Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski
Tablete - apotekarska praksa - Verzija za štampu

+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Prirodne nauke (/Forum-prirodne-nauke)
+---- Forum: Medicina (/Forum-medicina)
+---- Tema: Tablete - apotekarska praksa (/Thread-tablete-apotekarska-praksa)


Tablete - apotekarska praksa - Dzemala - 18-05-2010 09:16 PM

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.

Apotekarska delatnost je specifična delatnost koja se bavi izradom i nabavkom lekova i medicinskih proizvoda, kao i snabdevanjem stanovništva i zdravstvenih ustanova koje se bave prevencijom i lečenjem bolesti stanovništva lekovima i medicinskim proizvodima.
Pod snabdevanjem lekovima se podrazumeva trgovinu lekovima na malo, a takav promet se obavlja u apotekama i apotekarskim depoima. Obuhvata naručivanje, čuvanje i izdavanje lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu i izdavanje magistralnih i galenskih dodataka proverenog sastava. Osim lekovima i medicinskim proizvodima apoteke snabdevaju i homeopatskim proizvodima, dečom hranom, dijetetskim proizvodima, kozmetičkim sredstvima i drugim sredstvima koja se koriste u zaštiti zdravlja.
Pravila Dobre apotekarske prakse predstavljaju dokument koji opisuje zadatke, ciljeve i norme u apotekarskoj praksi. Ova su pravila obično implementisana u državne/nacionalne akte o apotekarskoj delatnosti i usklađena su sa osnovnim smernicama Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne farmaceutske federacije.
Pravila Dobre apotekarske prakse odnose se na odredbe o apotekarima, prostorijama i opremi u apoteci, stručnoj apotekarskoj dokumentaciji, odgovornostima apotekara, te ulozi apotekara u promoviranju zdravlja, sprečavanju bolesti i samoliječenju.
Apotekari u praksi....

Lekovi – primene, razvoj, neželjeni efekti i klasifikacije

Lek (lat. medicamentum, nem. Medikament, engl. Medicine) je svaka biološka supstanca koja se ne unosi u organizam kao hrana. Pod lekom se danas najčešće podrazumevaju supstance, kombinacije supstanci i preparati namenjeni lečenju bolesti. Po potrebi se ova definicija proširuje ili modifikuje (pogledati odeljak definicije). Po pravilu, lekovi prolaze rigoroznu kontrolu pre nego što proizvođač dobije dozvolu za puštanje leka na tržište.
Svetska zdravstvena organizacija lek definiše kao supstancu ili proizvod koji se primenjuje da bi modifikovao ili ispitao fiziološke sisteme ili patološka stanja, a u cilju dobrobiti čoveka – primaoca.
Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima Republike Srbije lek definiše kao proizvod koji sadrži supstancu ili kombinaciju supstanci proizvedenih i namenjenih za lečenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi ili životinja, postavljanje dijagnoze, poboljšavanje ili promene fizioloških funkcija, kao i postizanje drugih medicinski opravdanih ciljeva.
Obe definicije uključuju supstance namenjene postavljanju dijagnoze, a razlikuju se po tome što definicija SZO obuhvata samo humane lekove.
Biljni i homeopatski preparati se nekada svrstavaju u lekove a nekada u pomoćna lekovita sredstva, i u zavisnosti od toga može se zahtevati njihova registracija.
Prema najšire prihvaćenom shvatanju, lekovi su supstance, njihove kombinacije i preparati koji se koriste za lečenje bolesti (ne i dijagnozu). Ovaj članak se odnosi upravo na ovu definiciju.
U najvećem broju slučajeva lek deluje tako što se vezuje za ćelijske receptore. Budući da je receptor udaljen od mesta primene leka, važno je da se lek transportuje od mesta primene do mesta delovanja. Neki lekovi deluju direktno na druge hemijske supstance (natrijum hidrogenkarbonat i neki drugi antacidi) ili menjanjem fizičkohemiskih osobina ćelije bez specifičnog receptora (alkohol, inhalacioni anestetici). Veza lek-recepor može biti različite jačine (zavisno od tipa hemijske veze i stepena afiniteta leka za receptor) što i uslovljava dužinu delovanja leka i njegovu jačinu. Neselektivnost lekovite supstance (anatomska ili enzimska) najčešći je uzrok pojave neželjenih dejstava leka. Uticaj lekova na ljudski organizam izučava farmakodinamika. Uticaj organizma na lek (apsorpcija, metabolizam i ilučivanje leka) proučava farmakokinetika........

Sadržaj:

Uvod 3
1 Lekovi – primene, razvoj, neželjeni efekti i klasifikacije 4
1.1 Razvoj 5
1.2 Neželjeni efekti 5
1.3 ATC klasifikacija 5
1.4 Podela 6
1.5 (L)ADME® sistem 6
2 Tablete 7
2.1 Vrste tableta 8
2.2 Sastav tableta 10
2.3 Zahtevi za tablete kao farmaceutski oblik leka 10
2.4 Načelo kreiranja tabletne formulacije 11
2.5 Uloga predformulacijskih ispitivanja i tehnoloških proba 11
2.5.1 Ostali faktori koji utiču na odabir pomoćnih materija 12
Zaključak 13
Literatura 15