“Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi definira se kao niz aktivnosti i dinamičnih djelatnosti kojima se na više ili manje individualiriziranih način uređuju statusni odnosi osoblja zaposlenog u javnim organizacijama te odnosi između zaposlenika i organizacije. Te se djelatnosti kreću u rasponu od povremenih, nepovezanih i ad hoc aktivnosti do cjelovitog sustava međusobno povezanih kontinuiranih aktivnosti u obliku strategijskog ULJP-a kojima se želi postići maksimalno ostvarenje organizacijskih ciljeva odnosno javnog interesa te zadovoljenje potreba i interesa zaposlenika“. Svi službenici, naročito kada je riječ o onima na rukovodećim položajima, moraju biti uključeni u stalne i povremene programe stručnog usavršavanja. Stručno usavršavanje se boduje a svaki službenik ima obavezu stjecanja određenog broja bodova godišnje. Ukoliko službenik ne stekne zahtijevani broj bodova, postoje mogućnosti umanjivanja plaće ili drugih sankcija.

U javnoj upravi nalazimo profesionalne javne služenike, privremeno zaposlene osobe, među kojima i službenici zaposlenici na određeno vrijeme putem ugovora, zatim osobe koje rade na manualnim i pomoćno-tehničkim poslovima, vanjske i privremene suradnika kao i političke dužnosnike. Najbrojniju i najznačajniju skupinu ljudi u javnoj upravi čine javni službenici. Javni službenik smatrao se “osobnim nositeljem ovlaštenja koji posredno proizlaze iz tog monopola”. U suvremenim upravnim sustavima prevladalo je novije shvaćanje o upravnoj službi kao društvenoj funkciji koja je korisna i potrebna zajednici. U tom smislu, utemeljen je poželjan tip javne uprave i javnog službenika.

1 Pregled stanja u Hrvatskoj 4
1.1 Službeničko zakonodavstvo 4
1.2 Klasifikacijski sustav 5
1.3 Platni sustav 6
1.4 Sustav napredovanja 6
1.5 Sustav obrazovanja 7
1.6 Stručno osposobljavanje i usavršavanje tijekom službe 7
2 Obrazovanje državnih službenika u Europi i Hrvatskoj 9
2.1 Zemlje OECD i zemlje u tranziciji 9
2.2 Sustav i izobrazbe službenika u nekim europskim zemljama 18
2.3 Komparacija obrazovanja i usavršavanja državnih službenika Slovenija – Hrvatska 25
3 Prijedlog aktivnosti 30
ZAKLJUČAK 33
LITERATURA 34