Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Globalizacija, teško za definirati..ali može se opisati kao.. umrežavanje svijeta...pojedinca u društvo..lokalnog u globalno,..kako proizvesti nešto jeftino a prodati skupo..,..kako imati pravu informaciju u pravo vrijeme.., kako raditi samo ono što najbolje znaš a imati sve..globalizacija....

“Pojam globalizacije može se shvatiti i definirati na različite, ponekad i kontradiktorne načine. Globalizacija je proces gospodarskog, političkog, socijalnog i kulturnog djelovanja na nadnacionalnom nivou, proces koji na globalnoj razini mijenja ustaljene političke, gospodarske, socijalne i kulturne odnose. Bitna determinanta ovog procesa je tehnološki razvoj koji omogućuje prostorno i vremensko smanjivanje svijeta. Proces globalizacije ima i svoje negativne aspekte - postoji opasnost od stvaranja jednog ideološkog koncepta koji bi nametnuo univerzalne standarde u interesu pojedinih država ili interesnih grupa koje djeluju kao centri moći te bi na taj način bila dokinuta šarolikost i heterogenost svijeta koji bi funkcionirao kao svjetska država. Isto tako, globalizacija podrazumijeva jedinstven ekonomski prostor iz čega proizlazi činjenica da bi ekonomska kriza u bilo kojem području imala planetarne implikacije.
Ono što je potrebno nije svjetska država već ostvarenje globalne solidarnosti u pitanjima od općeg, globalnoga interesa. Sam je ishod procesa globalizacije neizvjestan, a ovisit će o svima nama.”

Globalizacija.kao..
„... porast međusobne ovisnosti i integracije različitih ekonomija na cijelom svijetu ...” Meghnad Desai
„... proces kojim se intenzivira konkurentnost na tržištu ..“ C. Christian von Weizsäcker
„... najveća ekonomska i društvena promjena još od industrijske revolucije ...“
Dirk Messner / Franz Nuscheler
„... pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država ...“
Schumann Martin
„... proces porasta veza između društava i problema...“
Johannes Varwick

O GLOBALIZACIJI

U prošlom stoljeću kolonijalizam je pobijeđen, a diskriminacije prema rasnoj i etničkoj pripadnosti razotkrivene su kao biološki neutemeljene. Odnosi među spolovima, još uvijek svugdje neravnopravni, danas su predmet sukoba i rasprava važnih za budućnost društava i svijeta. Odnosi među kulturama, jednako neravnopravni, sada su na putu prema međusobnom priznavanju.
Na kraju tog razdoblja krajnosti dogodila se kao potres globalizacija. Na površini Zemaljske kugle, taj potres nikoga nije ostavio ravnodušnim. Cijeli planet postaje jedno veliko tržište gdje se natječu narodi, društveni staleži i države. Svaka stvar i svaka usluga proizvest će se na onom mjestu gdje trošak bude najmanji. Progresivna integracija na planetarno jedinstveno tržište svih nekadašnjih manje više jednostavnih gospodarstava, bliskih narodu, vođenih mentalitetima, kulturnim nasljeđima i posebnim načinima rada i mišljenja, složen je postupak.
Strahovit niz tehnoloških revolucija na područjima fizike, informatike, optičke elektronike koje su se izredale protekla tri desetljeća prije preokreta, pružio je sredstvo: kibernetički prostor koji je ujedinio planet. Prvi telekomunikacijski sateliti razvili su se sredinom šezdesetih godina. Danas se komunikacije razmjenjuju diljem svijeta brzinom svjetlosti. Tvrtke svojim poslovima upravljaju bez rokova, sekundu za sekundom, u apsolutnoj sinkroniji. Brzina kruženja informacija smanjuje svijet. Stvara se virtualni svijet koji se ne može uklopiti u tradicionalni zemljopisni i povijesni prostor.
Dinamičan svijet. Bogati u trenutku postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji.
„Zemlja izgleda kao jedno: narodi, države, granice, pravila, raspoloženja naroda, rase, politički režimi, sve se to gubi s pogleda, ali ne postaje potpuno (...) To je ostvarenje sna svakog pojedinca inspiriranog platonskom filozofijom sve jedan. Sve-jedno je ozemlje suvremenog kapitalizma.“ Globalizacija je proces kojim se smanjuju ili potpuno ukidaju prepreke u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni i povećava ekonomska integracija među zemljama.
Uzroci globalizacije: tehnologija, troškovi transporta i brzina, kraj Hladnog rata, globalni problemi (klima, migracija), liberalizacija. Proces globalizacije započinje nakon Drugoga svjetskog rata. Međunarodna razmjena postojala je još u srednjem vijeku, pa i ranije, ali ne u okviru nacionalnih država i na potpuno drugačijoj geopolitičkoj pozadini. Globalizacija u osnovi mijenja svjetsku ekonomiju djelujući na međunarodno tržište i proizvodne procese. Osnovne karakteristike globalizacije su brisanje zemljopisnih ograničenja i udaljavanje od privrednih sustava u kojima su nacionalna tržišta činila odvojene entitete, međusobno izolirane pomoću trgovinskih barijera i prepreka u udaljenosti, vremenskoj razlici, kulturi i društvenom uređenju. Specijalizacija za ključne sposobnosti i zemljopisna disperzija poslovnih aktivnosti još su neki od aspekata koji obilježavaju suvremene svjetske kompanije koje dominiraju međunarodnim tržištima. Globalizacija dovodi do nastanka globalnoga tržišta i globalnih proizvoda, jačanja međupoveznosti nacionalnih gospodarstava, a unutar njih regija i gradova. Dolazi do razmjene, pa čak i do spajanja pojedinih kultura i nastanka jedne nove- globalne kulture. Nudeći jedinstvene proizvode u cijelom svijetu, multinacionalne kompanije, pomažu stvaranju globalnoga tržišta.
Ali nacionalna tržišta neće u potpunosti nestati i utopiti se u globalnom tržištu. Stoga je od velike važnosti prepoznati razlike u potrošačkim ukusima i preferencijama između pojedinih nacionalnih tržišta. Te razlike uvjetuju i različite poslovne i marketinške strategije za nastup na tim tržištima, te proizvode sa specifičnim obilježjima prilagođenim lokalnim uvjetima. Ukidanje trgovinskih barijera omogućilo je poduzećima da pojedine proizvodne procese prebace na druge lokacije u svijetu gdje su za njihovo obavljanje bolji uvjeti ili razlike u cijeni i kvaliteti proizvodnih faktora. Tako poduzeća mogu dizajnirati proizvod u jednoj zemlji, proizvoditi sastavne dijelove u nekim drugim zemljama, sastavljati proizvod u trećoj zemlji, i na kraju finalni proizvod izvoziti diljem svijeta.
Tehnološki napredak na području prijevoza, komunikacija, računalnog upravljanja proizvodnjom i dizajnom i dr. dramatično je utjecao na mogućnost globalnoga širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga.
Liberalizacija svjetske trgovine i porast međunarodne razmjene omogućili su znatan porast međunarodne konkurencije. Poduzeća koja se natječu na globalnom tržištu suočena su s jakim pritiskom racionalizacije troškova što je za njih veliki izazov. Kako bi se odgovorilo na pritisak racionalizacije troškova, poduzeća trebaju minimizirati jedinične troškove proizvodnje proizvoda. U svrhu postizanja takvog cilja, poduzeća prebacuju proizvodne aktivnosti na troškovno najpovoljnije lokacije diljem svijeta. Postizanje nižih troškova od konkurenata osigurava poduzećima povlašteni položaj na globalnom tržištu. Takva pak kretanja mogu dovesti do negativnih efekata smanjenja zaposlenosti i zapostavljanja ulaganja u domaću industriju, te istraživanje i razvoj. Stoga neke zemlje u svijetu pokušavaju zaustaviti taj trend uvodeći poreze na proizvode koji se proizvode u poslovnicama na jeftinijim lokacijama u svijetu.
Kako uspjeti u doba globalizacije teško je reći, ali čitajući dolazim do zanimljivih saznanja i pokušavam sama sebi predstaviti svoju koncepciju kako uspjeti ...
Smatram da su za uspjeh u doba globalizacije najvažnije prave informacije dobivene u pravo vrijeme. Kada bismo imali informaciju onda bismo mogli prosuditi za čime tržište čezne a kada bismo i to znali onda bismo se trebali raspitati i saznati gdje se to što je veoma traženo može jeftino proizvesti a gdje dobro prodati. Stoga je od velike važnosti prepoznati razlike u potrošačkim ukusima i preferencijama između pojedinih nacionalnih tržišta.
Isto tako za mene je interesantna spoznaja da je Hrvatska populacija približno jedan promil globalne populacije, a kako tvrde geoekonomisti tome odnosu odgovara i bruto prinos neke nacionalne ekonomije globalnom bruto proizvodu.
Iz toga proizlazi da je veliki hrvatski problem istodobno mali globalni problem!

Doba globalizacije traži izvrsnost.
U ovom vremenu preživljavaju samo najbolji. Biti najbolji znači imati najbolji proizvod- to može značiti najkvalitetniji proizvod a jednako tako i najjeftiniji. Male firme mogu jednako uspjeti kao i velike, ukoliko su najbolje.
Zato je potrebno ulagati u edukaciju, istraživanje, razvoj tehnologije, razvoj proizvoda. A nakon toga tržište širimo edukacijom, uvjeravamo tržište da postoji nešto novo i bolje te da im je baš to potrebno.
U prošlosti, onoga čega je bilo malo vrijedilo je puno (npr. dijamanti), danas to još uvijek vrijedi - ali isto tako vrijedi da onoga čega ima puno vrijedi puno (računala, mobilni telefoni)...jer... što će pojedincu mobitel ako ga samo on ima?