Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski
Organizacija proizvodnje pasterizovanog mleka sa 2.8 % mlečne - Verzija za štampu

+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Društvene nauke (/Forum-dru%C5%A1tvene-nauke)
+--- Tema: Organizacija proizvodnje pasterizovanog mleka sa 2.8 % mlečne (/Thread-organizacija-proizvodnje-pasterizovanog-mleka-sa-2-8-mle%C4%8Dne)


Organizacija proizvodnje pasterizovanog mleka sa 2.8 % mlečne - Autor1 - 18-04-2010 12:53 AM

LINIJA ZA PRIJEM MLEKA U MLEKARI


Mleko se u mlekari prima na linji za prijem. Tu se uzima uzorak mleka da bi se ispitao njegov kvalitet a određuje se i količina primljenog mleka merenjem zapremine ili mase. Ukoliko se mleko transportuje u cisternama količina se meri ugrađenim meračem protoka , a pri transportuu kantama se meri masa vagom.

KVALITATIVNA ISPITIVANJA NA PRIJEMU

Podrazumevaju određivanje: kiselosti, sastava masti , suve materije, proteina

 KISELOST MLEKA:

Stepen kiselosti mleka (ºSH) utvrđuje se metodom po Sohxhlet-Henkelu, koji označava broj utrošenih mililitara rastvora C (NaOH) = 0,25 mol/l, potrebnih za neutralizaciju 100ml mleka uz indikator fenoftalein. Za utvrđivanje stepena kiselosti mleka º SH koristi se modifikacija po Morresu, čime se podrazumeva upotreba decimalnog rastvora NaOH,
C(NaOH) = 0,1 mol/l za neutralizaciju 20 ml mleka.

Prema kvalitetu mleko se u mlekari usmerava za određeni proces prerade. Posle ispitivanja kvaliteta i merenje, mleko se prečišćava od mehaničkih nečistoća filtracijom ili centrifugiranjem. Najčešće se za prečišćavanje koriste centrifugalni prečistači , koji rade po principu centrifugalne sile kao i separatori i nazivaju se klorifikatori.

Posle prečišćavanja mleko se hladi na + 4ºC i skladišti kao sirovo mleko ili se pasterizuje i hladi na + 4ºC i skladišti kao pasterizovano mleko.

Treba istaći da svako mleko koje uđe u mlekaru prođe kroz liniju za prijem mleka

 ODREĐIVANJE MASTI:

Masti se u mleku nalaze u vidu prostih i složenih masti. Proste masti imaju pretežno energetsku vrednost a složene masti imaju biološki značaj.

 ODREĐIVANJE SUVE MATERIJE:

Predstavlja zbir pojedinih sastojaka ,proteina , masti, ugljenih hidrata, mineralnih materija, vitaminaidr. Vrednost suve materije kreće se u granicama od 11 % - 14 %. Ako se od % suve materije oduzme % masti, dobija se suva materija bez masti i ona u mleku po našim propisima ne sme biti manja od 8,5 % .




OBRADA MLEKA PRE PASTERIZACIJE


Obrada mleka pre pasterizacije obuhvata:prečišćavanje, hlađenje, podešavanje masnoće, pasterizaciju, homogenizaciju.


 PREČIŠĆAVANJE :


Prečišćavanjem mleka se uklanja mehanička nečistoća. Ono se može vršiti filtriranjem ili dejstvom centrifugalne sile.


 HLAĐENJE:


Hlađenje se vrši u slučajevima kada mleko stigne toplo u mlekaru , a njegova količina nije dovoljna da se započne proces prerade u sireve. Ono se primenjuje i kod mleka koje se ne može preraditi istog dana.


 PODEŠAVANJE(STANDARDIZACIJA MASNOĆE):

Obavlja se u cilju podešvanja koncentracije masti u mleku primenom centrifugalnog separatora i tako se obavlja delimično ili potpuno uklanjanje masti iz mleka.


 PASTERIZACIJA:

Pasterizacija je termički tretman mleka tokom kojeg se u mleku uništavaju mikroorganizmi(patogeni)

 HOMOGENIZACIJA:

Homogenizacija je operacija koja ima za cilj prosečnog prečnika masnih globala.





PASTERIZACIJA MLEKA


Pasterizacija mleka je termički tretman mleka, tokom kojeg se u mleku uništavaju svi po zdravlje ljudi opasni mikroorganizmi(patogeni). Poznato je da postoje bolesti od kojih boluju i životinje i ljudi pr: tuberkuloza, šap, Q-groznica i druge zaraze.

Mleko je odlična podloga za za razvoj mikroorganizama i u sirovom stanju može biti izvor širenja ovih bolesti. Zato je osnovni cilj pasterizacije uništenje svih patogenih mikroorganizama u mleku .

Najotporniji od patogenih mikroorganizama je mycobacterium tuberculosis (izazivač tuberkuloze), mora biti uništen jer su tada sigurno uništeni i ostali mikroorganizmi. Istovremeno se pasterizacijom uništava i deo neškodljivih mikroorganizama (saprofitnih)-stepen uništenja saprofitne mikroflore je 99,5-99,9%. Primenjuju se dve metode:

 niska pasterizacija – zagrevanje na t od 63ºC 30 min.

 visoka pasterizacija – zagrevanje na t od 72ºC 15 sec.