![]() |
|
Primena sistema obracuna troskova po osnovu aktivnosti - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Maturski radovi (/Forum-maturski-radovi) +--- Tema: Primena sistema obracuna troskova po osnovu aktivnosti (/Thread-primena-sistema-obracuna-troskova-po-osnovu-aktivnosti) |
Primena sistema obracuna troskova po osnovu aktivnosti - Vesnica - 13-05-2010 12:36 PM Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
U slučaju SREDSTAVA (ASSETS) i TROŠKOVA (EXPENSES) povećanja idu na dugovnu stranu dok smanjenja idu na potražnu stranu. S druge strane, u slučaju OBAVEZA, PRIHODA I KAPITALA (LIABILITIES,REVENUE and EQUITY); povećanja idu na potražnu (credit) stranu a smanjenja na dugovnu stranu. Jedan konto će imati ili normalni dugovni bilans ili normalni potražni bilans u zavisnosti od tipa konta. Normalni bilans pokazuje na koju stranu konta se unosi iznos kada se bilans povećava. Na primjer kada je u pitanju konto gotovine onda je normalni bilans za ovaj konto dugovni: primanje gotovine rezultira unosom dugovnog iznosa a potrošnja gotovine unosom potražnog iznosa. Dugovanja (Debits) i potraživanja mogu se izvesti iz fundamentalne jednačine računovodstva. Oni su rezultat prirode dvojnog knjigovodstva. Dva unosa se prave prilikom svake bilansirane transakcije dugovni i potražni (debit and a credit). Ovo omogućava da konta budu izbalansirana kako bi se mogle provjeriti pogreške u unosima ili knjiženjima transakcija. Troškovi predstavljaju vrednosno izraženo trošenje ekonomskih dobara, proizvodnih činilaca u cilju proizvodnje i prodaje učinaka organizacije i ostvarivanja dobiti po tom osnovu. Glavna obeležja: • U njihovoj osnovi mora da stoji količinski izražena potrošnja ekonomskih dobara ili količinska komponenta troškova; • Potrošnja ekonomskih dobara mora da bude u vezi s učincima, odnosno, učincima uslovljena; • Utrošene količine dobara moraju biti vrednosno izražene, ili vrednovane po odgovarajućim cenama (cenovna komponenta troškova). VRSTE TROŠKOVA Sa aspekta porekla: • Troškovi materijala • Troškovi zarada • Troškovi amortizacije • Troškovi proizvodnih usluga • Nematerijalni troškovi • Troškovi rezervisanja Sa aspekta proizvodnje: • Troškovi izrade • Troškovi režije Sa aspekta funkcije: • Troškovi istraživanja • Troškovi nabavke • Troškovi proizvodnje • Troškovi prodaje • Troškovi finansiranja • Troškovi upravljanja Sa aspekta ekonomske sadržine: • Materijalni troškovi • Troškovi zarada • Ostali troškovi Sa aspekta uračunavanja u cenu koštanja: • Direktni ili pojedinačni troškovi • Indirektni ili opšti troškovi Sa aspekta oblika u kom se troškovi unose u kalkulaciju cene koštanja: • Elementarni (pojedinačni) troškovi • Kompleksni (složeni) troškovi Sa aspekta reagovanja na promene obima proizvodnje: • Fiksni troškovi • Varijabilni troškovi Sa aspekta knjigovodstvenog obuhvatanja: • Troškovi po vrstama • Troškovi po mestima • Troškovi po nosiocima Sa aspekta zahteva za planiranjem: • Planirani troškovi • Stvarni troškovi Sa aspekta računovodstvenog izveštavanja: • Ukupni troškovi • Prosečni troškovi • Marginalni troškovi Računovodstveno obuhvatanje troškova pri obračunu po stvarnim troškovima • Cilj – utvrđivanje cene koštanja konačnih učinaka. • Obračun po stvarnim troškovima u cenu koštanja uključuje stvarno nastale troškove. |