Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Korupcija je izuzetno stara društvena pojava. Kao pojava, ona ima svoje šire i uže značenje. Pod širim značenjem podrazumijeva se društveni aspekt tretiranja pojava, dok svojim užim značenjem obuhvata krivično - pravni aspekt.

Korupcija je prisutna kao globalni fenomen, ali je naročito prisutna u zemljama u poslijeratnom periodu, kao i u zemljama u tranziciji. Tranzicijski procesi, privatizacija i sam proces stvaranja države na potpuno novim osnovama, pogoduju širenju korupcije na svim nivoima i u svim oblastima društvenog života. Korupcija je pojave koja ima multiplikativni negativni efekat na privredu jedne zemlje. Naime ona utiče na nepovjerenje stanovništva u rad državnog sektora, pad kako domaćih, tako i stranih investicija, povećanje siromaštva, i pad životnog standarda .

Korupcija je pojava koja ima multiplikativni negativni efekat na privredu jedne zemlje. Naime ona utiče na nepovjerenje stanovništva u rad državnog sektora, pad kako domaćih, tako i stranih investicija, povećanje siromaštva, i pad životnog standarda. Zbog posledica koje korupcija izaziva ona postaje nepodnošljiva smetnja u razvitku medjunarodnih ekonomskih odnosa i vrlo negativno utiče na privredni rast i razvoj jednog društva.

Izvjestan nivo korupcije je neminovnsot u svakom društvu i ona se ne može potpuno likvidirati, ali je moguće suzbijati je i smanjiti njen nivo. To podrazumijeva postojannje strategije borbe protiv korupcije na svim poljima.

Definicija korupcije:

Korupcija spada u pojmove kojima je teško u potpunosti odrediti sadržaj budući da se njeno značenje mijenja u različitom vremenskom, društvenom i političkom kontekstu. Uopšteno, pod korupcijom se podrazumijeva zloupotreba javne službe radi lične koristi.

Postoje međutim određene razlike u određenju koje naglašavaju složenost fenomena korupcije. Klasično shvatanje korupcije u političkom smislu polazi od ideje da je korupcija izraz kvarenja moralnih vrijednosti društva ( Aristotel, Makjaveli ). Korupcija je patološka pojava u kojoj vladajuća politička klasa lični interes stavlja iznad interesa političke zajednice. U takvom pristupu korupcija se osuđuje kao nemoralna i štetna po političku konstituciju društva. Politička legitimizacija temelji se na činjenici da nosioci političkih funkcija funkcija zastupaju interese cjeline političke zajednice, da ne preferiraju lični ili grupni interes.

Pojavom modernog i demokratskog društva sve se više ističe sistemska disfunkcionalnost korupcije.Ona se ne smatra više samo moralno štetnom već jednim od uzroka disfunkcionalnosti države. Korupcija je , dakle, ponašanje koje je devijacija od normalnog obavljanja javne dužnosti radi lične koristi , ona je kršenje normi radi ostvarenja ličnog interesa. Takvo ponašanje uključuje djelatnosti kao što su: podmićivanje, nepotizam, i zloupotreba položaja za ličnu korist. Korupcija se takođe posmatrati kao posebna situacija razmjene u kojoj javni službenik smatra svoj položaj izvorom prihoda.

U pravnom smislu korupcija se definiše na različite načine. Standardno određenje je odredba prema kojoj je korupcija akt ili propust u obavljanju svojih dužnosti od strane javnog dužnosnika ili osobe koja vrši javnu funkciju u svrhu dobijanja nezakonite pogodnosti za njega ili treću stranu.

U novije vrijeme posebno je naglašena ekonomska analiza kako fenomena tako i posljedica korupcije. U tom smislu korupcijom sa smatra nastojanje da se radi lične koristi maksimizira prihod od službe, što kao direktnu posljedicu ima poremećaj u uslovima tržišne utakmice i ukupne racionalnosti ekonomskog ponašanja. Korupcija je dodatni transakcioni trošak jer unosi neizvjesnost kod izbora alternativa te zato izaziva neizmjerne štete po efikasnost države.

Najobuhvatniju definiciju korupcije ponudio je Vito Tanci. " Korupcija postoji ukoliko dođe do namjernog narušavanja principa nepristranosti pri donošenju odluka u cilju prisvajanja neke pogodnosti " . Princip nepristrasnosti zahtijeva da , pri donošenju odluka, lični ili bilo koji drugi odnosi između učesnika u razmjeni newmaju nikakav uticaj. Ovaj princip je dio funkcionisanja savršenog tržišta ,koje je, prema samoj definiciji, depersonalizovano.

Pored Tancijeve definicije, u poslednje vrijeme se veoma često upotrebljava operativna definicija Svjetske banke , da korupcija predstavlja zloupotrebu javnih ovlašćenja radi sticanja privatne koristi.

Iako je Tancijeva definicija sveobuhvatnija definicija Svjetske banke omogućava usresređivanje na korupciju u unutar javnog sektora. Iz same definicije, može se zaključiti da korupciju čine tri elementa: