Maturski, seminarski i diplomski radovi iz biologije i ekologije.

Rak (latinski cancer) je naziv koji se koristi za široku skupinu bolesti koje karakterizira abnormalna, nekontrolisana dioba stanica, odnosno sposobnost tih stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo direktnim urastanjem (invazija) bilo migracijom stanica do udaljenih područja tijela (metastaza)
•Na autopsijama drevnih Egipatskih mumija pronadjeni su koštani tumori i druga maligna oboljenja
•Simptomi odnosno tegobe bolesnika koja ukazuju na kancer opisivana su u Kineskim i Arapskim spisima
•Hipokrat je u medicinu uveo termin "karcinom", koji vodi poreklo od grčke reči "karkinos", što znači rak
•Galen je razlikovao tri tipa tumora u odnosu na njihovo ponašanje.

Karcinogeneza je proces koji se odvija u vise stupnjeva a zavrsava nepovratnom promjenom stanicnog genoma i nekontrolisanim rastom tkiva. Za pocetak samog procesa prijeko je potrebna mutacija (ostecenje DNK) uz daljnu sposobnost stanice da se razmnozava. Time je proces pokrenut iako pogodjena stanica moze mirovati i desetljecima.

Kancerske ćelije poseduju, više ili manje, četiri karakteristike koje ih odvajaju od normalnih ćelija:
-Nekontrolisanu proliferaciju
-Dediferencijaciju i gubitak funkcije
-Invazivnost
-Metastaziranje

Općenito se smatra da je veliki broj karcinoma kod čovjeka uzrokovan faktorima iz čovjekove okoline.
Broj specificnih uzoraka a narocito hemikalija za koje je eksperimentalno utvrdjeno da imaju karcenogeno svojstvo neprestano raste. Znanje o karcenogenim faktorima je proizaslo uglavnom iz sledecih izvora:
1.studija profesionalnog raka
2.studija o geografskoj patologiji i epidemiologiji raka
3.eksperimenata na zivotinjama

Takodje, prema definiciji IARC-a karcinogen je svaki faktor koji moze povisiti incidenciju malignih
novotvorina. „Karcinogeni rizik“ je vjerovatnost da ce izlozenost dovesti do razvoja
karcinoma kod covjeka. Dvije su osnovne metode evaluacije karcinogenosti:
•Epidemioloska metoda (evaluacija karcinogenosti na ljudina)
•Eksperimentalna metoda (evaluacija karcinogenosti na zivotinjama)

U konacnoj evaluaciji karcinogenosti za covjeka faktori okoline se klasificiraju u pet skupina:
•Skupina 1 – definitivni karcinogeni za čovjeka (azbest, benzen, krom, benzidin, dim duhana...)
•Skupina 2 – vjerovatni karcinogeni za čovjeka (kadmij i spojevi, berilij i spojevi, formaldehid...)
•Skupina 2B – moguci karcinogeni za čovjeka
•Skupina 3 – faktor ili uvjet se ne moze klasificirati na temelju raspolozivih podataka
•Skupina 4 – faktor ili uvjet vjerovatno nije karcinogen za čovjeka

Kancerogeno dejstvo izvjesnih organskih i anorganskih spojeva je takodje poznato veoma dugo.

Istraživanja

Broj slučajeva raka u svijetu bit će udvostručen do 2020. godine, na 15 miliona, upozorili su stručnjaci na seminaru koji su u Ženevi organizirali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci predviđaju da će se broj slučajeva raka prije svega povećavati u zemljama u razvoju, gdje će u narednih 10 godina biti registrirano 70% svih novih slučajeva te bolesti.

Sadržaj

UVOD 3
ORGANSKI & ANORGANSKI KANCEROGENI SPOJEVI 4
PESTICIDI 6
ZOOCIDI 9
FITOCIDI 10
PREVENTIVNE MJERE I ZASTITA PRI RADU SA PESTICIDIMA 12
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15