![]() |
|
Komercijalno poznavanje robe - Čelik - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Društvene nauke (/Forum-dru%C5%A1tvene-nauke) +---- Forum: Marketing (/Forum-marketing) +---- Tema: Komercijalno poznavanje robe - Čelik (/Thread-komercijalno-poznavanje-robe-%C4%8Delik) |
Komercijalno poznavanje robe - Čelik - VS1 - 17-02-2012 06:37 PM Beleške za srednjoškolce i sve koji žele da znaju više. Lektire i referati za sve godine. MaturskiRadovi.Net (beleške, referati, lekcije, lektira, pisci, zadaci, sastav, pismeni, forum, druženje, puškice) Legura gvoždja i ugljenika(C<1,7%). Nastaje od belog gvoždja uz dodatak starog, otpadnog gvoždja uz odstranjivanje viška nepoželjnih elemenata.(C, S, Si, Mn, P). Ugljenik se mora odstraniti do koncentracije 1,7% i odstranjuje se oksidacijom. Tri postupka za dobijanje čelika: - Simens Martinov postupak – višak se odstranjuje vazduhom (6-14 sati) nije popularan, ali se i dalje koristi. - Konvertorsko kiseoniči – višak se odstranjuje kiseonikom, kraće traje (1h), u Srbiji se najviše koristi (80%). - Elektro postupak – putem struje. Najskuplji je ali i najbolji. Klasifikacija prema načinu dobijanja: - Sim čelik - LD čelik - Elektro čelik,dobija se termičkom rafinacijom. Pomoću O2 nečistoće se otklanjaju u vidu zgure. Elektrolitička rafinacija. Dve elktrode (anoda i katoda), anoda od sirovog metala, a katoda od čistog metala. Obe su uronjene u rastvor elektrolita. Kada se povežu u strujno kolo, anoda se rastvara u elektrolitu. Sva nečistoća prelazi u rastvor, a čist metal kreće da se taloži na katodu. Klasifikacija prema hemijskom sastavu: - ugljenični – svojstva odredjuje ugljenik - legirani – svojstva odredjuju legirajući elementi (hrom, kobalt, nikal, molibden) Klasifikacija prema nameni: - konstrukcioni – mostovi, bela tehnika, šine - alatni – alat, u rudarstvu, u gradjevinarstvu Čelik se koristi za izradu gvoždja, automobila, pribor za jelo. Najveći svetski proizvodjači su Kina, SAD, Rusija i Japan. |