Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.

Bilo je puno pokušaja razvoja korporacijskog identiteta i pristupa s različitih aspekata. Spominju se pokušaji diferencijacije i izgradnje identiteta, uključujući priručnike o identitetu i ponašanju, još u 19. vijeku u Velikoj Britaniji. Većina autora kao prvi sistemski pristup izgradnji identiteta bilježi početkom 20. vijeka u Njemačkoj. Kompanija AEG je početkom vijeka, angažovala “umjetničkog savjetnika” gospodina Bahrensa i pristupila izgradnji identiteta angažirajući cijeli tim stručnjaka. Taj tim je osmislio, zahvaljujući podršci vlasnika i utemeljitelja AEG-a, cijelovit vizuelni identitet, u tada jednoj od najboljih Evropskih kompanija na području elektrotehnike. Osnovna ideja bila je povezati umjetnički lijepo i industrijski praktično u svakom proizvodu i pojavnom obliku djelovanja kompanije. U izgradnju su bile uključene od vizit karte, fonta, logotipa, svjetiljke i turbine do boja uređenja radionica i zgrada uprave. Ovi napori ka konzistentnom i prepoznatljivom sveukupnom dizajnu nisu bili samo hir umjetnički nastrojenog direktora AEG-a, nego su u krajnjoj liniji označavali izraz kvalitete i samopoštovanja kompanije.
Nešto kasnije ovom zadatku se posvetila i kompanija SIEMENS i druge velike kompanije. Posebno intenzivno se pristupilo izgradnji identiteta poslije Drugog svjetskog rata, prije svega u SAD i Velikoj Britaniji, uz angažman konsultanata specijalista za ovo područje.

Jedan od prvih klasičnih razvoja korporacijskog identiteta izveo je IBM. Počevši od vizije i filozofije kompanije, identitet je razvijan vežući kulturu, dizajn i komunikacije. Ako bi željeli izraziti identitet IBM-a u dvije riječi to bi bilo kvalitet i profesionalizam. IBM-ov uspjeh puno duguje dosljednoj i trajnoj primjeni tih postulata na sva područja djelovanja i sve aspekte organizacije kompanije. Svijest o kvaliteti nije protegnuta samo na proizvode i usluge i klijente, nego također na vlastite zaposlenike i društvo kao cjelinu. I sad je identitet kompanije IBM prepoznatljiv bez obzira na sve krize, promjene i transformacije u informatičkoj industriji. IBM-ov program korporacijskog identiteta služi kao model od vremena kada je razvijen do današnjih dana, kako za sebe tako i za druge velike kompanije.

KORPORACIJSKI IDENTITET

Uniforme, zastave i grbovi bile su još u tradicionalnim vremenima, a i sad se koriste kao oznake identiteta. Ovi simboli emitirali su poruku i govorili o njihovom nosiocu ili nosiocima koji pripadaju istom entitetu i djele njegov duh i zajedničku sudbinu. Signalizirali su pripadnost nosioca, s kojim se on poistovjećivao, ili s kojim su ga poistovjećivali, čak i kad to nije htio. Radilo se tu o ontološkom pristupu identitetu i identifikaciji, o simboliziranju ideja i stavova, označavanju teritorija ili načina komuniciranja, o prisutnosti i prepoznavanju. Kasnije, u modernim vremenima s rastom trgovine, proizvodnje i konačno industrijalizacije, potreba za identitetom i identifikacijom prenijela se i na područja poslovanja......

OČEKIVANJA OD KORPORACIJSKOG IDENTITETA

Šta očekivati od korporacijskog identiteta, i kad ga redizajnirati, zavisi o situaciji u kojoj se nalazi konkretno trgovačko društvo. U pogledu vlasničkih odnosa može se nalaziti u procesu spajanja, kupovine na tržištu dionica, preuzimanja od strane menedžmenta, pa društvo treba repozicioniranje i izmjenu identiteta. U tržišnom pogledu može se polaziti od velike potrebe za diferencijacijom, profiliranjem i repozicioniranjem, može ovisiti o lokalnoj ili nacionalnoj prihvaćenosti ili potrebe internacionalizacije pogona i proizvodnje. Očekivanja su drukčija u uslovima preživljavanju u recesiji, ili kad postoji potreba za strukturalnim prestrojavanjem i traženju strateškog partnerstva radi rastuće konkurencije.

Mnogo kompleksniji i problematičniji je razvoj identiteta u trgovačkim društvima koja ne mogu razviti svoj identitet kroz proizvod. Takva je situacija na tržištima kapitalnih dobara, u primarnoj industriji, u sektoru usluga koje imaju nedodirljiv i nedjeljiv proizvod, čiji proizvodi za sebe imaju malo ili ništa što bi moglo poslužiti kao dizajn i baza za vizualizaciju i razvoj identiteta. Radi se o proizvođačima mašina, građevinskom inženjeringu, proizvođačima repro materijala, vazdušnim i brodskim prijevoznicima, osiguravajućim kućama, različitim institutima, brokerskim kućama, bankama, lokalnoj administraciji i drugima. Ponuda i pristup tržištu malo se mogu razlikovati, a proizvodi i usluge su im lako zamjenljive. Što, na primjer, razlikuje jedan knjigovodstveni servis od drugoga - svi rade na računarima, svi vode knjigovodstvo u skladu s zakonima, i svi podnose izvještaje.....

SADRŽAJ:

1. UVOD 4
2. KORPORACIJSKI IDENTITET 5
3. KOMPONENTE KORPORACIJSKOG IDENTITETA 6
4. OČEKIVANJA OD KORPORACIJSKOG IDENTITETA 7
5. KORPORACIJSKI IMIDŽ 9
6. KORPORACIJSKA REPUTACIJA 10
7. KREIRAMO IDENTITET KAKO BISMO IMALI DOBAR IMIDŽ 12
8. ZAKLJUČAK 15
9. LITERATURA 17
10. WEB LITERATURA 17