Glavna ciljna grupa čije potrebe revizori moraju da zadovolje na početku XX vijeka, jeste najšira javnost. U dosadašnjem periodu skoro isključivo je bilo potencirano zadovoljavanje potreba menadžera i akcionara u reviziji privatnog sektora dok su ostale potrebe, ne tako malog broja interesenata u društvu bile vrlo malo naglašavane . Izazovi sa kojima se revizorska profesija suočava danas, nikada nisu bili veći kao i mišljenje da je sada povoljan momenat za sve one koji se bave istraživanjima u reviziji sa akcentom na područje javnih očekivanja u budućnosti.
Suštinska uloga revizije danas ogleda se u sledećim činjenicama:
1. učiniti pouzdanijim finansijske informacije za potrebe svijetskih tržišta kapitala,
2. revizorsko izviještavanje tijela i organa iz javnog sektora širom svijeta (sa ciljem sve većeg povjerenja najšire javnosti i u rad tih organa i tijela).
3. Korisnici koji čitaju te finansijske izvještaje očekuju :
• tačne informacije , iako je poznato da ne mogu biti apsolutno tačni zato što su dobrim dijelom zaosnovani na procijeni,
• finansijske informacije ne smeju da obmanjuju, odnosno povjerenje u revizorski izvještaj i revizorsku dužnost da podatke prezentuje kakvim jesu .
4. Zadaci revizora su :
• primarni zadatak revizora po principu „ istinito i fer “ je da prosudi da li su objavljene finansijske informacije prezentovane na korektan način, tj. potvrdu korisniku za donošenje ekonomskih odluka bez straha,
• revizor treba da procjeni da li su finansijske informacije obmanjive ili frizirane da ekonomske entitete prikažu na tzv., vedriji način nego što su u stvarnosti.
Od revizora se, prema aktuelnoj situaciji zahtijeva jedan novi trend, a odnosi se na proširenje obaveza revizorskih izvršioca i na računovodstvene principe kao i konsalting usluge koje će značiti novu provjeru znanja za buduće revizore.
Specifičan zahtijev u reviziji javnog sektora jeste razmatranje zakonitosti i ispravnosti budžetskih transakcija gdje najšira javnost očekuje od revizora kontrolu finansijskih izvještaja od strane sastavljača i njegove zakonske legalnosti. Prema tome revizor će prilikom ispitivanja ispravnosti podataka i visine izdataka u zakonskim okvirima ispitati i prirodu izdataka .

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja 2
1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze 2
1.3 Svrha i ciljevi istraživanja 2
1.4 Znanstvene metode 2
1.5 Struktura rada 2
2 BILJEŠKE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE 3
2.1 Opći podaci 3
2.1.1 Istorijat i osnivanje 3
2.1.2 Djelatnost 3
2.1.3 Pregled osnovnih računovostvenih politika 4
2.1.4 Izjava o usklađivanju 4
2.1.5 Osnova pripreme 4
2.1.6 Transakcije u stranim valutama 4
2.1.7 Priznavanje prihoda i rashoda 5
2.1.8 Zalihe 6
2.1.9 Umanjenje vrijednosti imovine 6
2.1.10 Gotovina i ekvivalenti gotovine 6
2.1.11 Dobavljači i ostale obaveze 6
2.1.12 Oporezivanje 6
2.1.13 Usporedbe 7
3 GODIŠNJI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ I REVIZIJA TROŠKOVA 7
3.1 Izvještaj neovisnog revizora 7
3.2 Odgovornost Uprave Društva za finansijske izvještaje 7
3.2.1 Odgovornost revizora 8
3.2.2 Vlasnička struktura 8
3.2.3 Potencijalne obaveze 9
3.2.4 Zalihe 9
3.2.5 Potraživanja od kupaca i ostala kratkoročna potraživanja 9
3.2.6 Nekretnine, postrojenja i oprema 9
3.2.7 Mišljenje 10
3.3 Bilans uspjeha 11
3.4 Bilans stanja 12
3.5 Izvještaj o novčanom toku 13
3.6 Izvještaj o promjenama u kapitalu 14
3.7 Unapređenje poslovanja društva 14
3.8 Sumnjiva i sporna potraživanja 17
ZAKLJUČAK 18
LITERATURA 19