![]() |
|
Projektovanje sistema za naplatu servisa putem eftpos terminalima - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Društvene nauke (/Forum-dru%C5%A1tvene-nauke) +---- Forum: Ekonomija i Ekonomika (/Forum-ekonomija-i-ekonomika) +---- Tema: Projektovanje sistema za naplatu servisa putem eftpos terminalima (/Thread-projektovanje-sistema-za-naplatu-servisa-putem-eftpos-terminalima) |
Projektovanje sistema za naplatu servisa putem eftpos terminalima - Dzemala - 30-05-2010 11:46 PM Maturski, Seminarski , Maturalni ,Masters i Diplomski radovi iz Ekonomije i Ekonomike i Elektronsko poslovanje.
Ideja o prepaid telefonskim karticama je začeta i prvobitno razmatrana u kompaniji SIDA 1975. godine, kompaniji koja je u to vreme bila proizvođač vending mašina i istovremeno distributer lociran u Italiji. U jesen 1975. godine SIDA je intezivno tragala za alternativom korišćenju novčiča kako bi se platio servis korišćenja javnog telefona. Značajan podatak je da je to bilo vreme nestašice metalnih novčiča u Italiji i vandalizam je ubrzo izbio u prvi plan. Telefoni su često uništavani ili su bili predmet krađe. Samo nekoliko meseci kasnije, početkom 1976. godine došlo je do proizvodnje prvih telefonskih kartica. Kartice su štampane na tankom kartonu sa magnetnim zapisom usled nedostatka metalnih novčiča. Korisnici javnih telefona su insertovali karice u telefon i pri razgovoru bi se smanjivali minuti za tu karticu. Kao kod svih novih proizvoda problemi su počeli sa prvom isporukom kartica. Bile su pretanke i konstantno su se zaglavljivale u telefonu. Samo godinu dana nakon predstavljanja telefonskih kartica, njihova primena se raširila na ceo kontinent. Do 1977. godine Austrija, Švajcarska, Švedska i Velika Britanija su bile među prvima u Evropi koje su prihvatile novi sistem telefonskih kartica. Pet godina kasnije u 1982. godini, prepaid telefonske kartice su predstavljene u Japanu. Slično Evropi i Japan je imao problem sa nestašicom metalnih novčiča. Shodno tome, korišćenje telefonskih kartica je bilo jednostavno i prirodno rešenje na njihov problem. Nippon Telefon i Telegraf, poznata telekomunikaciona kompanija u Japanu, je bila prva kompanija koja je pustila telefonske kartice u produkciju. One su prodavane kroz podzemnu železnicu u Tokiju i Osaki. Od kako su izmišljene telefonske kartice, kompanije širom Evrope i Japana kontinualno su radile na unapređenju kvaliteta. U 1984 prva čip bazirana smart kartica je predstavljena u Francuskoj. Nešto više od 10 godina kasnije koliko je istočni svet uspešno koristio telefonske kartice, one su predstavljene u Sjedinjenim Državama 1987. godine od strane Svetske Telekom Grupe. Simens i Dženeral Elektrik su bile zadužene za distribuciju kartica. Koristeći svoje tehnologije kreiral isu magnetni zapis, koji bio nadogradnja Evropske verzije smart kartica. Magnetni zapis se danas uobičajno nalazi na poleđini kreditnih kartica. Magnetni zapis sadrži razne informacije o korisniku, uključujuči ime, broj kartice … Razvoj i praktičnost kartica za pozive nastavlja da raste. U 1988 Dr. Stiv Hiskoks sastavlja prvi katalog kartica za pozivanje. Distribuiran je u Englesku sakupljačima prepaid telefonskih kartica. Naredne godine, vodeći provajder telekom usluga u Sjedinjenim Državama AT&T se priključio svetu telefonskih kartica. Počeli su masovno da proizvode telefonske kartice. Samo nakon dve godine pošto su telefonske kartice postale zapažene u okolini Sjedinjenih Država predstavljenu su i na Havajima... Sadržaj 1 Uvod 4 2 Analiza postojećeg sistema 6 2.1 POS prodajna mreža-razvoj kartičarstva 7 3 Tehnologije 9 3.1 Hypercom 9 3.2 Java 10 3.3 Oracle 11 3.3.1 Relacioni model 11 3.3.2 Istorija Oracle korporacije 14 4 Šema relacionog model podataka - evoucher 15 4.1 Provajder usluga 16 4.2 Nasleđivanje tabele proizvoda 17 4.3 Vaučeri za dopunu mobilnih telefona 17 4.4 Modul trgovci (distribucija) 19 4.5 Modul istorija transakcija 22 5 Korisnici sistema 23 6 Proces aktivacije trgovca 24 7 Transakcioni protokol 25 7.1 ISO8583 25 7.2 TCP/IP 27 7.2.1 Slojevit model TCP/IP grupe 27 7.3 Tok transakcije 28 8 Razmena fajlova sa vaučerima 29 9 Konfirmacija sa terminala 30 10 Aplikativni server 31 10.1 jPOS 31 10.1.1 ISOPackger komponenta 31 10.1.2 ISOChannel komponenta 34 10.1.3 Request Listener 34 10.2 JDBC 37 11 Poravnanje sa terminalom 40 12 Naplata od trgovaca 41 13 Zaključak 42 14 Literatura i materijal 43 |