakinje i moje slavonke,
Ne čuva se tako divičanstvo
A i vaše najveće bogatstvo.
Ne mećite u pogibil blago,
Koje vam je od sveg svita drago,
Jer poštenje velike je cine,»
Pisac ovdje jedino dokazuje da
uopće nije suvremen, da se drži
starih pravila i da je uskogrudan.
Ne razumijem čovjeka koji
djevojkama brani zabavu, koji
zagovara dosadni život svetica,
umjesto da noću lutaju one bi
trebale sjediti kod kuće i učiti se
štrikati (!?). Samo jednom se
živi, a što će bakice raditi ako će
djevojke štrikati???
«Druga skula kolo se naziva,
Kako vami malo pri kaziva.
Ovo biva baš u svetkovine
I u dneve bogu posvećene,
Kamo idu mlade i divojke
I pivaju pisme svakojake.
Dok u svetac dan osvane,
I iz svoje postelje ustane,
Odmah ide u bašće zelene
I natrga ružice rumene,
Pak što može lipše nakiti se.
Mlogo puta ne vidi ni mise,
Neg u kolo onako ide,» Nije istina da je kolo došlo iz
Turske, niti da jedino Slavonija
Ima takve plesove. Ne shvaćam
zašto je pisac napomenuo ovo
«baš u svatkovine» jer kada seljak,
u to doba, ima vremena nego u
nedjelju?
Pisac ovdje govori kao da je ples
nešto loše, grešno, po njegovom
mišljenju seljaci bi samo trebali
raditi i moliti se bogu, on kao da
nikada nije veseo i nikada ne slavi.
«Jer dok Adam ženu ne imaše,
on se ničim tada ne brinjaše,
Neg' kod boga u milosti bio,
Plemenito, lipo voće jio.
Ali kako on ugleda ženu,
Ta ga odmah ona priokrenu
Da on voćku zabranjenu jede,
Pak u brigu njeg i sebe vrže,
Da su goli, spoznaše brže.» Zašto bi bilo loše kititi se cvijećem?
Seljanke bar ne troše novce na
nakit, a ovaj dolazi iz prirode i
svima je dostupan.
Pisac ponovno dokazuje je zakleti
šovinist. Ovdje kao da govori kako
je žena oličenje zla, a ako je to
istina zašto onda muškarci, koji se s
time slažu, jednostavno ne budu
homoseksualci?
«Svakomu je potribno i milo,
niti rez njeg svit stajat može,
ako jedan drugog ne pomože,
i čuvati zemlje međaše,
da zlotvori na te ne najaše. Pisac ovdje čak ima i dobar
prijedlog, ali ne valja ni previše
zagovarati zajedništvo jer uvijek
ima ljudi koji se uzdižu nad
drugima, a svi znamo kako je
završio komunizam.
Dojam o djelu:
Djelo mi se uopće nije svidjelo jer mi se pisac čini kao onaj tip čovjeka
koji nema boljega posla već da ljudima govori kako živjeti. Uopće se ne
slažem s piščevim mišljenjima i mislim da on nema pravo zadavati neka
pravila po kojima bi svi trebali živjeti jer bi svi sami trebali odlučiti kako
žele živjeti svoj život. Ne shvaćam zašto ovo djelo pripada školskoj lektiri
jer je ovo najgora knjiga koju sam ikada čitala.