Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

Istorija stresa može se identifikovati sa čovjekovom istorijom, jer je proizveden onim što čovjek jeste. Svaka socijalna sredina i kultura obrazac proizvodi uslove za stvaranje različitih oblika stresa.
Savremena civilizacija, sa zahtjevima koje je sve teže pratiti, stavila je čovjeka u neugodnu situaciju prevelike napregnutosti, što ga o sprečava da udovolji njenim nalozima. Stresna situacija postaje svakodnevna čovjekova pratilja koja se nadvija nad njim kao sjenka. Sistem vrijednosti moderne civilizacije upotrijebio je sva sredstva da čovjeka učini ambicioznijim.
Znanje o stresu nije dovoljno da se stres izbjegne, ono može da bude vrsta podsjetnika i efikasnog instrumenta da se savlada bolest.

Pojam i definisanje stresa

Stres (stress) je riječ engleskog porijekla i ima slijedeća značenja:
1.naprezanje, napor, zategnutost
2.pritiskivati, pritisnuti, napinjati.
U najširem smislu stres je tjelesna i pihološka reakcija na vanjske i unutrašnje stresore.
Stres dakle nije situacija u kojoj se pojedinac našao, već reakcija na tu situaciju. Ako neka situacija i ima ugrožavajuća svojstva, ona ne mora izazivati stres ako pojedinac prosuđuje da ima načina i sposobnosti kojima se bez opasnosti i ulaganja većih napora, može oduprijeti nadološloj situaciji. Ako pojedinac mora mobilizirati svoje dodatne fizičke i psihičke potencijale u odupiranju ili prilagodbi na situaciju s kojom sesuočio, tada se radi o stresnoj situaciji.Tada kažemo da na pojedinca djeluje neki stresor koji izavziva stanje stresa.
Stanje stresa je dakle svako stanje u kojem se na bilo koji način (tjelesno, psihički ili socijalno) osjećamo ugroženi ili procjenjujemo kako su ugroženi naši bližnji. Zbog takve složenosti odnosa između stresnih situacija, procjene ugroženosti i procjene mogućnosti suočavanja sa situacijom kažemo da stres nastaje kad pojedinac u nekoj situaciji procjeni da postoji nerazmjer između zahtjeva koji se na njega postavljaju i njgovih mogućnosti odupiranja kao i kad procjeni da nema dovoljno socijalne potpore koja bi mu pomogla u suočavanju sa stresom.
Stres je difinisan 30-tih godina kao činilac ili grupa činilaca koji izbacuju neki sistem iz funkcionalnog stanja i koji izazivaju naknadni napor da se unutrašnja ravnoteža sistema povrati. Različiti autori različito definišu stres, ovisno o teorijskom pristupu za koji se zalažu. Postoji nekoliko definicija stresa:
1.Podražajna definicija – stres se definira s obzirom na specifične okolinske uvjete poput opasnosti ili glasne buke koji dovode do pobuđenosti. Ti uvjeti nisu podjednako stresni svim ljudima, tako da ova definicija ima ograničenu vrijednost.
2.Reakcijska definicija – Selye (1956.) je upotrijebio reakcijsku definiciju govoreći da je stres stanje koje se očituje sklopom simptoma koje su svojstvene emocionalnosj reakciji bijeg – borba. Teškoća je u tome što nam ta definicija ne govori koja će situacija proizvesti stres. Uz to, ta definicija lako može postati cirkularna: „To mora da je stresna situacija jer je osoba u stresu“.
3.Interakcijska definicija – većina savremenih psihologa definira stres s obzirom na podražaje i odgovore, kao interakciju organizam – okolina. Stres se pojavljuje kada su zahtjevi okoline pretjerani i organizam se stoga s njima ne može uspješno suočavati (McGrath, 1970.). Ovo odeređenje stresa uključuje frustracijuj, tj. unutrašnje stanje kada se blokira cilj i stra/anksioznost pobuđen u opasnim situacijama.
Poznati psiholog na području stresa, R. Lazarus definira stres kao „stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina na njega postavlja.“