Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Značaj turizma za Crnu Goru ne može se precijeniti. Turizam se odnosi na svaki aspect našeg društva. Utiče na razvoj privrede, životni standard i način života građana, podstiče otvaranje novih radnih mjesta i opšti prosperitet.
Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine je u kooperaciji sa Njemačkim društvom za investicije i razvoj (DEG), preduzelo aktivnosti na definisanju strateških smjernica za razvoj turizma u smislu dugoročne održivosti, optimiziranju privrednih efekata I samanjenju opterećenja na životnu sredinu. Rezultat ove saradnje jeste Master plan razvoja turizma Crne Gore iz 2001. god. čiji se uspjeh, između ostalog, najbolje ilustruje podacima Centralne banke Crne Gore da su prihodi od turizma od 2006. do 2007. porasli za ukupno 49%, sa 322 mil. € na oko 480 mil €.
U tom smislu važna pomena je kako atraktivnost koju je turistička privreda Crne Gore u međuvremenu stekla na tržištima, tako i ekonomska vrijednost njenih prirodnih potencijala. Zato je njegovanje pejzaža i prirode egzistencijalni imperativ razuma, a ne posljedica sanjalačke romantike. Oni čine naš osnovni kapital.
U cilju što bolje valorizacije potencijala, kao i maksimiziranja dobrih strana ali I eliminisanja slabosti, eksperti DEG-a, Ministarstva i Nacionalne turističke organiizacije CG su godinu dana radili na kritičkom snimanju činjeničnog stanja – na reviziji Masterplana, sa akcentom na povezivanju zaleđa i primorja u jedinstveni kvalitetni turistički doživljaj.
Paralelno tome, već su involvirana određena saznanja i aktivnosti, između ostalog i u Prostorni plan Crne Gore, u poboljšanje turističke i prateće infrastrukture, unapređenje I diverzifikaciju turističkog proizvoda, kao i u marketing aktivnosti.
U stvaranju kompleksne turističke ponude Crne Gore, kao povezane cjeline primorja I zaleđa, vidi se najbolja mogućnost da se produži sezona i da se Sjeveru daju razvojni impulsi. Kao zajedničku viziju, svi učesnici u tom procesu, treba da imaju u vidu osnovnu ponudu koja se zasniva na onom najvrjednijem što Crna Gora posjeduje, a što se oslikava kroz slogan „Wild Beauty“! Buduća ponuda treba još intenzivnije da povezuje pejzaž i prirodu, različite kulture koje su ostavile pečat na Crnoj Gori, kao i naš način života sa najvišim kvalitativnim zahtjevima jednog modernog društva. Istovremeno su potrebni dodatni hotelski objekti, da bismo postali atraktivniji preko čitave godine, da bismo stvorili nova radna mjesta i povećavali prihode i u budućnosti.
Sa opredjeljenjem za održivost razvoja u obzir se uzimaju ne samo etički principi. Vrijednosti pejzaža, prirode, kulture i životnih stilova, koji se time štite, predstavljaju istovremeno osnovni kapital turističke privrede. Što atraktivnijim se njihov doživljaj cijeni na tržištu, to su bolje šanse za uspjeh čitave privredne grane i svih s njom umreženih branši.

U okviru Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, 2000. godine Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) dalo je u nalog DEG-u (Njemačko društvo za investicije i razvoj) da u saradnji sa Vladom Crne Gore, njenim institucijama i ekspertima izradi turistički Master plan, sa ciljem da, uz poštovanje ekonomskih, ekoloških i socijalnih načela, doprinese trajnom ekonomskom napretku Crne Gore. Vlada CG ga je usvojila u novembru 2001. godine. Master plan je, između ostalog, preporučivao izradu pet regionalnih koncepata, da bi se naglasile osobenosti tipične za područje i tako uvela diverzifikacija "ukupnog proizvoda Crne Gore". Dva regionalna master plana, od pomenutih pet, za Boku Kotorsku I Veliku plažu u Ulcinju, uradio je DEG tokom 2003. godine.
Projektovani cilj ovog dokumenta je kreiranje održivog, visoko-kvalitetnog i raznolikog turističkog proizvoda koji će omogućiti rast prihoda i rast broja turista, a kroz to stvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda. Akcenat je stavljen na održivost, koja je u turističkom sektoru posebno važna, jer turistička ponuda u Crnoj Gori treba da bude bazirana na ekskluzivitetu prirodnih i kulturnih atrakcija i različitih turističkih aktivnosti koje podrazumijevaju prirodni ambijent i raznolikost istorijskog i kulturnog nasljedja, koje je koncentrisano na malom prostoru. Masterplanom su date realne projekcije rasta fizičkih I finansijskih pokazatelja i definisana potreba realizacije kratkoročnih, srednjoročnih I dugoročnih mjera, kao uslov za njihovo ostvarenje. Takođe, Masterplan je bio osnov za planiranje godišnjih ekonomskih politika Vlade u proteklom periodu, Agende ekonomskih reformi 2002. do 2007. godine u dijelu koji se odnosi na turizam, izradu masterplanova za komunalne oblasti i sektor saobraćaja, pripremu prostornih planova, Nacionalne strategije za održivi razvoj i brojnih drugih dokumenata.
Nakon pet godina realizacije, analizirajući globalne trendove u turizmu, kao i napredak ostvaren u Regionu i Crnoj Gori posebno, imajući u vidu intenzivnost promjena u ovom sektoru, a u skladu sa praksom vršenja analize i revizije strateških dokumenata u petogodišnjim periodima, stekli su se uslovi za revizijom i dopunom Masterplana razvoja turizma u Crnoj Gori i definisanjem politike i strategije razvoja turizma Crne gore do 2020. godine.
Namjera Vlade i Ministarstva je bila da se izrada ovih strateški važnih dokumenata provede na što kvalitetniji način. S tim u vezi, pored tima ino-eksperata predvođenih g-dinom Johann Friedrich Engel, aktivno su bili uključene sve domaće insitucije sa republičkog i lokalnog nivoa, kao i inostrane institucije koje, na posredan ili neposredan način, utiču, odnosno učestvuju u razvoju crnogorskog turizma.
Ne manje važno bilo je i uključenje civilnog sektora, koji je u posljednjem periodu pokazao snažnu inicijativu i rezultate u turizmu i zaštiti životne sredine. Konačno, oblast privrede, odnosno privatni sektor iz turizma, bankarstva, građevinarstva, saobraćaja, poljoprivrede I trgovine je u punoj mjeri bio uključen u zajednički rad, od kojeg će u značajnog mjeri zavisiti oblikovanje okvira za poslovanje u budućnosti.