Maturski, seminarski i diplomski radovi iz biologije i ekologije.

Nekoliko azijskih zemalja na Dalekom istoku godinama zadivljuje svijet svojim brzo rastućim gospodarstvom. Uspjeli su se nametnuti i izazvati brojne promjene u svjetskom gospodarstvu: promijenli su i modernizirali svjetsku industriju i preusmjerili promet prema Tihom oceanu. Zbog njihove eksplozivnosti daju im različite nazive: azijski ''tigrovi'', ''žuta opasnost'', ''Japan i četri mala Japana''. Dakle, azijski ''tigrovi'' ili nove industrijske sile Azije jesu: Japan, Južna Koreja, Singpur, Hong Kong i Tajvan. Njihov zemljopisno-gospodarski položaj ima nekoliko glavnih obilježja. Neka od njih su vrlo osobita i potpuno odudaraju od ostalih zapadnih primjera. Naime, svih tih pet zemalja je zemljopisno i gospodarski izolirano od bližeg susjedstva, što je atipično za gospodarski razvijenu Zapadnu Europu u kojoj su sve razvijene zemlje na okupu. Japan, Tajvan i Singapur su otoci, a Južna Koreja poluotok. Južnokorejska kopnena granica sa Sjevernom Korejom vrlo je zatvorena, tako da je i ona zapravo gospodarski otok. Jedino Hong Kong ima svoje zaleđe u južnoj obalnoj Kini, čija je suradnja postala posljednjih godina osobito snažna.

JAPAN se smjestio u istočnoj Aziji, na više od 2500 km dugačkom otočnom nizu od oko 4000 otoka koji se protežu nepravilnim usporednim pravcem uz istočnu obalu Azije. Od kontinenta ga odvaja Japansko more i do 200 km široki Korejski prolaz. Otočni niz čine četiri velika otoka: Hokkaido, Honšu, Kjušu i Šikoku. Smješten je u zapadnom dijelu pacifičkog ''vatrenog prstena'' na tektonski izrazito dinamičnom kontaktu Euroazijske, Pacifičke i Filipinske ploče. Posljednje dvije se s istoka i juga podvlače pod Euroazijsku ploču, posljedica čega je jaka tektonska aktivnost (brojni potresi, npr.u Tokiju, Kobeu) i više od 70 živih vulkana. Za Japan je karakteristična izrazita suprotnost između vrlo raščlanjenih i gotovo nenaseljenih planina koje zauzimaju 75% površine i razmjerno malih vrlo gusto naseljenih nizina uz obalu. U stijenskoj strukturi prevladavaju erozijski neotporne mlade vulkanske stijene, a samo Šikoku, južni i sjeverni dijelovi Honšua te istočni dijelovi Kjušua građeni su od starijih metamorfnih stijena. Rijeke su uz ušća nataložile prema opsegu relativno male naplavne ravnice; u njima su smješteni svi veći gradovi. Najveća je japanska ravnica, nizina Kanto istočno od Fujia. Glavni grad, Tokyo nalazi se na južnoj strani otoka, u Tokijskom zaljevu. Japan ima brojne rijeke, većinom kratke i brze s razmjerno malim slivnim područjima. U proljeće one nabujaju zbog topljenja snijega i leda u planinama, a ljeti zbog obilnih kiša. Poplave su uobičajen problem u priobalnim nizinskim područjima. Rijeke često teku između nasipa, više metara nad okolnom, gusto naseljenom ravnicom. Najveće su Tone, Shimano i Kiso. Na zapadu Honšua nalazi se jezero Biwa. Ima mnogo vrućih termalnih izvora, pogotovo na sjevernom Kjušuu. Na jugu predvladava vlažna monsunska klima sa dva kišna razdoblja (svibanj-lipanj i rujan-listopad), na sjeveru umjerena topla s obilnim snijegom. Ljeti prevladavaju vlažne i tople suptropske zračne mase, a zimi su otoci pod utjecajem hladnog zimskog monsuna iz smjera sjevero-zapad koji zapadnoj strani Honšua donosi vrlo obilan snijeg (više od 3m debeli snježni pokrivač). Na jugu je više od 2500 mm padalina, u središnjim dijelovima oko 1500 mm, a na sjeveru oko 1000 mm. U kolovozu i rujnu česti su tropski cikloni (tajfuni).


Sadržaj

UVOD 2
1 PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE 3
JAPAN 3
JUŽNA KOREJA 5
SINGAPUR 6
HONG KONG 7
TAJVAN 8
2 GOSPODARSKI USPON NA SVIJETSKI VRH 9
2.1 Japan – uspiješan gospodarski razvoj 10
2.2 Gospodarstvo '' četiri mala azijska tigra '' 14
2.3 SINGAPUR 17
2.4 HONG KONG 18
2.5 TAJVAN 20
ZAKLJUČAK 21
LITERATURA 22