![]() |
Socijalno medicinski značaj zaraznih i parazitarnih bolesti - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Prirodne nauke (/Forum-prirodne-nauke) +--- Tema: Socijalno medicinski značaj zaraznih i parazitarnih bolesti (/Thread-socijalno-medicinski-zna%C4%8Daj-zaraznih-i-parazitarnih-bolesti--3957) |
Socijalno medicinski značaj zaraznih i parazitarnih bolesti - Vesnica - 14-05-2010 02:07 PM Maturski, seminarski i diplomski radovi iz biologije i ekologije.
Lokalna strategija javnog zdravlja predstavlja brigu lokalne zajednice za zdravlje stanovništva na tom području. Treba da se oslanja na nacionalnu strategiju javnog zdravlja koju je usvojila Vlada republike Srbije, uz sagledavanje specifičnosti sredine za koju se donosi i definisanje operativnih ciljeva i aktivnosti za sprovodjenje iste. Polazeći od stava da je zdravlje naroda od opšteg društvenog interesa u skladu sa principima Svetske zdravstvene organizacije „Zdravlje za sve u 21.veku“, kao i Evropske Unije u ovoj oblasti a nastavljajuć i Nacionalnu strategiju javnog zdravlja potrebno je doneti Lokalnu strategiju javnog zdravlja. Strateški pravci javnog zdravlja usmeravaju se na stalno prać enje i unapredjenje kvaliteta života i merenje ishoda svih aktivnosti u vezi sa promocijom zdravlja u smislu promovisanja zdravih stilova života, očuvanju i unapredjenju zdravlja stanovništva, kao i povezivanje svih društvenih struktura u brigu za zdravlje stanovništva. Lokalna strategija javnog zdravlja polazi od nacionalne strategije, ugradjuje specifičnosti sredine na koju se odnosi, definiše misije i vizije, uz odredjivanje strateških i operativnih ciljeva, multisektorsku saradnju, timski i interdisciplinarni rad uz definisanje instrumenata rada. SOCIJALNO MEDICINSKI ZNACAJ ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI Vodeće grupe bolesti u morbiditetu u Južnobanatskom okrugu u periodu od 2000-2005. godine ( stopa na 1000) Bolesti sistema za disanje Bolesti sistema krvotoka Bolesti mokraćno- polnog sistema Bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA OPIS PROBLEMA Tokom 2004 godine, od bolesti sistema krvotoka umrlo je 2846 osoba (61,21% u strukturi uzroka smrti), od čega 1265 ili 44,4% muškaraca i 1581 ili 55,6% žena. Specifična stopa smrtnosti od bolesti sistema krvotoka iznosi 906.6/100.000 stanovnika, na teritoriji Južnobanatskog okruga. DETERMINANTE Brojni su doprinosni faktori u nastanku i rasprostranjenosti ovih oboljenja a najznačajniji među njima su faktori i stanja vezani za ponašanje i stil života, neblagovremena detekcija faktora rizika i saniranje narušenog zdravlja. 1.Faktori i stanja vezani za ponašanje i stil života U osnovi ovih oboljenja leži velik broj zajedničkih faktora rizika. nepravilna ishrana. Najčešći rizkofaktori su: nedovoljna fizička aktivnost pušenje hipertenzija gojaznost 2.Neblagovremena detekcija faktora rizika prepoznavanje problema i blagovremeno reagovanje sprovođenje mera primarne prevencije oblici i sadržaji zdravstveno-promotivnog rada na nivou PZZ 3.Saniranje narušenog zdravlja funkcionisanje zdravstva u otežanoj finansijskoj situaciji stanje dijagnostičke opreme, raspoloživost esencijalnih lekova, zakazivanje i čekanje na pojedine dijagnostičke procedure kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika CILJEVI Praćenje, analiza i distribucija informacija o zdravstvenom stanju stanovništva Promocija zdravih stilova života (edukacija stanovništva kroz zdravstveno- promotivne kampanje i medije; javno-zdravstveni programi i aktivnosti usmereni na određene populacione grupe-npr. mladi ili grupu bolesti-npr. bolesti sistema krvotoka) Orjentacija zdravstvene službe na promociju zdravlja i prevenciju bolesti (unapređenje savetovališnog rada u PZZ; sprovođenje preventivnih usluga u zajednici-preventivni centri) Razvijanje i stimulisanje partnerstva u rešavanju lokalnih javno-zdravstvenih problema (formiranje koalicija za zdravlje i jačanje uloge lokalne zajednice u prevenciji i kontroli faktora rizika) Promocija zdravlja među vulnerabilnim grupacijama stanovništva i grupacijama pod rizikom za nastanak HNO (javno-zdravstveni programi i aktivnosti) Razvijanje zdravstvene službe u smislu rane dijagnostike i blagovremenog lečelja. TUMORI OPIS PROBLEMA Drugo mesto u strukturi uzroka smrti zauzimaju tumori, sa 801 umrlih osoba ili 17,2% u ukupnom broju umrlih. Specifična stopa smrtnosti od tumora iznosi 255,1 /100.000 stanovnika. U strukturi umrlih od tumora dominiraju: ▪zloćudni tumori organa za disanje (25,2%) ▪zloćudni tumori organa za varenje (17,4%) ▪tumori dojke (8,7%) u Južnobanatskom okrugu. DETERMINANTE Genetski faktori Trendovi u demografskom razvoju (starenje stanovništva, produženo očekivano trajanje života) Panašanje i stil života (pušenje, nepravilna ishrana, stres i dr.) Zagadjenje životne sredine CILJEVI Informisanje stanovništva, povećanje nivoa svesti i znanja o faktorima rizika i simptomima bolesti (javno-zdravstveni programi i aktivnosti, kampanje) Motivacija i edukacija kadrova u PZZ Rana detekcija faktora rizika i blagovremeno otkrivanje bolesti Sprovođenje skrining programa Podrška okoline i formiranje koalicija za zdravlje u lokalnoj zajednici Podrška okoline u zaštiti i unapredjenju zdrave životne sredine BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE U strukturi mortaliteta, bolesti sistema za disanje zauzimaju četvrto mesto ali zbog veoma visokog morbiditeta uzeti su u razmatranje kao bolesti od većeg sociomedicinskog značaja. U 2004.godini bilo je 148 umrlih osoba (3,2%) i specifičnom stopom smrtnosti od 47,1/100.000 stanovnika. Od ukupnog broja, umrlih muškaraca je bilo 90 ili 60,8% a žena 58 ili 39,2%. Kao najčešći uzroci smrti u ovoj grupi bolesti registrovani su: bronhitis, emfizem i astma (72,9%) ,druge bolesti sistema za disanje (6,9%) na teritoriji Južnobanatskog okruga. Na teritoriji opštine Pančevo smrtnost od bolesti sistema za disanje je takodje na trećem mestu izuzimajući povrede i nedovoljno definisana stanja. U 2004.godini od bolesti respiratornog sistema izuzimajući tumore umrla je 41 osoba ( 2,5% u strukturi smrtnosti), od toga 25 ili 61% muškaraca i 16 ili 39% žena. DETERMINANTE Genetski faktori (atopske konstitucije) Panašanje i stil života (pušenje, nepravilna ishrana, stres i dr.) Klimatski faktori Zagadjenje životne sredine (industrijska zona, nerešeno pitanje grejanja toplifikacija, gasifikacija, komunalni problemi) |