Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Problem istraživanja koji je autor rada obradio u ovom diplomskom radu je ekonomska psihologija društvenih kriza sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Cilj rada je da na što bolji način razjasni pojam kriza, kako nastaju krize, koje su posljedice krize i osvrt na posljedice krize u Bosni i Hercegovini.

Struktura rada je slijedeća: prvi dio rada se odnosi na ekonomsku krizu, uzroke i posljedice, drugi dio rada se odnosi na to kako kriza utječe na ponašanje ljudi, na mijenjanje njihovih navika i stila života, a treći dio rada se odnosi na utjecaj krize na stanovništvo Bosne i Hercegovine.

Izvori koji su korišćeni u diplomskom radu su pažljivo odabirani. Korišćeno je više knjiga koje se odnose na datu oblast, takođe korišćeni su elektronski izvori kao što su razni elektronski dokumenti, veb stranice a korišćeno je i istraživanje koje se bavi utjecajem krize na BIH, a koje je sprovela firma GFK.

Posle male uvodne riječi vrijeme je da se počne sa konkretnom obradom predmeta istraživanja.

DEFINICIJA EKONOMSKE KRIZE

Ekonomskom krizom se u zanosti o narodnoj ekonomiji naziva razdoblje značajnog negativnog razvoja u ekonomiji. Osim toga, ekonomskom krizom se naziva i postojanje negativnog razvoja i drugih makroekonomskih pokazatelja (npr. razina cijena, zaposlenost, tokovi kapitala). Ekonomska kriza može zahvatiti privredu jedne države ili više njih, može zahvatiti jednu ekonomsku granu širom svijeta, ekonomiju više država ili cjelokupnu svjetsku ekonomiju. Narodna ekonomija koju pogodi ekonomska kriza trpi najviše zbog posljedica nezaposlenosti i osiromašenja širokih slojeva stanovništva, što može dovesti do socijalnih nemira.Obzirom na ekonomsku konjunkturu, postoje tri nepoželjna oblika: stagnacija, recesija i depresija. Stagnacijom se naziva razdoblje u kojem ekonomija ne raste, što znači da izlazne vrijednosti (output) ekonomije unutar nekog razdoblja ostaju jednake. Nema jedinstvenog stava o pitanju može li se razdoblje stagnacije već smatrati ekonomskom krizom ili ne. Prema općeprihvaćenoj definiciji, recesijom se smatra kad se izlazne vrijednosti narodne ekonomije smanjuju tijekom dva uzastopna kvartala. Depresija nastupa kad ovo smanjenje outputa traje duže od navedenog razdoblja od dva uzastopna kvartala.

UZROCI EKONOMSKE KRIZE

Razlozi ekonomske krize su vrlo različiti. S jedne strane to može biti nesklad između ponude i potražnje unutar jedne narodne privrede, i to u pravilu kad potražnja padne ispod razine ponude roba, pa jedan dio roba ostaje neprodan, odnosno ne nađe put do kupca. Ovo može biti posljedica nepovjerenja potrošača u budući gospodarski razvoj (npr. izgledi za privrijedni rast, sigurnost vlastitog radnog mjesta i sl.). Negativni učinak mogu imati veće prirodne katastrofe, ratna opasnost ili teroristički napadi i slično. Jednako tako, nedostatak sirovina (npr. u obliku šoka od cijena nafte) može izazvati suzdržavanje konzumenata od kupovine. Prema pristašama teorije John Maynard Keynesa, potražnja države za robama ima velik utjecaj na ukupna gospodarska kretanja; ako država smanji svoje izdatke, ili povisi poreze, to preko svog multiplikacijskog efekta dovodi do smanjenja ukupne potražnje i može izazvati ili pojačati gospodarsku krizu. Krize rasta mogu biti izazvane i od strane ponude: odgradnja pretjeranih